10— NASE NOVINE, February 24,1982, | 3 MOSKVA (Tanjug) — Clan Srp- ske akademije nauka i umetnosti dr Pavie Savié dobio je visoko prizna- nje Akademije nauka SSSR-a. Pre- zidij Akademije dodijelio mu je Za proglu godinu Zlatnu medalju Lo- monosova za istaknuta dostignuca u oblasti fizike i kemije. Zilaina medalja Lomonosova predstavija najviSu nagradu Sovjet- ske akademije nauka i dodjeljuje se jedanput godignje — jednom sov- jetskom i jednom stranom znan- stveniku — za istaknuta dostignu- éa u oblasti prirodnih znanosti. U obrazlozenju odluke o dodjeli tog visokog priznania akademiku Paviu Savicu naglaSava se da je on jedan od istaknutih jugoslavenskih znanstvenika koji je svojim istrazi- vanjima obogatio svjetsku znanost. Sovjetska Akademija, Koja je 1958. godine izabrala Pavla Savica za svog vanjskog ¢lana, odala mu je sada priznanje za najznacajnija dostignuéa ostvarena u dugogodis- njoj plodnoj aktivnostt. Prezidij Sovjetske akademije is- ti¢e da je Pavie Savié stekao opce priznanje veé svojim istrazivanjima u Parizu, na poéecima stvaranja atomske nauke, kada je sa Irene Joliot-Curie doSao do otkri¢a koje je "iz korijena izmijenilo dotadasnji pravac u razvoju istrazivanja” u toj oblasti i "dovelo do jednog od fundamentalinih dostignuéa fizike SOFIJA (Tanjug) — Generalni sekretar CK BKP i predsjednik Drzavnog vije¢a Bugarske Todor Zivkov, u intervjuu angloamerickog izdavackoj kuci “Pergamom Press” odgovorio je naviSe pitanja koja se odnose na drustveno-ekonomsku Ssituaciju u Bugarskoj kao i na Suradnju balkanskih zemalja. U tom intervjuu, dugom oko 50 stranica, Todor Zivkov se; uz ostalo, zalozio za mir i sigurnost na Balkanu ukazujuci istodobno na potrebu ulaganja zajednickih napo- ra svin balkanskih zemalja kako bi se medu njima unaprijedila klima povjerenja. Zivkov je takoder pono- vio stav o pretvaranju Balkana u bezatomsku zonu. Odgovarajuci na pitanja o surad- nji Bugarske i Jugoslavije, Todor Zivkov je ocijenio da se odnosi dvije zemlje, narocito u ekonom- skoj oblasti, razvijaju dobro, doda- juci da ono Sto je dosad postignuto "ne odgovara ni objektivnim potre- bama ni realnim moguénostima dviju zemalja” to se ti¢e spornih pitanja u bugarsko-jugoslovenskoj suradniji, Todor Zivkov smatra da _ ona, ukljucujuci i tzv. makedonsko pi- tanje, treba da "postanu predmet zajednickih nauc¢nih prouéavanja i tumacenja”. Pritom, Zivkov ne iznosi suStinu spornih pitanja vec smatra da se ona trebaju rjeSavati "samo sredstvima nauke’”. Istodobno, Todor Zivkov govorio je io ugestaloj polemici lu jugosla- venskoj Stampi, naglaSavajuci kako "u bugarskim sredstvima informiranja nisu objavijeni materi- jali o tzv. spornim problemima’”, tako da, po njegovu miSljenju “u stvari polemike nema”. Ovom prili- kom Zivkov nije spomenuo seriju brojnih tekstova objavljenih u bu- gaskoj Stampi u kojima se ospora- va makedonski narod, odnosno u kojima se poznate liénosti make- a 20. stoljeéa — do otkrica nuklearne fisije”. U obrazlozenju se ukazuje | na druge znaéajne radove Pavia Savi- éa. Kako se navodi, veliko znatenje imalo je njegovo otkri¢e prvog radioaktivnog elementa u oblasti plina, kojim je potvrdena njegova hipoteza o internim plinovima kao primarnim produktima