“

RRS Os Ase

re atmggrernnner ene near FLD BL

ane

Samac —

Ostaci nekada velikih slo-
venskih plemena koji su se
od VIll vijeka naseljavali
izmedu rijeka Odre i Labe
nazvani su Luzitki Srbi.
visSevjekovnoj borbi za op-
stanak najvi$Se su ih pro-
ganjali i uni$tavali Germani,

Dolaskom faSizma na vliast.
Luziéki Srbi bili susvedeni na

relativno malom prostoru br-
jovite Gornje Luzice | ravne
onje Luzice. Poslije oslo-
odenja njihova teriiorija se
rosiruje i danas zahvata
isto¢ni dio ove zemlje od
inije Berlin — Drezden.

Od Berlina do Bautzena,

ulturnog centra Luziékih
srba vodi autoput ij nije
otrebno viSe od dva ¢éasa
voznje. Vee na samom po-
etku boravka u Njemackoj
Demokratskoj Republici iz-
razio sam zelju da posjetim
ovaj narod koji je tako be-
zpostedno uniStavao Himler
po Hitlerovoj preporuci.

Vec u Potsdamu od kolega
lista ‘“Markise folkstime”,
éiji sam bio gost, dobio sam
informaciju da Luzi¢éki Srbi
imaju svoj dnevnik koji sé
zove “Nova doba” a njihova
organizacija “Domovina”’.
sudeci po ovim nazivima
pomislio sam da cu uistinu u
Bautzenu sresti ljude sa
kojima éu moéi izmijeniti po
oju srpsku rijecé. Na to su
me upucivali i dvojezicni
natpisi mjesta kroz koje smo
prolazili. | nijesam se _ pre-
vario. To sam najbolje osje-
tio kada je portirka razgova-
rala sa sekretaricom glavnog
i odgovornog urednika na
luziéko-srpskom jeziku. Do-
sta rijeci razumio sam |
shvatio da glavni urednik
nije u kancelariji. No, niSta
zato, dva novinara preuzela
su njegovu ulogu | srdaéno
razgovarala sa mnom. Bili su
veoma srecni Sto za sagovor-
nika imaju Jugoslovena.

— Mi ovdje o Jugoslaviji
dosta znamo. Vise puta do-
lazile su kod nas delegacije
iz vaSe zemlje 1 kulturno-
-umjetniéka druStva. Istina,
ranije CeSée nego sada —

pri¢éa nam novinar Beno Ri-

iecka. U poslijeratnom peri-
odu nasi drugovi odavde i§li
Su ma radne akcije u vagsu
zemlju. Nas proslavijeni pi-
sac Jurij Brezan bio je
trostruki udarnik na_pruzl
Sarajevo.

— Nag Zivot za vrijeme
faSizma, a narocito od 1937.
godine bio je tezak i surov,
kage novinar Mercin Velker,
Raznim nacisti¢kim dekre-
tima bili smo proganjani i u
svemu ograni@avani. Skole,
erkve, naS Gasopis “Domo-
vina” i svaka upotreba srp-
skog pisma, pai govora, bila

aja 1940.

"zemlji oni

svoje kulture.

godine Himler je po nare-
denju Hitlera izradio pose-
ban program za_ uniStenje
naSeg naroda.

Da Hitler nije imao milosti
prema ovoj naciji vidi se po
tome Sto je u toku fasisti¢ke
diktature uspio da likvidira
vise desetina hiljada Luzic-
kih Srba.

tako ta burna proSlost
danas je samo sjecanje.
Poslijeratno doba piSe novu
istoriju. Luzi¢ki Srbi su je-
dina nacionalna manjina u
Njemackoj Demokratskoj
Republici koja broji nesto
oko sto hiljada Ijudi. U ovoj
su danas po
svemu ravnopravni | veoma
poStovani gradani Kojima us-
tav garantuje njegu sopstve-
ne tradicionalne kulture. U
osnovnim Skolama_ pored

njemackog jezika uci se |
jezik Luziékih Srba. Imaju
nekoll
nekoliko gimnazija au Baut-
zenu nalazi se luzi¢éko-srpski
instituza obrazovanie nastav
nog kadra, izdavacka kuéa za
Stampanje luziéko-srpske li-
terature, pozoriSte i citav niz
drugih institucija za njegu
Posjetiocu
ovog podrucja odmah pada u
o¢i dvojezi¢na oznaka mie-
stai svih ostalih natpisa koji
se mogu vidjeti svugdje gde
oni zive i rade. Ono Sto
impresionira su svakako na-
cionalne nosnje Zena koje
one | dan danas nose ne-
djeljom ili za vrijeme prazika._
Svake Getvrte godine ovde se
odrzava festival srpske kul-
ture. To su manifestacije u
kojima uzme uceséa vise
iljada gradana. Ima i mno-
go drugih manifestacijaa —
sve u cilju da se ocuva
tradicija, poboljSa napredak
i potstakne dalji kulturni
razvoj Luzickih Srba.
Branislav Radunovié

AUSTRALIJA PRIZNAJE
PRAVA UCESNICIMA NOB

Predsednik Saveznog odbora Or-
ganizacije jugoslovenskih boraca.
Kosta Nadj primio je ambasadora
Australije u Jugoslaviji Michaela
Wilsona. Tom prilikom Nadj je izr
azio zadovoljstvo zbog odluke Par-
lamenta Australije da se iseljeni-
cima jugoslovenskog porekla, uée-
snicima drugog svetskog rata,
reSavaju razna socijalna prava po
osnovu pripadnigtva jugosloven-
skoj Narodno-oslobodilatékoj voj-
sci kao jednoj od = saveznickih
armija.

U razgovoru je obostrano istak-
nuto da savezni$tvo iz drugog
svetskog rata i neke sliéne teznje
borackih organizacija Australije i
Jugoslavije predstavijaju pogodnu
osnovu | podstica] za razvijanje
medusobnih veza dveju zemalja.

oluzite se kod onih

eee i LL

*
+

: Nase novi ne, January 14,

<

obitaja nikako se ne odustaje. Presijecanjem pogate
pocinje svaka svecanost.

tarije Zene mnogo polazu na to kako
ée ih “zapaziti” prolaznici.

Miade Srpkinje iz okolice Burga sa
arakteristi¢énim maramama na glavi.

orkman’s Compensation Specialist

at
dale Community Legal Services

est, Toronto

Telephone: 531-2411

Ruéni radovi zena Luzi ékih srba visoko
ene. Mnoge porodice veoma dobro
ve od prodaje ovih rukotvorina.

IZ BUGARSKE

Urine-regulating Tea No, 107 —

Ovaj Gaj pomaze reguliratl
mokraéu, smanjuje iritaciju.

Lipov evijet No. 114 — |
Ublazuje prehladu, kaSalj, sijatiku,
reumatiéne i bubrezne bolove.

Camomile Flower Tea Na. 113 —
Gaj od komomilinog cvijeca
ublazuje bolove u Zelucu, zubobolju.

Chest-easing Tea No. 111 —
Ublaiava kaSalj, olakSava
disanje.

Soothing Tea No. 112 —

Ovaj éaj krijepi i umiruje Zivce.
Kutila ovih Gajeva stoji $2.00.
Narud2zbe iz USA $2.25.

Kod poruéivanja navedite ime
iti broj Caja kojl trebate.
Imamo i druge vrste Cajeva.
Pigite po cijenik. NarudZbe |

novac Saljite na:
BALKAN IMPORTS
212 Spadiiia Road, Toronto,
* Ontario M5R 2V1
Tel. 921-8587