IZJAVA LAZARA MOJSOVA | ZaoStrenost na svim podrucjima medunarodnih odnosa. Neophodni napori za jacanje uloge svetske organizacije. Predstoje nove teSkoce u radu Generalne skupstine UJEDINJENE NACIJE, Tanjug — Savezni sekretar za inostrane poslo- ve Lazar Mojsov, koji predvodi jugoslovensku delegaciju na 37 redovnom zasedanju Generalne skupStine UN, je dao izjavu za Tanjug u kojoj je izneo svoju ocenu O opStoj debati na zasedanju Gene- ralne skupStine, kao i o rezultatima _ministarskih sastanaka nesvrstanih i “Grupe ” na kojima je ovde ucestvo- vao. ‘“Generalna debata koja se i dalje vodi u svetskoj skupStini, rekao je Lazar Mojsov, ima glavnu karakteris- tiku da svi njeni ucesnici, bez obzira na to da li pripadaju blokovima ili velikoj skupini nesvrstanih zemalja, izrazavaju veliko uznemirenje zbog sadaSnjeg zaoStravanja svetske situ- acije na svim podrucjima meduna- rodnih odnosa. Najteze je, medutim, Sto se pocetak ovog 37. zasedanja General- ne skupStine odvija pod dubokim psiholoskim uticajem dogadaja u Libanu i masakra u Bejrutu. Nikako joS da se prevazide taj tezak i mucan utisak da se sve to moglo dogoditi, a da su Ujedinjene nacije bile po Strani i da nisu niSta mogle da urade da bi sprecile tu agresiju strahovitih razmera kKoju Izrael sprovodi protiv Libana, a narocito protiv Palestina- ca”. Savezni sekretar je, izmedu osta- log, zatim primetio da, upravo sada, jos stizu vesti o daljim progonima i zatvaranjima Palestinaca, dodajuci da stoga “mnoge neizvesnosti jos uvek stoje nad libanskom situaci- jom, dok se u Ujedinjenim nacijama izrazavaju samo zabrinutost, zgraza- njei niSta viSe”. U vezi s tim, Mojsov je ukazao na jednu temu koja je pocela da dominira u Generalnoj skupStini, a koja zasluzuje veliku paznju. “To je pitanje uloge i mesta Ujedinjenih nacija u sadasnjem trenutku medunarodnih odnosa. Sta uraditi da se poja¢a uloga OUN i da se njen ugled u svetu podigne na ~nivo koji ta svetska organizacija zasluzuje. U mnogim govorima su predilozene razne mere kako bi se ta uloga UN jos viSe istakla, ne samo u verbalnom, vec i u_ konkretnom smisiu’’: — U narednim danima i nedelja- ma,kada se generalna debata zavrSi, doci ce do odredenih teSkoéa u radu ove Generalne skupStine upravo pod uticajem velikih konfrontacija i agre- sivnih postupaka u svetu. Moze da dode do mnogobrojnih konfrontaci- ja oko pojedinih kriznih Zarista u Svetu, a pre svega oko izraelske -agresije — izjavio je savezni sekre- tar. On je upozorio da ¢ée_ Izrael, ukoliko na vreme i brzo ne povuce svoje trupe iz Libana i ukoliko se Situacija u Libanu ne sredi, biti podvrgnut jos zeséoj kritici i predla- ganju razlicitih mera protiv njega. Medutim, uporedo sazreva svest 0 tome da treba poja¢ati ulogu UN | njihovu efikasnost i boriti se Sto vise za primenu rezolucije, narocito Sa- veta bezbednosti. Pojavijuju se svetie taéke i u jacanju nekih organizacija | pokreta, pre svega pokreta nesvrstanosti u_ trazenju odgovora na izazove koje savremena Ret ? oy > CUA A OREN. SO Rs oe Pe ‘es ~ Ot ne At Ca eae eae CNS ey” yrs Resecon * < nee Sees aos! etePate at ta th IE (a4 Situacija postavija, istakao je Moj- SOV. U vezi s tim, savezni sekretar je rekao: “Upravo je u toku ministarsko zasedanje grupe nesvrstanih zema- lja koje formalizuje ve¢é postignuti novi konsensus u nesvrstanom pok- retu da se sedmi samit umesto u Bagdadu odrzi u New Delhiju. Vec se oseéa atmosfera priprema i Zelje da taj samit bude najuspeSniji u dosadasnjem razvoju pokreta nesvr- stanosti. Od Indije svi oéekuju da se