fisije. “Blis- tavi eksperimentator’, dodaje se u Obrazlozenju, Pavie Savi¢é, sudjelo- vao je u seriji radova na odrediva- nju znacenja atomsko-fiziékih veli- cina, potrebnih u stvaranju atom- skih reaktora. Pod rukovodstvom i uz sudjelovanje Pavia Savi¢a, kaze sé u obraziozenju, obavijena su fundamentaina istrazivanja u ob- lasti fizike niskih temperatura. Prezidij Sovjetske akademije odao je priznanje akademiku Savi- cu i kao jednom od najvecih organizatora znanstvenih istraziva- nja u Jugoslaviji i podsjetio da je 1947. godine sudjelovao u osniva- nju i kasnije godinama rukovodio Institutom “Boris Kidrié” u Vinéi kod Beograda i da je bio predsjed- niok Srpske akademije nauka i umetnosti. “Raznovrsna, plodna, naucna i druStvena aktivnost aka- demika Pavia Savica, dobila je priznanje svjetske nautne javnos- ti’, receno je u obrazlozenju odluke i naglaSeno da je on vanjski ¢lan Akademije nauka SSSR-a i niza drugih akademija i nautnih drus- tava. ecneakeaa vated elaine svojataju: kao istaknuti bugarski revoluciona- ri i prosvjetitelji. Todoru Zivkovu je takoder bilo postavijeno pitanje da li ¢e prestati polemika oko "tzv. makedonskog pitanja” "ako Bugarska nema teri- torijalnih pretenzija prema Jugo- slaviji, kako se Cesto tvrdi, i ako je zadovoljna rjeSenjima poslije dru- gog svjetskog rata”. Isticuci da je "priznavanje stvo- renih politi¢kih realnosti i drzavnih granica poslije drugog svjetskog SR Hrvatska druga je po velicini u SFRd, poslije SR Srbije, a zaprema povrSinu od 96.538 km2, Sto Cini 22,1 posto povrsine Jugoslavije. Na 1 km2 Zivi 81 stanovnik; najguSce je naseljeno podrucje centrailne Hrvatske, s glavnim gradom Zagrebom, Medumurje i Hrvatsko zagorje, a najrjeda naseljenost je u planinskom podruéju Like. Glavni grad SR Hrvatske je Zagreb koji broji oko 800 tisuéa stanovnika. Nadalje sliiede Split sa oko 170 tisuéa, Rijeka 160 tisuéa, Osijek 104 tisuée, Zadar s oko 60 tisuéa, Pula 56 tisuéa, Karlovac 55 tisuéa. Sezdeset naseljenih mjesta ima vise od 9000 stanovnika. U Hrvatsko] je 1980. godine bilo 1413 tisuca zaposlenih radnika, od Gega u druStvenom sektoru 1380 tisuéa. Od toga jeu neprivrednim dijelatnostima bilo 223.400 radnika. Po broju zaposlenih vodeéa je djelatnost industrija sa 489 tisuéa radnika, zatim trgovina sa 148 tisuca, gradevinarstvo sa 144 tisucge, promet i veze sa 116 tisudca radnika. Na tisu¢u stanovnika u Hrvatskoj dolazi vise od 300 zaposlenih prema 256 u Jugoslaviji. U radnom odnosu je 539 tisuéa zena Sto Cini oko 39 posto od ukupnog broja zaposlenih. Prema posijednjim procjenama u repub- lici je 1980. godine bilo 44,3 posto radno aktivnih stanovnika. DruStveni proizvod je poveéan prosjecno godisnje za 5,9 posto u zadnjem desetlje- cu, a na jednog stanovnika otpadalo je 66.740 dinara. DruStveni sektor privrede daje 86,7 posto druStvenog proizvoda (industrija s oko 35 posto). Sektor indivi- duainog viasnigtva u druStvenom proizvo- du republike sudjeluje sa 13,3 posto (preteZno iz individualne poljoprivrede). Hrvatska ima 3263 hektara poljoprivred- nih povrSina od Cega je 2082 obradivih. Godine 1980. npr., proizvedeno je oko 1120 tisuca tona pSenice, 1942 tisuée tona kukuruza; u toj godini bilo je oko milijun komada goveda | vise od 1735 