Deset hiljada krivih, asamo tridesetorici sudeno Od 1959. godine sudske viasti u Zapadnoj Njemackoj su dosle do imena 10,000 osoba koje su na ovaj ili onaj nacin krive za zlocine poci- njene u zloglasnom nacis- ticékom logoru AuSgvicu. U pet sudenja, koliko ih je do sada odrzano, samo je 30 osoba pronadeno krivima! U éetiri godine rata, naime izmedu 1940-1944. u AuSsvic (danas Oswiecim u Poljskoj) nacisti su iz raznih evropskih zemalja deportirali 4.4 mili- juna Ijudi. Od tog broja su 4 milijuna bila uguSena pli- nom. Sedam i pol hiljada tih zatvorenika je prezivjelo i bill su oslobodeni po Crvenoj armiji 27. januara 1945. Nego, takvo “istjerivanje” pravde nas navodi na zaklju- éak kako se u Njemackoj smatra da bi “ono Sto je bilo” trebalo zaboraviti, dok se istovremeno mirno gleda na oOzivijavanje nacizma u zemiji, na javne manifestaci- je istog, pa stvar vise nije ni za zgrazanje. Potpisan jugoslovensko -portugalski ugovor oO ekonomsko} Saradnj| Lisabon (Tanjug) — Portu- galski premijer Mario Soares u svojstvu ministra inostra- nih poslova i potpredsednik SIV-a i savezni sekretar za inostrane poslove Milos Mi- nié potpisali su ugovor o ekonomskoj, naucnoj i teh- noloskoj saradnji Jugosla- vije i Portugalije. Taj ugovor bi trebalo, kako su istakli Soares | Mini¢, da ubrza saradnju dveju zema- lia u viSe domena, a pre svega na sektoru industrij- ske kooperacije, zajednickih ulaganja i drugih privrednih aktivnosti. isto tako, ugovor predvida mere za pojacanje saradnije naucnih Institucija dveju ze- malja koje se bave problemi- ma privrede. Predvida se i zajednicka aktivnost dveju zemalja u domenu investicija na trzistima trecih zemalja. Ugovorom koja ce se sastajati jedanput godignje i, izmedu ostalog, davati dvema viadama pred- loge za nove zajednicke akcije u interesu obe strane. Ugovor je potpisan na pet godina. se predvida stvaranje mesovite komisije | U odekivanju kazne ustaSkim | feroristima u New New York, — Posle relativno ekspeditivnog sudenja, koje je tra- jalo od 19. septembra do 12. okto- bra ove godine faSisti€éke teroriste Marjana Buconji¢a, Jozu Brekala | Viadimira Dizdara, kojl su 14. juna nasilno prodrli u Stalnu misiju SFRJ pri OUN u New Yorku, porota Federalnog suda u New Yorku pro- glasila krivim. Bilo je to prvi put da se za jedan direktan napad pripadnika emigra- ntskih feroristiékih organizacija na jugoslovensko predstavni§tvo u SAD odréi sudski proces / da napa- daci budu oglaSeni krivim. Poznato je da su objekti desetak teroristic- kih napada u prosglosti bila mnoga na§a diplomatska, konzularna / druga predstavnistva, kao / pojedi- ni zvaniléni predstavnici nage zem- lje u SAD, ali da su poéinioci tih dela uvek uspevali da Izbegnu sudenje. Buconji¢, Brekalo i Dizdar ni jed- nog momenta u toku sudenja nisu uspeli da uvere porotu kako “njihov cilj nije bilo sve ono za Sta ih optu- znica teretl. U toku islednog pos- tupka, koji je prethodio sudenju, | Buconjié i Brekalo i Dizdar su Izja- vill da su u naSu misiju na Petoj aveniji u New Yorku upali s name- rom “da kidnapuju Jak$Su Petriéa | druge Clanove Misije” | to neposre- dno vol pocetka pripremnog sas- tanka Konferencije o evropsko] bezbednosti | saradnji u Beogradu. Neuverljiva odbrana Iiskazi mnogobrojnih svedoka, medu kojima | agenata FBI Makvi- lena, Kolemana, Krosa | drugih, potvrdili su da su Buconji¢, Brekalo | Dizdar svoje teroristiéko delo dugo