s 5 ¥ BR IN RI Se BRD POSUDENA REPORTAZA Lutanja i nevolje grupe sov- jetskih Jevreja kojima se nije dopalo u Izraelu Ulica nosi romantiéno ime: Ulica galija. Desetak staraca s rembran- tovskim iicima i pohabanim odell- ma ulazi u jednu dotrajalu vilu na uglu. Na zidu natpis: “Prodaje se apartman s pogledom na more”. Posetioc! otvaraju vrata jedne prazne prostorije. To je soba za molitvu. Reci iz Knjige o Jovu razlezu se kao optuzba protiv Zapada, ko]! 250 Illudi, Zena | dece prepuSta njihovoj sudbinil. Dve stotine | pedeset Jevreja koji su trazill — | dobill — da se iz Sovjetskog Saveza Isele u Izrael, all im se tamo nije dopalo. Sada su ovde, u_ italljanskom primorskom gradu Osti|l, u neko] vrsti tranzitnog logora. Ali, u svetu vise nema mesta za njih. U éorsokaku Rahela Ahec ima 19 godina. Omalena, tamnoputa, tamnih o6€i- ju, neZnih crta lica. Dosla je sa Kavkaza. Pokazuje svoj grad na jedno} kartl. To Je Naléik, severno od Elbrusa. Zemija snegova, Suma i vodopada. ~— Sada viSe nismo nista. Sve zemije Evrope | Amerlke zatvaraju nam vrata zato Sto nismo ostall u Izraelu. Zasad nas puStaju da osta- nemo u ovim praznim kuéama. Do proleca. A onda... Pridruzuje jo] se cetiri-pet njenih sunarodnika. Jadaju se: — Napustill smo Sovjetski Savez iz raziicitin razloga. Mnogi Imaju rodake u SAD. Medu nama Ima judi koji su se borill protiv naciz- ma. U otvorenom pismu, sastavije- nom na engleskom, izbeglice pri- Caju svoje nedace. Nekoliko stotina njih napustilo je SSSR 1973. godine | naSlo se u Betu. Posetio lh je predstavnik izraela | rekao im: -- Dodite. Ako vam se ne dopadne kod nas, otl¢i éete u Sje- dinjene Drzave ili u bilo koju drugu zemiju. Oko 300 osoba je prihvatilo ponudu. Kad su stigli u Izrael, razocarall su se? zZasto? — Tamo je suvise toplo — odgovara Grigorij Litberg, 46-godl- &nji krojaé iz Cernovice, u Ukrajin!. — Ne podnosim takvu kiimu. — Razlika u mentalitetu je suvi- $e vellka — kaze Anatollj Trezga. Jedan drugi, s tuznim osmehom, mrmija: “Dobro je tamo gde nas nema”, — Politigka atmostera | tradicija Izraela potpuno su nam strane, Dve godine su progle, Nezado- voljnici su napustill lzrael. U Rimu su zatrazill vize za Ameriku | poéell su da ih dobijaju. Odjednom, 15. septembra 1975, dosglo je do preokreta. Pod pritiskom Izraela, uznemirenog ovim odllvom tjudi, SAD su Izjavile: nema useljavanja za one Jevreje za koje se smatra da su se “trajno nastanill u izraelu”. To je ¢orsokak. U apelu koji su izbeglice iz QOstije sastavile na ruskom kaze se | sledece: “Isplatili smo Izraelu sve trosko- ve koje je Imao oko nas. Izraelska viada nas ne smatra svojim grada- nima. Dala nam je pasos na jednu godinu i nece da nam ga produdal. Dok Gekamo ovde, deca nam ne Idu u Skolu, detinjstvo im je upropas- ceno, Sve jevrejske zajednice u svetu odbile su da nam pomognu. Zabranjeno nam je da se zaposija- vamo,.." Ceo svet je mesecima zatvarao oti. Kakva je to Sadica Jevreja koji nisu nl komunistl, ni oboZzavaocl kapitalizma, nl clonisti? Jednosta- vno, ignorigu ih, Tada je moskovska “Pravda” objavila napis o njima. Pogledi su odjednom poégell da se okreéu prema Ostijl. Imai zasto. Pre svega zato Sto, | pored potezanja svih mogucih krupnih principa na Zapa- du, ¢injenica ostaje: moze se. do- goditi da se dobar deo emigranata posie tolikin lutanja vratl svojim Kucama, u Moskvu, u Kijev ill u Lenjingrad. “Srecni” | nesrecéni PoSta u Ostijl je zgrada u latnom anti¢kom stilu, sa dvostrukim krugom kolonada od crvenkaste clgle koje okruZuju bazen od plavog mozalka pod vedrim nebom. U tom neobitnom hramu_ teleko- munikacija, odakle se, uostalom, ne moze telefonski razgovaratl ni sa Parizom, ljudl ¢ekaju da éulju odgovor bogova. To mesto progo- ne zil dusi. Trideset-cetrdeset izbe- glica sedi tamo od jutra do veéerl, ocekujuci €udo koga nema. Prolaze detéja kolica sa