zalozi ne samo za organizaciju tog sastan- ka, nego i za takvo jacanje uloge nesvrstanih zemalja u savremenim medunarodnim odnosima koje ce na osnovnim principima politike nes- vrstanosti traziti vecéu aktivizaciju nesvrstanih zemalja u dijalogu | pregovaranju da se na miran nacin rese mnoge konfliktne situacije”. Savezni sekretar je saopstio da su se nesvrstane zemlje, takode, dogo- vorile da koordiniraju svoje akcije | oko niza ta¢aka koje se nalaze na dnevnom redu sadasnjeg zasedanja Generalne skupStine. Jedna od njih je od veoma velikog znaéaja, a to | pitanje Namibije. “Uprkos nadi da se to pitanje moze resiti, da smo tako reci na dohvatu tog reSenja, doSlo je do ponovnog uslovijavanja i zatezanja da se to pitanje resi”, izjavio je Mojsov. NEW YORK(Tanjug) — Uéestala praksa koriStenja placenika za agre- siju na slabije, prije svega nesvrsta- ne zemlje, za obaranje njihovih viada ili bar privrednu i politi¢ku destabili- zaciju tinh zemalja, pojaéala je pritisak na East Riveru za Sto hitnije donoSenj medunarodne konvencije 0 sprecavanju regrutira- nja, kori$tenja i financiranja pladée- nika. Generalna skupStina je prije tri godine predlozila izradu takve kon- vencije i od tada je jedan njen komitet stalno radio na planovima kako da se stane na kraj toj kriminalnoj djelatnosti koja ugroza- va mir i sigurnost u svijetu. Na tom poslu vec je mnogo uCinjeno, iako o nekim pitanjima joS postoje razlike, Sto pokazuje i debata koja se upravo __October 27, 1982, NASE NOVINE —11 J 2 Ry . mi RS . LOMAT TRAZI KENNAN UPOZORAVA DA CE RATNE GOVORANCIJE NA ZAPADU UCINITI RAT GOTOVO NEIZBJEZNIM Umirovijeni ameri¢ki diplomat George F. Kennan zatrazio je u govoru odrzanom 10. oktobra u Frankfurtu, gradu Zapadne Njemaé- ke, da se dokrajée ekonomske sankcije protiv Sovjetskog Saveza i upozorio viadajuce krugove na Zapa- du da ¢e svojim govorancijama “Zaista uCiniti rat neizbjeznim Gineci ga izgledno neizbjeznim”. Kennan je odrzao govor u vezi s primanjem Mirovne nagrade koja se godisnje daje na _ Frankfurtskom Knjizevnom sajmu. Kako je navede- no po New York Timesu, Kennan je medu ostalim kazao: “Mi moramo neposredno dokrajéiti Svaku vrstu ekonomskog ratovanja. PokuSaj da se sprijeéi ili potisne natrag cjelokupni ekonomski razvi- tak jednog drugog naroda nema mjesta u politici jedne demokratske drzave u vremenima mira. To su Sredstva pripremanja jednog novog rata, ne sredstva njegova sprijecéava- nja”. Kennan je prvih_posiijeratnih godina bio ameri¢éki ambasador u Sovjetskom Savezu i pripisivalo mu se je zagovaranje politike obuzdava- nja (containment) te zemlje. Kasnije je objaSnjavao da su njegove prepo- ruke bile izvrnute u State Depart- mentu. Posljednjih godina zagovara razumnu politiku prema Sovjetskom Savezu i upozorava na opasnosti koje izazivacka politika predstavlia za mir u Ssvijetu. Vijest veli da je Kennan odrzao prije spomenuti govor na njemaé- kom jeziku u crkvi Sv. Pavia u Frankfurtu. Reéeno je da je kritizirao “primitivno, pojednostavijeno i za- vodijivo” miSijenje koje Sovjetski Savez vidi kao “prirodeno agresivno raspolozen” i smatra da “nagon za militarnu ekspanziju uziva najveci Prioritet a ne uévrSéenje ji ekonomski razvitak svoje postojeée sfete utjecaja”. ) Oni koji podrzavaju takvo mi§lje- nje, Kazao je Kennan, misle da bi se Sovjetski Savez mogao sprijeGiti od (navodne - n.p.) navale na svoje Susjede “jedino putem vojnog i narocito nuklearnog zastraSivanja”. Dalje je rekao: “Mi moramo dokrajéiti ovo des- truktivno raspravijanje odnosa izme- du Istoka