pripremall. Onl su na sudenju pokuSali da poreknu svoja priznanja data u toku Isledenja, tvrdeci da nisu razumelli pitanja islednika, jer “ne znaju engleskl jezik”. Odbrana je na tu kartu stavi- la sve svoje adute, o¢igledno sves- na da nema nekih drugih uvertjivih dokaza u odbranu svojih klijenata. Medutim, tuzilac je nepobitno dokazao kako optuzZeni znaju en- gleski jezik, ime je oborio osnovu ovakve odbrane. On je naime doka- zao preko svedoka | dokumenata da taroristi veoma dobro znaju engle- ski jezik. Izmedu ostalog, ustanov- ljeno je da je Dizdar polagao vozaé- ki Ispit u Kilviendu | da je tom prill- kom Ispunjavao uplitnik | davao odgovore na vise pitanja na engies- kom jeziku, a z& Brekala je utvrde- no da je u dokumentu za dobijanie ameritkog drzavijanstva izjavio da dobro zna englesk! jezik. U toku sudenja, sudija koji | vodio ovaj slucaj onemoguélo je nastojanja advokata kojl su branill zilocince da 8e teroristiéka akcija ove trojke predstavi kao “delo sa visim politi¢kim ciljevima”. Nasuprot tome, javni tudilac govorio je o genezi ustaSkog pokre- ta, naglasiv8i da su njihovi pretho- dnicl za vreme drugog svetskog rata bill kvisiinzi fasisticke Nemac- ke i italije, “a nikako prijatelji ame- ri¢kog naroda”, kako su pokuSali da se prikazu. Veoma uzbudljivo je bilo svedo- cenje Radomira Medica, zrtve ovog zlocinacékog teroristi¢kog napada. Za vreme njegovog svedocenja jos jednom je izvrSena rekonstrukcija | utvrdeno da je jedan od trojice ustaSkin terorista, nastojao po svaku cenu da ude u zgradu Misije. Sva trojica drzala su nenaoruzanog Mediéa, a jedan od njih je hladno- krvno ispalio dva hica u Medicev stomak. Promenjen plan Trojica terorista su, kako je na sudu uStanovijeno, prvobitno na- meravala da upadnu u Generaini konzulat SFRJ u New Yorku u Medison aveniji | da kidnapuju generalnog konzula, ali su od toga odustali uveriv$i se, kako su sami izjavili, da je ova zgrada dobro ¢u- vana i dau njoj ima puno sveta. Oni su zato promenill plan, i odludili da napadnu nasu Misiju pri Ujedinje- nim nacijama. Ranjeni Medié uspeo je u toku napada da dohvati pistol] jednog od napadacéa | ispali hitac u vaz- duh, upozoravajuci tako ameritkog policajca kojl je stajao Ispred zgrade Misije. Kada je Cuo pucan] u zgradi Misije, on je krenuo da vidi 8ta se tamo dogada. DoSav8i do ulaza, u holu Misije ugledao je Medica koji se drzao za stomak | krvario. Policajac je zatim video coveka iza zavesa kraj prozora sa pistoljem u ruci, a kasnije je utvr- deno da je to bio Dizdar, kojeg je sud ij optuZzio za ranjavanje Medica. Dizdar je pobegao Ispred policajca stepenicama na treci sprat | zajed- no sa ostalom dvojicom terorista zabarikadirao se u jednoj prostoriji. Kasnije, kada su 8e terorist! pre- dall, utvrdeno je da su sa sobom imall voki-toki aparate, sa kojima Su sve vreme u zgradi Misije odrZza- vali vezu sa centrom, koji se nala- zio negde u New Yorku. Takode policija je naSla | veliku kolléinu cigareta, hrane i dosta rezervnih baterija, Sto je oéigledno svedocilo da su imall nameru da se duze zadrze zabarikadirani u zgradi nase Misile. Ostalo je nerazjasnjeno ko je polozio kauciju od 140.000 dolara za Buconjiéevo puStanje na siobo- du za vreme istrage | sudenja, sve do izricanja presude. Isto tako ostalo ja nejasno ko je finansirao angazovanje uglednih advokata, éijl su honorarl astronomski, za odbranu terorista na sudu. Medutim, svima je poznato