IZ JUGOSLAVIJE Izbori su bili i prosli. Preko 90% biraca je iziSlo na biraliSta. Mjesec mart je protekao u znaku izbora. Na sve strane su se vijorile zastave. U manjim mjestima je iz rana jutra Svirala glazba u marsu kroz glavne ulice. Sve je bilo u znaku narodnog veselja. Netko ée se pitati: Sto je s onih 10% koji nisu glasali? Mozemo da odgovorimo da su glasali svi koji su mogli da se pokrecu. Kako je biracki spisak zakljucen proSle godine na njemu su se nasli | svi oni koji su u meduvremenu preminuli; na spisku se nalaze takoder svi radnici privre- meno zaposleni u zapadnoj Evropi kao i oni koji su se iselili u posljednju godinu dana. Ima sluéa- jeva gdje su studenti bili upisani u svom rodnom mijestu i u mijestu Skolovanja a glasali su samo na jednom mijestu. Kada sam _ stigao na biraliste pronaslo se je da nisam uveden u biracki spisak. Onda se je napravio zapisnik i tako sam i ja glasao, po prvi put u Zagrebu i u Jugoslaviji poslije 55 godina. Prije sam glasao u Zagrebu 1926. i 1927. na opéin- skim, oblasnim i skupstinskim izborima. Osvrt u one godine Od 1922. do 1925. sam bio u Hrvatskoj omladini (HANAO) a politi¢ki u HRSS-u — Radiéevoj Stranci. U ono vrijeme je harala po Jugoslaviji organizacija jugoslaven- skih nacionalista (ORJUNA) koja je narocito Zarila i palila po hrvatskim mjestima. Mi, hrvatski omladinci, smo se svakodnevno sukobljavali sa Orju- nom na zagrebackim ulicama. Davali smo i dobivali batina. Bilo je mrtvih i ranjenih. U Zagrebu, Karlovcu, Gos- picu i Osijeku borbu protiv Orjune je vodila HANAO, a u Splitu, Sisku i Mostaru komunisti. 1924. smo veé slomili kiému Orjune narocito kada je orjunacki voda Edo Bulat ubio hrvatskog omladinca Marka Zovka. Onaj dan smo praktiéno demolirali sve orjunaske prostorije i kafane u kojima se je Orjuna sastajala. U demoliranim prostorijama smo pro- naSli spisak sviju trgovaca, industri- jalaca i profesionalaca koji su financirali Orjunu, pak smo _ tako ustanovili da vecina od njih financira i HANAO i ORJUNU, Nato smo im postavili ultimatum. Ili njih ili nas. Oni su prestali financirati Orjunu, a mismo je dotukli | ona je nestala sa zagrebackih ulica zauvijek. Ovaj Edo Bulat, voda Orjune, veliki hrvatozder, kasnije je bio ministar u ustaSkoj vladi za vrijeme proslog rata. Dok je Stjepan Radic bio u zatvoru, njegovi zamjenici Vlatko Macek i Juraj Krnjevié su skovali pakleni plan i posiali necaka Pavia Radi¢a u Beogradski & parlamenat da izjavi da se Hrvatska © | republikanska seljacka stranka odri- & * ée republike, da priznaje Vidovdan- g Slavije. Na frankovce nismo mogli ni misliti jer su oni bili za cijepanje Jugoslavije. Na taj nacin sam 1926. i 1927. glasovao za liste Nezavisne radniéke partije — komunista — koje su na Svakim izborima dobijale sve vise glasova. Pocetkom 1928. sam iselio u Argentinu, i evo sada veé 4 i pol godine da se nalazim ponovno u Jugoslaviji, u istom mjestu otkuda sam se iselio i glasam na istom mjestu gdje sam glasovao pred 55. godina. Posjete iz Jugoslavije Kad god idem na zagrebacki aerodrom — a idem éesto — Opazam na stotine nasih ljudi i zena koje odlaze u posjete svojima u Kanadu, Sjed. Drzave i Australiju. U Australskoj novini “Novo doba” od 26. januara 1982., u dopisu o novom domu Slovenskog druStva “JADRAN" pise: ‘“Predsjednik Franc Likar i tajnik Nino Valencié, a sudeci po prezimenima bilo ih je iz