RASPRAVE SIRE JE NAJNOVIJE PORUKE NAUCNIKA O STAGNACIJIMOGU SE, SAZETO, IZRAZITE I OVAKO: SADASNJA KRIZA PROIZVOD JE SISTEMSKIH RESENJA KOJA DATIRAJU JOS if PREDSAMOUPRAYNOG DOBA Sta pe elavni igvorm: uvyrok svih nash nedacau upitane de pre krajyu nauenor skupa koji je organizavala Srpska akade mija nauka 1 umetnost) radi svestranou osvetijavanja uvroka privredne «dru Stvene krive oo) adgovorena da se on ta laziuvrednasnom sistemt Zaprave upra tiviges nyu bogacenta naroda, sta ye sane drugiazrag za koneept pednakeast) au sire Mastvu. QOvapuvod uo ivestayul s Haticteg skupa verna ye rlustractia obubvata pasanil tus menih priloga dvednevnam s 44 PasSPayp se uot Komomiskob ster KRretan od temelpnihy pustavks ekonomske slednyem. sevnula te vee warmiea CPS rey See fa praotuy Meu sinaauia & Wosta Mibajievic fe aban 7 is Pas nike | Are ee ae TEES | aif Py Pha Sisdedia cha bekiick i of foto. 4 Buy femtah § ge hon og POTEET RE b PRP aAL EG Pha ova Wisthi ta uvimams | Watimo promeniiivu Kapaty yeosa sipane morte btls spe PRUNIOVT KOPEste 8 kle. protleis HO Aues fie > nepovel~an clipe Tybe Ri peehestaal : stovalt sto Kapllaiigain cies oti sh Veo priyredda Raja de mitis | Siveon oy resaovah otud. ga stabiligeaciyu fivestovenske pre yrede a sporne mere ipealan kus, Ku mate ib Slobodnme cene? prediacali stia nasi eko- nomist Ste je busvajenoe programom stabl- lhiagacije. Lostalom. kaze Mi pester Lu- nimbve ye da najvecu erajyu protivy MATF-a dizu ont kot su svouim es a 1 uces- cem udonosSenju odluka najvise doprinel velikom zvaduzivanju dug ‘oats saviye. S tim postednjim stavom slozio sei Mihailo Mar- kovic, ali je valutne promene i zbor nih sve vecLizvaz radi vracanja iste sume dua o« Nazvag plhatkom Dodatne argumente nije dao. nith objasnjenja' Vee je na potetku prikazivanja vrupe struenih saopstenja Ljubomir Madzar na- vovestio ulazenje ekonomista u politieku sferu, ne samoradttuzvratne posete U tim prilozima,. generaino receno, privredni sp stem je podvrgenut ekstremno) kritier pa, utoliko, 1 sve ono Sto ye omogucilo uvade- nje takvog sistema. Prema Madzarevo) tn- terpretacijl, Slobodan Ostojic je ukazao na nase “pelcovanje sveta protiv Samou- pravijanja’.s tim Ste bismo isto tu ucinill i sa trziStem kada svet ne bi irmao dokaza da stvari stoje drupacije Uli, Joze Mencin- ger smatra da je sadasnje administriranje direktna posledica postojecer sistema te da je neophodno okrivati i menjatidublje korene neracionalnosti, zapravo ctatizma koji je omogucen 1 proizvoljnim i nereal. nim elementima sistema. Pri tom Je, kao argument za raspravu o bitnim temama, naveo dve okolnosti: prva jeu iskustveno) ¢injenic: da nacionalizacija privrede nie put uo njyenu ckspanziju, druga je ui jos nigde nepotvrdeno}] superiornost! soctja- lizma. Privredni sistem kojyr Je uo nas stvaran postednjih Sia vodina, kaze Dragoje Zarkovie, doveo je do duboke ekonomske i soeijalne krize. Na mnogim sektorima si stem je u raspadu, ne fe stuje se niti se na tome Intsistira Sto je nanje lose od do- sledne primene jer br ona, tama ude je moguca, ile viene jo8 teze postedice od sadasnjth. Trazeci odgovor na pitanje gde su koreni problema uo socializniu, Zarkovie zakljuéuje da je izbor izmedu so- cijalizma zasnovanoy na intervenisanju u tekovine pradanskog druStva radt Sto vece ravnopravnosti judi t socijalizma koji po- lazi od tova da je prethodno drustveno prevazideno — zapravo opredeljivanje za perspektivno demokratsko uredenje ti za drustvo u kojem je briga za podanike pra- éena izolacijom, kulturnim revolucijama, logorima., Zarkovie nikome ne osporava dobre na- mere. Medutim, kod nas je zelja da se pre- viada realnost protekle decenije dovela