J OvogodiSnji “Jadranski susreti” proslavijeni su u mestu Astoria, koje sé nalazi odmah preko East River, nadohvat Manhattan-a i pripada New York-Skom pregradu Queens. Astorija je izabrana za lokaciju, jer veliki broj nasih iseljenika Zivi u njoj. “Jadranski susreti’, peti po redu, poceli su sa pripremom pet meseci ranije, tako da se nista ne Di prepustilo slucéaju, da bi goste Sto bolje zadovoljili. Marljiva organiza- torska zamisao odmah je bila zapa- zena po osmehu i toplim recima koje Su nam uputili na ulaznim vratima, i 90 knjizi koju su nam pri tom urucill. Naime, svakom ko je doSsao, urucena je na ulaznim vratima knjiga od svojih 48 stranica, sa veoma uspeSnom_ ilustracijom naslovne strane, rad slikara Srecka Gala, koja na humoristi¢an nacin obuhvata duh i raspolozenje “Jadranskih susreta’. U knjizi se reklamiraju razna preduzeca | biznisi. Poéevsi sa reklamom “Jugoban- ke” na prvoj strani, sa dirljivom ~poemom Marina Franicevica, pisa- nom na “‘domacem”, dalmatinskom dijalektu, pod naslovom Mat sinu ¢a gre put Amerik... koja je na drugoj Strani, sadrzaj se nastavlija... Sledi pozdrav Hrvatske bratske zajednice iz Pittsburg-a prijateljima u New York-u, tekst predsenika Odsjeka HBZ za New York koji se obraca nasim zemlijacima: onda pismo Ma- tice iseljenika Hrvatske iz Zagreba, informacijé Oo nogometnim klubo- vima na podrucju New York;a; pismo u kome se kaze da Mayor Koch ne moze da se _ pridruzi prosiavi; pismo u kome se kaze da Governor Mario Cuomo zbog zau- zetosti ne moze da uvrsti ovaj dogadaj u njegov kalendar Put- ni¢ka agencija, kontraktorsko pre- duzece, restoran, vitaminski i zdrav- stveni produkti, dekorater, opticka usluga, reklama “Dubrovackih tru- badura”, reklama ‘“Jugotona”, stam- parsko preduzece, radnja_likera, putnicka agencija, Citavo tuce resto- rana i radnji, distributor Stampe iz Jugoslavije, mesarska radnja, mu- zi¢ki ansambl, preduzece za poprav- ku kola, berberska radnja, Jugolini- ja, Kompanija za osiguranje, uvoz- nici vina | hrane... Pan Am je — na x z Zadnjoj strani..... Proslavu je otpocela lokalna gru-— pa “Adriatic”. Posle izvesnog vre- | mena nastupili su gosti iz Jugoslavi- jie, renomirani “Dubrovacki trubadu- ri’, izvodeci iz svog Sirokog stvara- lackog opusa na daleko potvrdene interpretacije. U drugom delu prog- rama, “Dubrovacki svirali i muziku za ples. Sat vremena kasnije nastupili su najmladi izvodaci, deca nasih ise- ljenika, u Zivopisnim narodnim nos- njama, pevajuci na nasem jeziku, pracent harmonikom, a zatim har- monikom | gajdama. Deca pripadaju istrijanskom nogometnom§ klubu “Rudar’ koji ima odeljak folklorne sekcije, u cilju odrzavanja i podse- Canja podmlatka na etnicko poreklo. Bila je milina gledati narodne noSsnije koje su roditelji deci sami napravili a kad su mali zaplesali Istarski Balun, odusevljenje prisutnih nije se moglo uzdrzati. Cestim aplauzima odrasli su odali deci priznanje za njihov izrazit talenat... Jer treba. imati u vidu, deca su rodena ovde, naucila su jezik, pevaju na naSem | jeziku, oseca se americki akcenat, ali kvalitetno pevaju | plesu, imajuci prirodan sluh i ritam za zvuke iz ee “starog kraja’ — otadzbinu njihovih | trubaduri’ su | | no visoko priznanje roditelja. Pesme koje su maliSani i. maliSanke otpevali bili su mahom 0 | potocima, Sumama, o lepom Jad- | obliznjim | olaninama duz obale. Dok su se | okretali u krug, igrajuci kola, u | ranskom moru, obali | * parovima, divijenje je izazvao njihov | redosled po godiStu. Najmladi, naj- | nizi, na zacelju, i odmah do njih | daleko stariji, daleko viSi, na Celu vecerl. iz Jugoslavije, poznjela je takode dobar uspeh. Ona ima jak, Cist, Skolovan glas, vrsna je interpreta- x torka svih zabavnih melodija | je u svoj nastup humor | pevanje, dosta se trudio, ali istroSeno, nije u sebi imao dovoljno magnetizma i energije da potpuno pridobije paznju sluSalaca. Glavni lutrijski zgoditak bila je povratna avionska karta New York- Dubrovnik | boravak od sedam dana u jednom od dubrovackih hotela. Treba napomenuti da Pan-Am placa put, Atlas ambassador travel, bora- vak u hotelu. Dodeljen je pehar pobednickom klubu “Polet” Koji ga po drugi put osvaja. Nikola Jelicic¢ iz Zagreba, sekretar Matice iseljenika Hrvatske je predao pehar. On je odrzao kratak govor i zavrsio ga: “Nema problema, Matica Hrvatske Loves You”. « “Adriatic” je nastavio da_ svira | meku muziku za ples i neSto kasnije, sada u njihovoj pratnji opet su nastupili Ljiljana Budicin | Dordi | | aa | svo} sopstveni list. tikete za lutrijske zgoditke, kojih je | —— Peruzovic. Devojke su prodavale bilo 6sam. rare Pod rukovodstvom Mile Rupéica, predsednika Odsjeka HBZ za New | York, glavnim zaduzenim za ovu | proslavu, sve se odvijalo po raspo- redu. “Dubrovacki trubaduri” nasta- | vili su da sviraju muziku za ples do nageg prijatelja i pesnika u Chicagu, | pa koristim prilfku da njemu | | njegovoj buducoj supruzi ovim pu- posle jedanaest sati uvece. Jadranski susreti treba da posto- je, treba da postanu tradicija, treba SeSce da se odrzavaju. | peti, | petnaesti, i sto pedeseti, i hiljadu | pet stoti...... ZIVELI JADRANSKI SUSRETI! Miroslav MLADENOVIC PARIZ, novembar — Vlada Velic- kovié, naS poznati slikar, koji pos- lednjih godina Zivi i radi uglavnom u Parizu, doziveo je ovih dana izuzet- izborom Za redovnog profesora Likovne aka- demije u Parizu, u sastavu Pariskog univerziteta. Zajedno sa Velickovi- cem, konkursna komisija univerzi- tetske Likovne akademije izabrala je * za profesora i jednog od najpoznati- jth likovnih stvaralaca savremene | Francuske Pjera Alesinskog. Na znacaj Velickovicevog izbora za redovnog, u nacelu dozivotnog profesora Likovne akademije, uka- zuje ne samo podatak da je to prvi Jugosloven koji je doZivio ovakvo | priznanje, nego i sastav Specijalne « | komisije koja po svojoj inicijativi bira profesora univerzitetske Likov- ne akademije. Medu Cclanovima ove komisije su, izmedu ostalog i takva imena kakva su Dominik Bozo, umetnicki direktor muzeja Bobur, Sslikar Pjer Sulaz, Mark Pot, profesor Sorbone, kao i Zerar Talabo, poznati Ljiljana Budicin-Manestar, goSéa solidarnosti. izgledao je —novom Zivotu. | Kopaonik je nas Proslo je veé izvesno vreme od kako smo obavesteni preko Jugo- slovenske Stampe o zemljotresu koji je pogodio Kopaonik i ostale krajeve oko njega. Prema izvesStajima u Stampi moze se videti da je ovaj kraj dosta ostecen | da mu je potrebna izvesna pomoc da bi se obnovio. Moze se zakljuciti prema dosadas- _ njem da takvu pomoc niko ne sakuplja, ima se utisak kao da ovaj deo nastradalih nije naS pa se niko | ne interesuje o njemu. Secam se | zemljotresa u Skoplju, Banjaluci i u Crno} Gori, poslednji koji je bio, | grupe. Po nedeljivom mi8ijenju svih | kako smo tada svi bili solidarni u_ ita alert: | davanju pomoéci ovim krajevima. Sta | x % | je sada, gde nam je ta nasa odlika | Mozda da je bio u| pitanju neki drugi kraj mozda bi se i pokuSati da za nas Kopaonik. Istorijski arhiv jugoslovenskih ise- ljenika ce otvoriti Kampanju za | prikupljanje pomoci za nastradale u | zemijotresu na Kopaoniku. Sakup- | Matici iseljenika Srbije,a oni ce opet novac | I, | gcdisnjim skupStinama (u januaru) /a mandat Ce trajati dvije godine, sa itim 8to se ¢lan uprave moze smijeniti i ranije ako se za to ukaze —potreba. e ljeni novac cemo_ predat predati tamo gde je najpotrebnije: za | obnovu stanbenih zgrada. 