i Zapada i stati na kraj Oo tome vodi u Pravnom komitetu Generalne skupstine. Uzimajuci rijeé o toj debaiti, zamjenik stal nog predstavnika SFRJ u UN, Darko Silovic, ocijenio je djelovanje placenika kao specifiéni oblik vojne intervencije i mijeSanja u unutraSnje poslove suverenih drzava i nastojanje da se silom sprijedci legitimna borba naroda pod koloni- jalnim i drugim oblicima strane previasti. Silovié je podsjetio da su nesvrsta- ne zemlje u viSe navrata isticale da konvencija treba da bude sveobuh- vatna, definirajuci kategoriju place- niStva i pla¢enika u najSirem smislu, Sa ciljem da su osudi i suzbije ne samo ta pojava, nego i njeni uzroci | posljedice. Jugoslavija energi¢no osuduje praksu upotrebe placenika, rekao je on, obavjeStavajuci prisutne da krivi¢éni zakon Jugoslavije vec ovom stainom govoru o straSnim Stvarima koje bi Rusi uéinili nama i mi njima u jednom navodno pred- stojecem ratu. | mi takoder moramo prestati s prikazivanjem namijera i vojnih priprema jednog moguéeg protivnika tako da se puéanstvu uvijek pojavijuju u_ prijeteéem i zastraSujucem svijetlu. “Zaista, mi moramo stati na kraj cestom sistematiénom osudivanju drugog velikog naroda i njegove viade — osudivanje koje ée ako ne bude obustavijeno uéiniti rat neiz- bjezivim prikazujuci ga da izgleda neizbjeziv”. Prema izvjeStaju Timesa, Kennan je takoder rekao da ako Zapad (imperijalisti€¢ki savez, n.p.) trazi mir — rade nego li promjenu u komunisti€kom politiékom sistemu — on ti trebao “barem u svom Sluzbenom poslovanju koristiti suz- drzivost u tragi¢nom pitanju Ijud- skih prava i nacionalne nezavisnos- ti”. Potrebno je imati na umu da Kennan govori s burzujskih pozicija. On nije simpatiéar Sovjetskog Save- za niti zeli promicati socijalistiéku ideju i braniti socijalistiéke zemlje. Ne! On govori kao trijezni kapitalis- ti¢ki sluzbenik koji je do§ao do Saznanja da za kapitalisticki svijet nema drugog izlaza vec¢ da se pomiri Ss Ginjenicom da je socijalistiéka ideja uhvatila korijen u velikom dijelu svijeta i da ju upotreba sile ne moze zatrti. Kennan nije osamijena liénost na americkoj politiékoj pozornici. U kapitalistickom taboru ne viada jednoduSnost na pitanjima vanjske politike opcenito i posebno odnose- ci se na Sovjetski Savez i socijalis- ti¢ku zajednicu. Kennanovi govori odrazuju misljenje i stanoviste tri- jeznijih glava u financijskim i indus- trijiskim krugovima. O tome svjedo- €e izjave nekojih financijskih i industrijskih magrata poput Davida Rockefellera, Thomasa Watsona, Armanda Hammera i drugih, koji zagovaraju dobre trgovacke odnose sa Sovjetskim Savezom i ostalim socijalisti¢kim zemljama. Trijezni kapitalisti znaju da nuklearna ludori- ja Ronalda Reagana moze baciti Ameriku i svijet u katastrofu. M. Mirkovié predvida mjere protiv takvih krimi- nalnih djela. Definicija plaéenika mora obuhvatiti ne samo njihove aktivnosti u oruzanim sukobima, nego i u mirnodopskim uvjetima. Nitko u debati nije pokuSao, Sto je ranije bio slucaj da u istu kategoriju svrsta djelovanje placéenika i borbu za slobodu zavisnih teritorija i teritorija pod stranom okupacijom. Rumunjska je, medutim, upozorila da nikakvi razilozi ne mogu opravdati primjenu sile da bi se podrzala pobuna protiv ustavno izabranih viada., ; Uz podrsku Kube, Laos je sa svoje strane ukazao na neophodnost da se pravi temeljna razlika izmedu plaée- niStva | “medunarodnih dobrovolja- ca koji pomazu ugnjetenim narodi- ma u njihovoj borbi za slobodu”. Za tu pomoc receno je da je legitimna i u skladu s Poveljom UN.