do pokuSaja da se irzisni | planski meha- nizgmi zamene sveopstim sporazumeva- njem i dogovaranjem, dohodovnim udru Zivanjem i povezivanjem, taénije, ekono- mijom bez ekonomske prinude. Iz tog ugla posmatrano, raziozi odlaganja programa stabilizacije svode se na “prili¢no okleva- nje’ s izmenama politi¢kog sistema, lako je jasno da sui tu neophodne promence istovremeno s reformom privrednog siste- ma. Zatim, svim korisnicima raznih privi- jama o broju kandidata. feetpa, sSteeenh ub meduvremenu, ne odpvo varaju promene To niye slucay s radnic kam klasam jer nga kKriza najteze povada Otud sa azmenama politi¢koy sistema mora obezbediti nen uticay na odluciva> nie, utolike pre Sto se tzbegavanjem ja. spor aepredelenya za osam nactonainih ih fa yedinstvenu jugoslovensku ekonomiju, produvava moc birokratye ¢ vlast nad udruvenim radom Nay ucesnika de, smanye tii vise arevume natu. ukavivae na to da se ivlay naluyvi ou Takaty zaklpieak. nib pr vod te side Ui pavbcrpe drustventh stojevai Poredne staviterns recena, politye shoe avanitarda kau wenderd sto? diamperava save fitine fokove adeavnam preko birokratiye ¢tetnokrats Ms oy mek das msnoevel kontralise prvenstvene kadres . bs, FON S 2 Py is. ad : % ? » eet : oa ~-Kerat prabiiikedt i: rnIstva feo onepdebint git iebey days nardadue ra Bee ge ee “4 ss ae rriggdd al | 3 x ty : yey R 4 eer es P steerer de siielasnyl p t xo oR Sa £34 a > ‘ 3 sgadd eo ? are Phe oova Rabe tiite redornye z ‘ 3 Box ee x. Boxes ; 4 > ‘ es Reo eS e P AG Sy ore dy tos fee (}eb Peet PUP eR PY CPM babes: “Sa pretivreenost pyippedd DPOeTaM a Aba ROjI Se Zasniva na trvisnay se pokusSaja acuvanpa monopota. Je paenjyu Svetozar Stojanovic opaskom o navodne ozbiljnim= diskusi- Kako je veci bro} kandidata tek jedan od uslova izbora koji odvovarajyu nasem sistemu (drugi je, rect mo, pitanje ko sve ima pravo da kandidu- ye). Stojanovic predlaze dase na sledecim izborima biraé) obavezno upoznaju sa sta- vovima o krizi koje su kandidati zastupall iu prethodnim godinama, Kao 1 sa progra- mom koriscenja mandata. Osim toga, to bi bila 1 barijera dezavuisanja velike ideje konsenzusa, koja se usadasnjim uslovima pretvara u simbol blokade i apstraktnih odluka, a shvatanje politike svodi na su- kob interesa. Kako nijedna orvanizacija nye muna od toga, produzetak bi, naro- eito u praveu onoga Sto se naziva federali- Zacija, nuzno nametnuo pitanje postoja nja myhoveg e kskluzivnog satusa., Poéetna teza Josipa Zupanova plasi da je dogovorna ekonomija, Kao sistem pove- zanosti ekonomskih subjekata direktnim netrzisnim vezama, bankrotirala. [ to to- liko ofigledno da dokazi mogu biti suvisnt. Privid uspesnog funkcionisanja trajao je dok su stizali krediti, odnosno dok nije do- Slo vreme placanja. U meduvremenu izra- stao je poseban oblik administrativne ekonomije sa svim manama 1 bez ijedne prednosti centralno-planskog modela. Uvidaju¢i opasnost da se program stabi lizacije svede na omoguéavanje 2Zivota do- zovorno] ekonomiji i dase, pritom, spree! politi¢ka reforma. Zupanov analizira od- nos dogevorne ekonomije 1 politiékog si- stema (koji je rezultat dve komponente: samoupravne demokratije 1 drzavno-par- tiiskog kompleksa). Analiza pokazuje vi- sok stepen povezanosti privrednog 1 poli ti¢kog sistema, Sto zna¢i da oba treba re- formisati. Takav posao podrazumeva izu- zetno strucan rad, kako zbog zna¢éaja tako i zbog vee prisutnih nerazumevanja ill krajnosti. Na primer, nasuprot sadasnjo} raspar¢anosti sugerira se povratak cen- tralizaciji. Taj proces nije sporan 2a niz funkeija ali, upozorava Zupanov, valja imati na umu da dosledna 1 potpuna cen- tralizacija zna¢éi svodenje politickog s1- stema na njegov