plavim krovom. Beba je ovde rodena. Jo$ ima vremena da se zapita ko je | Sta je, all uz malo srece sticl ée da do svoje 21. godine sazna da li je sovjetski drzavijanin, ii italijanski, ili llce bez drzavijanstva, — Da, agencija TASS | “Pravda” naterall su Evropu | Ameriku da se pokrenu — kaze jedna mlada Zena. —~ Oni su ispriéall Sta smo otkrill u “slobodnom svetu”. Ali, u Sovjat- skom Savezu se veé pomalo znalo o tome, jer smo pisall rodacima i EUVAVATATATATAPATAAP®APAPPAPAPAAPAAEAPAAAZAPAPAYATATAPATACAALACAPATAPAPAPAPAATATAATAA NS N N aN s Mobile Home naprodaju_§ NI x N 12x60, 3 bedroom mobile home, dining room, 5 S kitchen, living room, 4 piece, 10x15 addition with i \) basement and new drilled well, septic system, lot : H = 105x208 ft., school bus at door. Good fishing, 1 N smile to shopping. Complete $ 36.500. N iS Call after 7PM and ask for Bill (Bogoljub Cor-—« 5 . tan), 934-2664, RR2, Tara, Ont. S N K Sara CACC AVAVAPAVAPAPAPAPAPA Pav R PEALE . STANZAIZDAVANJE | : Dvosoban stan sa kuhinjom i zasebnim ula~ Ss zom, za jednu ili dve osobe. Dolaze u obzir samo iN muSkarci. | | N A Adresa: 154 Rusholme Rd., (blizu College §& N St.) : IN S PAtA NS deljom — ceo dan. Stan se moze razgledati samo Cetvrtkom i ne- A Para Raa Pa Pa ahaa MAPAPARA PARADA Ra CAPA APA VAPAPARAAPAPAPAPABS EA PA Bd MARAE AAPA —: prijateljima koji su ostall tamo. Mnogl Jevrejl sada manje zele da dodu. Zena se zove Sara Fejman. Ima 30 godina. Mud joj je fiziéar. Imala je miran Zivot, veliki stan, sigurnu buducénost. Za8to je sve to napusti- lada bi doZivela krah u ovom getu? — Jednostavno sam imala Zelju da upoznam Ameriku. Ne zbog visokih plata. Verujte da to nije raziog. Ljudi nas dovode do o¢ajanja kad neprekidno uporeduju zivotni standard u Sovjetskom Savezu i na Zapadu. Tesko je to uporedivati. A zatim, ja nisam odgajena u raéundzijskom duhu. Prilaze drugi, odmahuju giavom, kritikuju, dodaju svoje primedbe. Sara nastavila: — Zapisite ovo Sto éu vam reci. Tridesetoro medu nama Strajkovalo je gladu da bismo skrenull paznju javnosti. Nikakvog rezultata. Ako do majaejo$S budemo ovde, to ¢e biti dokaz da su Rusi u pravu kad kazu Jevrejima: “Ne idite na Zapad. Njlhova obecanja su propagandno Pre daset godina, u Sjedinjenim DrzZavama je na svakih Sest alkoho- li¢ara dolazila jedna Zena, a danas na svaka tri. Prema poslednjim procenama, njihov bro] je vec dostigao cifru od oko dva miliona, | u stainom je porastu. Isto tako, bro] smrtnih slucajeva medu zena- ma od oboljenja koja su, na ovaj Ili onaj natin, povezana s preteranom upotrabom alkohola, porastao je za posledniih osam godina od 6,3 na blizu 8 na 100.000. Zbag ovih statisticékih podataka — | pritisaka iz redova zenskih organizacija — ponovo je usredsre- dana paznja na problem alkoholiz- ma medu zenama u SAD. Tako su za poslednje dve godine, u vise od 40 saveznih drzava obrazovani specijalni organi ili tela za razma- tranje ovog problema, a Naclonal- nom tinstitutu. za borbu protiv alkoholizma, osnovanom pre pet godina, stavijeno je u zadatak da se posebno pozabavi uzrocima | pos- ledicama alkoholizma medu Zena- ma, Jedan od raziloga zbog kojih Zene u SAD u sve veéem broju pribega- vaju “dobro| kapijici", jasu, kako se smatra, delimiténo izmenjena drus- tvena shvatanja. "Odavanje pi¢u je sada, u vecoj Ili manjo| meri, nostalo prihvatijivo za zene”, kaze Apa 177 9 - Nase novine — 13 orameuane be Molitva u sobi koja sluzi kao sinagoga. brbijanje. Oni se interesuju za svoje poslove”". MaliSani ostaju kod kuée, ili rade na benzinskim pumpama, kao Igor, koji ima deset i po godina. Noga mu je u gipsu: oborio ga je auto. istini za volju, nije kriva Italija, a jo$ manje opStinske viasti u Rimu iil Ostiji. Naprotiv, pomazu im koliko mogu. All, to ne reSava problem ovih ljudi. Deset, dvadeset hiljada osoba gura se po buvijoj pijaci u