tisuéa komada svinja. , U poljoprivredi se danas koristi oko 103 tisuce traktora. U poljoprivredi je angazirano oko 22 Bush primio potpredsednika SIV-a Dragana WASHINGTON — Potprednik SAD Geor- rata uvjetovano objektivnim zako- nima suvremenih medunarodnin odnosa, koji su nasli izraza u Povelji UN i u zavrSnom dokumen- tu konferencije u Helsinkiju”, To- dor Zivkov je odgovorio da se pitanje ne svodi na to dali je ili nije “Bugarska zadovoljna rjesenjima poslije drugog svjetskog rata” vec na” dobrovoljno i stvarno ispunja- vanje prihvagenih obaveza kao zemalja-sudionica konferencije u Helsinkiju”. SURADNJA S ISELJENICIMA Matica iseljenika Hrvatske i u_ ovoj godini proSiruje suradnju s naSim iseljeni- cima u prekooceanskim zemijama. Znacajan oblik suradnje predstavija or- ganiziranje gostovanja Clanova folklornih i sportskih iseljeniékih druStava u Hrvatskoj i cijeloj zemlji. Tako ¢e i u ovoj godini jugosiavenska Jjavnost, najvjerojatnije, imati prilike da se upozna s folklornim ansamblom “Vela Luka” iz Anocortesa (SAD), a svoj dolazak najavijuje i ansambl “Zora” iz Detroita u ljeto 1982. godine. Predvidaju se i o¢ekuju gostovanja i drugih folklornih ansambala iz Kanade i Australi- je. Isto tako u ovoj godini oéekuje se da u posjet “starom kraju” dode koSarkaSka reprezentacija Hrvatske bratske zajednice, au septembru dolazi sportska sekcija iseljeni¢kog druStva. “Dinamo” iz Adelai- dea (Australija). Predvida se, takoder, dolazak boéarskog kluba “Istra” iz Sydneya | ragbijaSa jugoslavenskog porijekia iz Novog Zelanda. ge Bush primio je u utorak u Beloj kudi u Washingtonu potpredsednika SIV-a Zvone Dragana i zadrZao se s njim- u druzem prijateljskom -razgovoru. Susretu) Su prisustvovali SFRJ u SAD Budimir Lonéar i naéelinik uprave za Severnu Ameriku u SSIP-u Mirko Zarié. Potpredsednik SIV Dragan preneo je potpredsedniku SAD Bushu pozdrave jugo-_ slovenske viade, i pozdrave pozdrave predsednika PredsednisStva SFRJ Sergeja Krajgera za predsednika SAD Ronalda Reagana. Ul toku razgovora, potpredsednik Dragan upoznao je potpredsednika Busha sa aktuelnim razvojem SFRJ i spoljnopolitit- kim aktivnostima Jugoslavije. Potpred- sednik Dragan posebno se zadr2a0 na merama i rezultatima ekonomske stabili- zacije u SFRu. Potpredsednik Bush izrazio je u svoje liéno ime i u ime predsednika SAD Reagana interes za unapredenje saradnje izmedu dve zemlje, posebno na ekonom- skom planu. On je istovremeno pozitivno ocenio ulogu koju Jugoslavija igra na medunarodnom planu. U toku dana, potpredsednik SIV-a Dra- gan razgovarao je i sa vrSiocem duznosti ministra inostranih posiova SAD Stoesse- lom, ministrom trgovine Baldridzeom, ministrom finansija Reganom kao pred- sednikom ekonomskog saveta Sefa americ- ke drzave Weidambaumom. Najveéa paznja u ovim razgovorima posvecena je odnosima i saradnji izmedu dve zemije, posebno na ekonomskom sektoru i u tim okvirima, moguénostima podsticanja proSirenja trgovinske razmene na uravnotezenoj] osnovi. ambasador posto stanovnistva Hrvatske, dok je jugo- Slavenski prosjek oko 29 posto. Sumama je pokriveno viSe od dva milijuna hektara povrSine, GodiSnje se. Sijece vise od 4,5 milijuna kubnih metara drvne mase, a poSumljava se godignje novih oko 4 