svih krajeva, urucili su kao poklon po jednu bocu Sampanjca”. Klub “Jad- ran” se nalazi u Melburnu. | joS nesto da nadodam: Danas svaki nas Covjek koji odlazi u tudi svijet ili koji je poslije rata iselio, sam sebi, iz vlastitin sredstava placa putne troSkove. A kako je bilo kada smo mi odlazili izmedu dva rata? Nitko od nas nije imao novaca da si plati put. Neki su morali da prodadu i posljednji komadiéak zemlje da bi mogli putovati a u velikoj vecini, jer smo bili vrlo mladi, naSi ocevi su zalagali zemlju i kuce i uzimali zajam uz velike kamate kako bi nas mogli otpremit i svrha sviju nas je bila: kako brzo zaraditi neSto novaca da izvadimo oca iz duga, Ne sjecam se nijednog slucaja da je netko iz Jugoslavije doSao k svome u pohode u strani svijet, a bili su vrio rijetki sluéajevi da je netko od nas mogao da posjeti rodni kraj, docim danas se putuje u oba pravca na veliko i to bez ikakova zaduzenja, viastitim novcem. Kuhari¢ nam je zakuhao poparu Poznato je da su za _ vrijeme ustaSke strahoviade svi vjerski pog- lavari u Hrvatskoj, na svaku Novu godinu tréali k Paveli¢u da mu cestitaju, da mu zele dug Zivot | mnogo uspjeha u njegovo} borbi protiv “bezboznog komunizma’”. U toj utrci tko ¢e prvi stignuti do Paveli¢éa prednjacio je nadbiskup Stepinac, koji nije nikada_falio. Trebalo je kaditi Pavelicu i njegovim ustaSama i sveta mater crkva je ispunjavala svoju “duznost”. Danas je stvar drugacija. Pred- sjedniStvo Hrvatskog Sabora poziva sve vierske predstavnike da dodu na Novu godinu u Sabor gdje ih pocaste i gdje se vodi drugarski razgovor o svima temama koje se tidu djelovanja vjerskih zajednica. Ove godine su dosli svj osim predstavnika katoli¢ke crkve. Gos- podin Kuharié i njemu podredeni su bojkotovali prijem u Saboru. To je bio jedan o€iti izazov nasem hrvatskom narodu i njegovim pred- stavnicima. S time nama nije nanio nikakovu Stetu ali se je raskrinkao pred svojim _ vjernicima koji su lojalni gradani ove zemije. Petar Kurtié Probijeni dogovori ocijenama BEOGRAD (Tanjug) — Predsjed- nistvo Vijeéa Saveza sindikata Ju- goslavije zalozilo se za reafirmaciju politike sindikata u oblasti cijena, naglasivSi da su i pored stvaranja pretpostavki za usporeniji rast cije- na u ovoj godini probijeni dogovori o ovome postignuti na svim nadlez- nim nivoima. Ako bi se nastavila kretanja iz prva tri mjeseca ove godine, kada su troSkovi zivota povecani za 7,3 posto krajem godine imali bismo poveca- nje od 2,2 posto, Sto bi znacilo daljnje udare na ionako pogoden standard stanovniStva, rekao je Mi- ran Potré. Roreereets E08 Te las MeN “3 YB SSRIS OSS BSS SF CSS oe é S Sass EAs SSSSSS gS BG a Re ae Sart Rs Bx ae 3 aS xy SS S thy aay X. ‘ S 4 SS ski ustav s kojim se obespravijuje # Haw hrvatski narod i da priznaje monarhi- ju i kralja Aleksandra. Ovo je hrvatsku omladinu udarilo & kao grom iz vedra neba. Srusio nam & + se je ideal, a Orjune vise nije bilo da se borimo s njom, pak smo u maju mjesecu 1925. rijesili da raspustimo Hrvatsku omladinu i da svak krene « svojim putem. Vecina od nas je naglasila da se sada jedino Komu- p nistiéka partija bori za ravnoprav- nost hrvatskog naroda unutar Jugo- Predsjednistvo je naglasilo da je nuzno zapoéeti korjenito uklanjanje uzroka koji do rasta cijena dovode, a medu koje spada — teritorijalna podijeljenost trziSta, kidanje poslov- nih veza, monopolske pozicije | razlidite ucjene. Takoder je potrebno vidjeti mogucnost ponovnog uvode- nja kKompenzacija, Cije je ukidanje pocetkom ove godine najvise prido- nijelo povecanju cijena. Potrebno je takoder i korak po korak uvodit osnovne elemente ekonomske poli- tike potisnute administrativnim mje- rama, pri Cemu se mora imati u vidu da nikakva socijala ne moze rijesiti probleme zivotnog standarda. » MAKARSKA — Na mijestu starog hotela »Soline« u Brelima, sto je nedavno srusen, niknut ce novi suvremeni objekt »A« kategorije. Time ¢e radna organizacija »Makarska rivijera«, kojoj pripada, dobiti joS 410 kreveta. Hotel ce, dakako, nositi ime svoga prethodnika — »Soline«. Predvideno je da prvim gostima otvori vrata vec u Sjetnoj sezoni 1983. godine. Hotel, koji se nalazi na izuzetno lijepom i atraktivnom terenu, imat ce u svome sklopu bazen, kuglanu, kongresnu dvoranu, terene za tenis i sve ostalo Sto pripada hotelu »A« kategorije. Citava in- vesticija — kaze upravnik hotela u gradnji Zeljko Zeli¢é — iznosit ce 570 milijun dinara. Na slici: maketa novog hotela »Soline« u Brelima. B. MATELJAN . April'28, 1982, NASE NOVINE ~9. Pi$e nam drug A. Cirié da mu je javio drug Petar Kurti¢ iz Zagreba da je bolestan. Kurticevo pismo glasi: Dragi druze: Ovoga puta ti pigem kratko jer nisam u najboljoj formi, Nalazim se u bolnici veé par sedmica, a izgleda da Cu u Iduci ponedeljak, to jest 12. aprila na operaciju. Izvaditi Ge mi se desni bubreg, koji je mrtav ima mnogo vremena a poceo je da se i raspada i zbog njega sam bio jedan mjesec u krevetu. Ako mi ispadne dobro operacij/a mociéu da prozivim /oS 20 godina, kako mi kazu lijec- nici. Zaboravio sam ti reci da su me iz bo/lnice otpustili za tri dana da budem kod kuce i sutra u petak se vracam u bolnicu. Nisam mogao da ti odgovorim na pismo od 7 marta jer sam bio jedan mesec u krevetu zbog tog nesretnog bubrega. Bubreg mi je unistila argentinska policija kada me je tukla Sa vrecicama mokrog pijeska, ¢iji udarci ne ostavijaju vanjske tragove ali uni§tavaju organizam iznutra. Za sada nista vi§e, nego primi drugarski pozdrav od tvog druga Petra Kurtica CTS Drug Cirié dodaje: | Pozelimo svi skupa drugu Petru Kurtiéu uspesnu operaciju i ako ga liéno ne poznajem, veé. samo preko pisama i iz dopisa nepoznatog autora koji pise fveljton Pismo iz Venecuele za Petra Kurti¢éa upoznao koliko ovaj Govek vredi uopste za radniéku klasu i za nase useljenike u Ameriku, jer vidim da su neki trazili da on opet napisSe neki dopis. Aleksandar Ciri¢ Uredni$tvo “NN“ se prikljuéuje dobrim Zeljama druga Ciriéa za Kurticevo zdravije. | VRACANJE DUGOVA — PRVORAZREDNI ZADATAK BEOGRAD — Savezno IzvrSno vijeée i predsjednici izvrSnih vijeca republika i pokrajina jedinstveni su u ocjeni da je vracéanje dugova inozemstvu prvorazredan zadatak “svih nosilaca tih obaveza. | 2850 dolara po | stanovniku | Od 1976. do 1980. drustveni proizvod u | | Vojvodini rastao je prosjecno godisnje po | | stopi od pet posto, u industriji 7,1, a u po- | | ijoprivredi 1,8 posto. Produktivnost rada | | rasla je po stopi od 2,6 posto, Privredna ak- | | tivnost omogutila je godisnji rast zaposle- | nosti od 3,1 pesto, ukupni zivotni standard | i rastao je po stopi 4,6, a rast osobne potro- | | Snje bio je veci za 3,7 posto. Na kraju 1980. | godine u Vojvodini je ostvaren nacionalni § | dohodak od oko 2850 dolara po stanovniku. |