10. decembra u Chicagu odrza- | vamo priredbu u dobrotvorne svrhe, | to ¢e biti prva priredba u_ seriji | | dobrotvornih zabava,a prihod ¢e biti - | dodeljen N.N. u Torontu. Sledeéa ce biti odrzana za pomoc Kopaoniku, | | dok ce jedna opet biti posvecena klubu “FruSka gora” i tako redom | pruzat Cemo pomoc onima kojima to | bude potrebno. Koristim priliku da | ovoga puta pozovem sve Citaoce N.N. da dodu na zabavu 10. decem- bra, jer ce svojim prisustvom dati svoj doprinos za N.N. ij tako pomoci Vencanje Ivana Marjanovica | Ruzice Maksimovic 20. novembra ima ¢cemo svadbu tem uputim srdacne | prijateljske cestitke u moje ime i u ime moje supruge Olge, te da im pozelim mnogo srecée i uspeha u njihovom <%, ae Sy umetnicki kriti¢ar i rukovodilac sek- | tora Likovnih umetnosti u francus- kom Ministarstvu kulture. Komisija je izabrala Vladu Velic- | kovica na prediog direktora Likovne | akademije Francoa Verlena. A.P. (Preneto iz ‘‘Politike) D.D. Putnik | <== | qanizacije osudila je u Generalnoj | skupStini intervenciju na Grenadi. | Projekat rezolucije koji su zajednicki podneli Nikaragva i Zimbabve i u | kome se kaze da PLATFORMA Crnogorskog kluba “Lovéen”, Detroit 1. Crnogorski klub “Lovéen” je kulturno-prosvetno druStvo, zasno- vano na humanim osnovama. 2. Clan kluba moze biti svaki Crnogorac ili Amerikanac crnogor- | Skog porijekla, stariji od 18 godina. 3. Klub se neée vezivati ni za | jednu politiéku organizaciju. 4. Klub Ge saradivati sa svim hu- manim t kulturnim organizacijama. 5. Cilj kluba je da Siri slogu, ljubav i bratstvo medu svojim élan- Stvom, to jest, upoznava obiéaje, tradicije, te prava i duznosti amerié- kih gradana. 6. Klub ce uskladivati svoj rad prema ustavu i zakonima Sjedinje- : : -nih Ameriékih drzava. tada neko naSao da pokrene to | | pitanje? Ipak,da li su u domovini | voljni ili ne,mi Cemo ovde u Chicagu istrijanskih pesama. Dordi Peruzo- | POKrenuti to pitanj vic, nekada kvalitetan pevaé, utkao | Sakupimo nesto pomoci 7, Cjelokupni rad kluba Ge se x | Odvijati na slobodnim principima i | odlukama vecine Clanova, pridrza- | Vvajuci se pravila ovog kluba. 8. Prijem novog Clanstva izvrsice | se na prediog nadzornog odbora j | naknadnog glasanja apsolutne veci- ne prisutnog Clanstva. 9. Dopunai promjena ovog ustava | moze se uCiniti 2/3 vecinom regis- trovanih Clanova. 10. Clanovi uprave ¢eé se birati na * 11. Upravu sacinjavaju: . Predsjednik . 2 potpredsednika c. Sekretar . Blagajnik . Knjigovoda . Nadzorni odbor (sa 5 élanova) j. Kulturno prosvetni odbor (3 élanova) u. Priredivacki odbor (5 élanova) KAKO SE GLASALO U U.N. Protiv osude, sem SAD i karipske “Sestorice”, glasali jos samo Izrael i | Salvador. — Glasove za rezoluciju | pakta i gotovo sve latinoameriéke | zemije. osam Clanica Atlantskog Velika vecina Glanica svetske or- “intervencija predstavija flagrantno krSenje me- dunarodnog praga, suvereniteta | | teritorijalnog integriteta te drzave”’ dobio je 108 glasova zemalja Clanica Ujedinjenih nacija dok je samo 9 drzava bilo protiv. Uz SAD | 6 karipskih saucesnika invazije glasali Su ovoga puta predstavnici samo jos dve zemlje: lzraela i Salvadora. Za rezoluciju kojom se trazi i hitno okonéanje intervencije i poviacenje stranih trupa izjasnile su se i neke zemlje veoma bliske Sjedinjenim Drzavama. Izmedu ostalih i 8 Cla- nica Atlantskog pakta, medu kojima | i Francuska, Italija, Holandija, Grc- ka, Danska i Norveska. Druge klijuc- ne drzave zapadne alijanse — Brita- nija, Zapadna Nemacka | Kanada uzdrzale su se od glasanja. Medu- tim, i jedan broj zemalja_ Sire zapadne zajednice kao Sto je Aus- tralija i takode i sve kljuéne zemlje Latinske Amerike, ukljucujuéi i dr- | zave vrlo bliske VaSingtonu — Brazil, Argentinu pa éak i Cile — glasale su za rezoluciju.