tisucée hektara. U proteklom desetijeéu industrijska proizvodnja Hrvatske poveéavana je za 6 posto godiSnje, Sto je manje od prosjeéne Stope povecanja jugoslavenske industrij- Ske proizvodnje koja je iznosila 7,3 posto. Pocetkom 1980. godine bilo je u Hrvatskoj milijun i 474 tisuée stanova. Taj Se broj svake godine povecava za oko 30 tisucéa novih stanova. Ukupna duzina cesta iznosi viSe od 27 tisuca kilometara od Gega je asfaltirano oko 17 tisuéa kilometara. Modernih auto- putova ima oko 150 kilometara, a neke dionice su u izgradnji, kao npr. Zagreb- Beograd. Hrvatska daje viSe od 23 posto vrijednos- ti izvoza Jugoslavije, a u uvozu sudjeluju sa 26 posto. U 1980. godini izvezeno je robe u vrijednosti 56,7 milijardi dinara, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 108,7 milijardi dinara. Najveci izvoznik i uvoznik roba je industrija. Hrvatska danas ima 4 sveuGiliSta, od Koji je najstarije i najvecée u- Zagrebu. oveucilista se nalaze u Splitu, Rijeci i Osijeku. Na sveuéili8tima ima ukupno 30 visih $kola, jedna visoka, 50 fakulteta i tri akademije. Ukupan broj studenata na hrvatskim sveucilistima iznosi 70 tisu¢a godigsnje, a godignje diplomira oko 14 tisuéa studenata na visim i visokim Skolama. Zdravstveno osiguranje je obavezno za sve stanovnike te je danas u_ republici osigurano viSe od 4 milijuna stanovnika. Mirovinskim osiguranjem obuhvaéeno je, takoder, sve stanovniStvo pa danas ima vise od 438 tisuéa umirovijenika, od kojih je 156 tisuéa invalidskih, 161. tisuéa Starosnih i 121 tisuéa obiteljskih. U SR Hrvatskoj ima 4.500 osnovnih organizacija udruzenog rada, 3,700 radnih organizacija, 90 slozenih organizacija, 1.100 radnih zajednica, 2.400 samouprav- nih interesnih zajednica, 3.800 mijesnih zajednica. OFRUJ prvi privredni partner Albanije Jugosiavija je u 1980. godini bila najznaéajniji privredni partner susedne Albanije. Robna razmena dveju zemalja iznosila je u to] godini, kako pie beogradska “Politika”, 115,4 miliona dola- ra. Na spisku ekonomskih partnera, zatim, slede Cehoslovacka (65,3 miliona dolara), Italija (69,8), Greéka (39,5), SR Nemacka (29,8) itd. “Politika” citira procene Svetske banke da je obim spoljnotrgovinske razmene Aibanije iznosio proSie godine 800 miliona dolara | da je nacionalni dohodak po Stanovniku oko 840 dolara. JEFTINIJ] BENZIN ZA - STRANE TURISTE Motorizirani strani turisti Ce ubuduée u Jugoslaviji pri kupovini benzina za bonove imati popust od deset posto. Ta olakSica, koju je donijelo Savezno izvr&no vijece, trebala bi privuci viSe deviznih gostiju, pogotovo iz srednjoevropskih zemalja iz kojih se, zbog relativne blizine, dolazak kolima na odmor u Jugoslaviju isplati. Od te poviastice se, medutim, né mogu oéekivti spektakularni rezultati, jer nije mnogo vecéa od dosadagsnje, koja je iznosila 7,8 posto. Motorizirani turisti iz inozemsiva su, inaée, vrlo znacajni za nag turizam, jer ih je godiSnje oko Cetiri milijuna. 1935 — U Zagrebu odriana Cetvrta konferencija SKOJ-a a na kojoj su postav- lient sliiedeci zadaci: proSirenje i jaéanje SKOJ-a, prelazak na intenzivniji rad u masovnim organizacijama u cilju okup- ljanja | odgoja omladine u antifaSistiékom duhu, {i stvaranje jedinstvenog fronta omiadine Jugoslavije.