drzavno-partijski deo, na sistem koji Smo imalil na svu srecu napu- stihl. Glavnt pravac reforme jeste stvara- nje politi¢koy sistema na osnovi samou- pravne demokratije. To naravno, ne znae} smestanje drzave it partije u muze] starina, vec samo samovoljne i zabirokratizovane drzave i partie viast (° takvim raspravama, oslobodenim upriornog zastupanja sopstventh interesa, realno je o¢ekivati da se razjasne razliéita videnja medu stru¢njacima koji, inate imap sti stay kada je reé o nedopustivo] dominaciit politike nad privredom to pa kuSajyu previladavanja zakonitost: robno noveane privrede Momir Cecez. na pri mer smatradaje nayveea viast nad privre. dom ispoljena pri stvaranju nactonalnih ckonomijyadduntko ne moze branittsamo stutnost bez tehnmoloskit ekonomski pedin stverne juvoslovenske zeleznice AkKo se tsta move ponuditr kao revine. onda ye tome najpblizizaklpneak kop vevodi France Cerne nakeon RA Hips ravoden fa bre uk tearetskih oa praktiénih kontro very? u konstruisanju “temnkeeot HiSanyju si nae razvoj samoupravnog sistema valya vrednovati sa istoriskor stanovista kaka bese aivrdilo da lijye neka ideja nefaena Hy mepotpuna i kao takva, prot hie: Tako vledano. ne treba se plasith rmena nekih osistemskih aakonai of pr imania edredenth amandmana na ustavna rese: nja. Doxmatizam je opasniji. kaze Cerne. od Nauenoe § Prineips ye Haye form Mulisanya ekonomskih ay palitiékih odnosa wu nus Sada se konkretno pokazuje da treba ja Cath ulogu trzista i planiranja, ali ne kroz uogbie¢ajeno konkretiranje sa trzisnim si- stemom vec kao stvarno priznanje da je to bjeklivna nuznost. lako je pre Cetiri godine na sli¢nom nauc- nom skupu svestrano ocenjeno da je kon- cept drustvene svojine pred nizom sloze- nih neresenih problema, Kaze Ivan Maks1- movic, dve glavne doktrine o drustveno] svojini i dalje egzistiraju: “All dok prva. nesvojinska, ne moze da objasni nijedan uzrok ni element krizne situacije u koju je zapalo Jugoslovensko druStvo 1 privre- da. izuzev isticanja da ekonomska praksa i ponasSanje privrednih subjekata misu u saglasnosti s Ustavom 1 ZUR-om, te da bi, prema jednoj sarkastiéno) interpretact], trebalo menjati jude i narod da bi se ostvario sistem; dotle druga, svojinska 1n- terpretacija, daje analiti¢ke obrasce 1] kri- terijume za objasnjenje krize u kojoj se nalazimo. Ukratko, sadasnja kriza je re- zultat nepostovanja nuznosti delovanja objektivnih ekonomskih zakonitosti koje se moraju aktivirati u sluéaju normalne reprodukcije drustvene svojine. Kriza je rezultat dugoroéne disproporcije cena proizvodnih ¢inilaca — druStvenog kap!- tala i rada; nedostatka ili rusenja: trzisnih kriterijuma privredivanja | Jedinstvenog jugoslovenskog trzista, planskog usmera- vanja i stvaranja Jedinstvenih uslova pri- vredivanja 1 alokacije osnovnih faktora, ekonomske kalkulactie troSkova, postova- nja makroekonomskih zakona privredne ravnoteze isl Kriza je, najzad, u suSstini neprihvatanje normativnih kritertjuma drustvene svojine. pune zaposilenost, ra- da, prosirene reprodukcije drustvenog ka- pitala na bazi amortizacije i cene upo- trebe sredstava, sSlobodnoyg kretanja rada i kapitala | izjednaéavanja cena svih prot- zvodnih faktora. Kriza je rezultat poste- pene previlasti do apsolutne Kontrole i do- minacije politiékih kriterijuma nad eko- nomskim u sferi reprodukcije drustvene SvO}INe Zoran JELICIC “NIN” 7% r ® as Pomoc narodu Etiopije RIJEKA (D. K) ~ U srijedu je na brod »Pharos«, splitske »Jadroslobodne., u rije- ékoj luci ukrcano 260 tona pomoci u hrani Sto je jugoslavenski Crveni kriz upucuje Etiopiji, zemlji cije stanovnistvo prozivija- va teske trenutke gladi u nekoliko pokra- jina na sjeveru