Rimu. Sovjetski Jevreji imaju ovde svoj kutak. Oni su najuredniji | najbolje snabdevenl: ploce s ruskim opera- samo dr Lekler Bisel, koja rukovodi pro- gramom za suzbijanje alkoholizma u ruzveltovo] bolnici u Njujorku. “Zene mogu sada same da pose- cuju javne lokale a da ih niko samo zbog toga ne smatra aikoholicarka- ma’. Dezintegracija porodice je takode doprinela veéoj izolovanosti | osecéanju usamijenosti medu zenama a, istovrerneno, do alkoho- la se sve lakSe dolazi. Cesde nego Sto je sluéaj s muSkarcima, zene koje se odaju picu, obiéno “Imaju za uzor” nekog alkoholicara u krugu porodice Ili prijatelja. Prema nekim studijama, muSkar- cil plju zato Sto se tako osedaju snazniji i “muZzevnijl’. A ima znakova koji ukazuju na to da sé zenama ¢cinl da ih pi¢ée Cini “zen- stvenijima”. U jednoj studiji psiho- loga Sarona Vilsneka, iz 1973, neke od ispitivanih Zena su iznosile da ma, kamere “zenit”, dogledi, tran- zistori, drvene lutke, Sahovske gar- niture, statuete. To su takozvani sreéni emigranti, oni koji su u Rimu samo u prolazu. Na Zapadu, zakon razlikuje dve vrste jevrejskih izbeglica: “sre¢éne”, koji nisu na- pravill kobnu greSku da svrate u Jerusalim, pa zato mogu bez teSko¢a da odu u Njujork ili Kanadu, i one druge koji sada nigde ne mogu da nadu mesto jer su najpre otiSli u “obecanu zem- Hu”, R. Satone (Servis “Pari mac”) za da Zenama vise strada jetra, a sudeci po rezultatima nekih studi- ja, postoji | veza izmedu alkoholiz- al izvesnih ginekoloSko-akuSer- skin problema. U tezim stucajevi- ma, alkoholizam moze da izaziva komplikacije za vreme trudnoée, a istrazivanja koja je dr Henri Roset obavijao u gradskoj bolnici u Bod- tonu, pokazuju da kod dece ¢ije su majke za vreme trudnoée u veéoj postoje tri puta veci izgledi da se ona rode s nekom abnormalnoSéu nego ako majke koje su semo povremeno i umereno pribegavale meri trosile alkohol, Su u pitanju alkoholu, ili uopSte nisu pile. Inace, sklone da prikrivaju pomoe, su se posile dve ¢casice osedéale “toplije, neznije, paZljivije, Brazel nije, lepSe i seksualno privia¢nije” lako su oSnovni uzroci alkoholiz- ma kod muSkaraca | Zena verovatno sliéni, posledice po zene su druk- cije i — drastiénije. S medicinske tatke gledano, al- kohol je Stetniji za Zene nego za muskarce — iako su one, po pravilu, kasnije odaju piéu nego muSkarcl. Tako ima kliniékih doka- Me Photo. Service for Beery Occasion ; - “Wedding Specialist : a | Poraits, Pansports Childten Pontraits, Movies with Sound wee JORDAN VASILJEVICH s ‘047 Duindas st West” JORDAN BANQUET HALL Tok 767-2 28 | Catering, Hall For Rental, For Wedding, Parties And Other Occasions _Zanimijivosti_ COKI SE VRACA KUCI Coki, lovacki pas, viasniStvo Jusufa Medi¢a iz sela Kozarca, nedavno je jureci u lovu za lisicom propao u erozionu jamu duboku vise desetina metara strmih i nesi- gurnih ivica. Nije bilo moguénosti da mu se pomogne. Jedno vreme gazda mu Je doturao hranu, a onda je pas prestao da se ¢cuje i svi su mislili da je tuZno zavrslo. Posle neSto vi8e od mesec dana izglad- neo smrgao i prijav pas se pofavio pred ku¢om svog gospodara. Kad bi umeo da Ispri¢a na koji naéin je kroz podzemne pecine uspeo da se izvuce bio bi to verovatno krupan doprinos speleologiji ovog kraja. REKORDER U GAJENJU VISOKOLETACA Za Tihoslava Franetu 28-godis- njeg radnika iz Aleksinca kazu da je pravi majstor u odgajanju golubo- va visokoletaca. Trenutno se u nje- govom golubarniku nalazi osamde- setak golubova, pravih asova. A poceo je kao ucenik drugog razréda osnovne Skole sa jednim parom golubova. Kasnije je, uz pomoé struéne literature, sam ukr&tao odredene vrste, pravio selekcije, sve dok nije doSao do danagnjeg rezultata. Njegovi golubovi lete viSe od 7 sati bez prestanka. zene-alkoholiéarke su svoju naviku vise nego muSkarci, najéesdée piju same | rede se obracaju za lekarsku