da je grupa pripadnika ekstremne antl- jugosiovenske fasistiéke emigraci- je dugl niz godina veoma aktivna na teritorij| SAD, Federaini sud izreéi ¢e kazne teroristima 17. novembra ove godi- ne. Bogdan Decermié (“Borba”) _ | Nase novine - 11 Poslije Francuske predsjednik Tito je nekoli- ko dana boravio u Portugalu, a zatim u prijatelj- skoj posjeti AlZiru, gdje je razgovarao sa predsje- dnikom Bumedijenom. Svim tim posjetama potvr- * x # deno je prijateljstvo prema Jugoslaviji | njenim narodima. Na slici: Predsjednik Tito u razgovoru Sa por- tugalskim premijerom Mariom Soaresom. Vedzvud oStro osuduje britanske desnicare London, (Tanjug) — Mini- Star Za energiju u laburistic- koj vladi Vedzvud Ben o8tro je oSudio “reakcionarnu poli- tiku” Konzervativne partije i desno orijentisanih snaga u Velikoj Britaniji Cija je stra- tegija “opasno sliéna Ideja- ma Hitlerove epohe’. Vedz- vud Ben je istaknuti pripad- nik takozvanog “levog krila”’ laburisti¢kog pokreta i zbog svojih progresivnih stavova cesto je meta napada kon- zervativnih snaga u Velikoj Britaniji. NaglaSavajuci da je neza- posienost “dominantni prob- lem kapitalisti€kog druStva” koji je ostao neresSen od tridesetih godina ovog veka, ovaj britanski ministar je podsetio da su nemacki fasisticki lideri svodili ovaj problem na rasisti¢éku osno- vu. “| u danaSnjoj Britanijl obojeno stanovnistvo i tred- junioni su na ni§anu napada zbog postojecih ekonom- skih teSkoéa, a takode se zagovaraju veca izdvajanja za naoruzanje” — rekao je on. Rotterdam (UPI) — Grad- sko vijeée Rotterdama ovih je dana zabrinuto buduci da se kroz pola stolje¢a moze dogoditi da upravija gradom bez stanovnika. Demografi su izra¢unali da ce, ukoliko se nastavi trenut- ni tempo iseljavanja, Rot- terdam za 50 godina biti pot- puno prazan. Oko tisucu sta- novnika svakog mjeseca na- puSta grad i naseljava se u manjim mjestimai na selu, a ispitivanja su pokazala da su buka, prijavStina i skupodéa najcesci uzrocl masovnog iseljavanja iz tog nizozem- skog grada. Sudenje nacisti¢kom zZlocincu U New Yorku je prije dva tjedna poceo prvi proces, nakon 26 godina, protiv rat- nog zlocinca iz drugog svjet- Skog rata. Ameri¢ke imigra- cione viasti sude Litvancu Boleslavu Majkovskisu zbog davanja laznih informacija prilikom useljenja u Sjedi- njene Drzave 1951. godine. Majkovskis je inaée suden u odsustvu u Rigi, zbog ubojstva 1000 Zidova i dru- gih gradana Latve, dok je u proSiom ratu sluzio kao na- cistiCki kapetan policije. S americke strane moze mu se Suditi zbog ilegainog ulaska u zemlju i deportirati ga. A to je, smatra se, i svrha sude- nja. Inaée u Sjedinjenim Drza- vama ima oko 50 ratnih zlo- cinaca, koji bi trebali dodi na red. Medu njima je | Andrija Artukovic. Sve veca nezaposlenost miadih Bruxelles — U zemljama Evropske zajednice ima — javija Tanjug — dva milijuna nezaposlenih radnika mladih od 25 godina. Taj broj je Cetiri puta veci u odnosu na 1969. godinu. S tim u vezi Izvrsna komi- sija EZ je pripremila poseban program, koji predvida niz mjera Za smanjenje nezapo- slenosti omladine. Najvazni- ja mjera je uvodenje poseb- nih premija poduzecima za zapoSijavanje mladih, koji po prvi puta traze posao. Potpredsjednik IzvrSne ko- misije Wredeling naziva “ala- rmantnim” sadagsnje stanje ij upozorava da je jedan od uzroka nezaposienosti omla- dine, veliki raskorak izmedu strukture Skolskog sistema | potreba privrede.