zemlje pogodenih trogodi- gniom susom. Pomoé Crvenog kriza sastoji se od 100 tona instant palente, 75 tona pSenicnog brasna, 20 tona Secera, 20 tona rize, 165 tong‘sojina proteina, 10 tona zobenih pa- huljica, 11 tona ribljih konzervi i pet tona mlijeka u prahu, a njena je vrijednost 26 milijuna dinara. Sredstva za slanje tog kontingenta sakupljena su kroz sabirnu akciju Crvenog kriza provedenu na po- drucju cijele Jugoslavijé, uplatom novca- nih priloga gradana, a dio sredstava dodi- ielio je i Savez sindikata Jugoslavije. List Canadian Tribune iz Toronta pise: Sudenje i proglaSenje krivice Er- nesta Zundela zato Sto je objavijivao lazne tvrdnje “koje mogu da prouzro- kuju ozledu ili nesrecu javnim intere- sima’ pokazuju duboki jaz u kanad- skim zakonima odnose¢i se na rasi- zam, nacizam 1 faSizam, Prosta¢ko pisanje 1 izjave Zundela, koga nazivaju najvecim Siriteljem propagande mrznje u svijetu, jesu dio pokuSaja desni¢arskih, fasisti¢kih elemenata, da promjenu historiju tvrde¢ci da nacistitki logori smrti nisu postojali, zmai Hitlera. racisti¢kih i da nije bilo fasi- Nijecuci sistematsko masovno ubi- janje Zidova, Zundel hoée da dokaze da nacisti nisu ubijali ni druge ljude ~ sovjetske, poljske 1 druge. Ali do- kaziva raskrinkavajulutom pogledu. Monopolisti¢ka sredstva informira- nia (Stampa, radio 1 televizija) to do- bro znaju, alt su ipak igrala prijavu ulogu u toku sudenja, iznose¢éi ¢ud- novate argumente zaSsto jo niSta nije poduzeto protiv fasista, rasista 1 onih koji poti¢u genocid., Na primjer, torontski listovi Star i Globe and Mail tvrdi da ¢e kanadska Povelja o pravima 1 slobodama (Char- ter of Rights and Freedoms) izgubiti znacenje ako ne bude Stitila ‘pravo Stampanja krivih izjava...” Star upored uje Zundelas Galileom iz sedamaestog stoljeéai John Scopes kome je 1925. godine sudeno u Sjed. Drzavama zato Sto je propovjedao evoluciju, kao da je dozvola naci- stima da Sire svo} otrov dio borbe za prosvjetiteljstvo Moze se primjetiti da ni Galileo ni Scopes nisu prouzrokovali posast kao Drugi svjetski rat, koji je donio smrt 40 milijuna ljudi, ukljuéiv 35.000 Ka- nadana. Svijet je iskusio faSizam i njegovu rasisti¢ku zarazu;: ne radi se tu o nekom presadni¢kom sjemenu napretka koji treba slobodu da razvi- je. Kapitalisti¢éka Stampa obmanjuje javnost kad pretendira da treba. Tvrdnje da su sve ideje posvecene i da zato treba poStivati ¢ak 1 najod- vratnije anti-ljudske ideje, su isto tako lazne kao Zundelove tvrdnije. Kako je nastao Holocaust, ili naci- sti¢ki pokusaj da uniSte socijalizam, njihov plan da postanu gospodari Svi- jeta, ako ne od ideja koje su dobile prakti¢nu podrSku imperijalizma? Savezni¢ke vlasti su u Nuremburgu priznale da faSisti¢ke ideje ne zaslu- zuju drugo nego zabranu. U sluéaju Zundel, gradanina Jedne strane zemlje koji je Kanadu koristio kao bazu za Sirenje svog rasistickog otrova, ne moze se naci valjan argu- menat protiv njegove deportacije. } toku sudenja Stampa je pravila naslove od rije¢i tog Siritelja mrznje, a poslije je zalila Sto je dobio toliki publicitet. Poslije su tvrdili da mu nije trebalo suditi. Potrebno nam je zakonodavstvo s ostrim zubima koje bi koristilo protiv Siritelja rasne mrznje, i protiv faSi- zma u svakom obliku. Ali monopoli- sti¢éka Stampa ne govori 0 tome, ili po- trebi dase u ustav unesu takve odred- be. Oni se vise brinu Sirenjem laznog argumenta da faSisti trebaju imati pravo da Sire svoju mrznju — ponovo — pod izgovorom da je to jedina ga- rancija za slobodu govora svih osta- lih. To je, razumljivo, glupost. FaSisti1 njihovi rasisti¢ki pomagaé! svih vrsta su davno izgubili to pravo. DoSlo je vrijeme da se u Stavi u kanadski za- kon.