MOSKVA, Tanjug — Ni poslije separatnog = izraelsko-libanonskog sporazuma, koji je za sluzbenu Moskvu nevazeci jer je iznuden vojnom silom i ucjenom, opasnost od novog rata na Bliskom istoku nije udaljena. On zavisi samo o tome koliko su SAD i Izrael ozbiljno shvatili sovjetsko martovsko upozo- renje da bi “svaki napad na Sirij imao Sire posljedice”. Iza ove diplo- matske recenice Moskve vjerojatno stoje sovjetske rakete “SAM 5” j drugo moderno oruzje koje je od decembra prosie godine do sada isporuceno Siriji, ali i odluc¢nost Kremlja da ova zemlja, s kojom ga vezu specijalni odnosi, ne ostane sama u slucaju nove agresije na njen teritorij. Po ocjeni arapskih diplomata u Moskvi, Sovjetski Savez je to upozo- renje uputio na pravu adresu, jer samo “SAD mogu preuzeti odgovor- nost za agresivne ispade svog klijenta — Izraela”. Upravo tako oni objaSnjavaju i cinjenicu Sto novi rat na Bliskom istoku jo$ nije poceo. Moskovsko upozorenje Washing- tonu je ovog puta veoma ozbiljno shvaceno, jer Sirija je “granicéni NEPROMIJENJENE POZICIJE Za svoju akciju sluzbena Moskva kaze da je u okvirima odluka OUN | Vijeca sigurnosti, odnosno, na pozi- cijama platforme arapskog samita u Fesu. Sovjetski Savez trazi da se pitanje okupacije Libanona rjeSava iskljuGivo bezuvjetnim povlacenjem izraelskih okupacionih snaga | voj- nih kontingenata Clanica NATO-a. Tek potom on ostavija mogucnost da se Bejrut dogovori s Damaskom o poviacenju sirijskog vojnog kontin- genta iz doline Beka. Libanon treba da bude nezavisna | Suverena zemlja bez prisutnosti Stranih vojnih snaga, kao sastavni dio arapskog svijeta, a ne “kao vazal” SAD i Izraela koji po ocjeni Moskve “ovim sporazumom Zele da na njegovom teritoriju stvore nekoli- ko mini-drzavica’. On sam treba da odluéuje 0 svojim vezama s ostalim arapskim zemlijama i statusu preos- talih jedinica PLO-a na svom terito- riju. Svako drugo rjeSenje produzava okupaciju ove zemlje | pretvara od nje novi izvor opasnoti za pocetak novog rata na Bliskom istoku. Sovjetski Savez, u stvari, ostaje odbojan prema svakom rjeSavanju Kole Cagule, dramski pisac, diplo- mata, drugtveno-politi¢ki radnik, kaze, izmedu ostalog, 0 naciona- lizmu: “Mislim da je nacionalizam u Jugoslaviji grobarska opsesija. Ako ne&to i radi Jugostlaviji o glavi, to je pre svega nacionalizam. Jer, nacio- nalizam, shvaéen kao Sovinizam, ranije ili kasnije mora da zavrsi u rasizmu, u pledoajeu da je jedna nacija veéa, snaznija, sposobnija, darovitiia od drugih i da ih treba asimilirati. Cini mi se da se 0 ovom pitanju previg§e raspravija u deklara- tivnom smislu. Treba odredeno da vidimo Sta je to Sto u danasgsnjo/ Jugosilaviji, na danagsnjem nivou, osamdeset / trece rada nacionali- zam. Mozda neke nase situacije nismo. analizirali do kraja. Jer, danas je iracionalno, posle svega onoga Sto su napravili Cetnici | ustaSe, dao éetnicima s ushiéenjem pigu odredeni pisci, ili da ustase mogu biti priviaéni za mlade Ijude. Treba da sednemo i ozbiljno raspra- vimo to pitanje”. Sastanak americkih katolickih biskupa u Chicagu na kome je usvojeno pastoralno pismo koje osuduje upotrebu nuklearnog oruzja. Ta odluka je povoljno primljena u drugim crkvama. Drzi se da ¢e istu odluku donijeti Generalni Sinod Ujedinjene crkve, koji se sastaje od 24. do 28. juna u Pittsburghu, uz uGeSée 705 Glanova. HAVANA, Tanjug — Kuba je oStro “antikubanski ji kontrarevolucionarni” istup americ- kog predsjednika Reagana u Miami- kao dio “imperijalisti¢ke odnosno = antiko- osudila nedavni ju, okvalificiravSi ga i munistiéke histerije”. U neuobicajeno dugom uvodniku, sluzbeni dnevnik ‘“Granma’” istiGe da je predsjednik Reagan od samog ulaska u Bijelu kuéu pokazao “kraj- lih godina “Casne_ internacionalis- tiéke zadatke u Angoli i Etiopiji” sluzbeni kubanski dnevnik navodi da je desetostruko veci broj izrazio spremnost da ode u takve misije. Nazivajuéi cini¢nom Reaganovu tvrdnju da “milijun Kubanaca koji se nalaze u SAD proizvodi gotovo dva put viSe bogatstava nego deset milijuna Kubanaca na otoku”, vode- ¢i kubanski dnevnik isti¢e da to MOSKVA, Tanjug — Moskovska “Pravda” ocjenjuje da nije sluéajno Sto skandinavska i zapadnonjemaé¢- ka Stampa nastavijaju pisanje o navodnoj prisutnosti sovjetskih odmornica u teritorijalnim vodama vedske. List kaze da se nedokazana prisut- nost podmornica koristi za propa- gandu protiv SSSR i stvaranje psihoze napetosti u Skandinaviji. U nedavnoj izjavi danskog premi- jera da iz prisutnosti sovjetskih podmornica u skandinavskim voda- ma treba “izvuci odredene zakljuc- ke’, organ KPSS vidi namjere Wa- shingtona da “zaoStri pitanje mjera Sigurnosti” u tom podruéju. Tako list objaSnjava i najavijuje posjet americkg ministra obrane Weinber- gera NorveSkoj i skandinavsku tur- neju potpredsjednika Busha, u koju je ukljuéena i neutralna Svedska. Oni €e se _ potruditi — pise “Pravda” — da podgriju antisovjet- ske strasti i da izvrSe pritisak ne samo na svoje partnere u sklopu NATO-a na sjeveru Evrope, nego i na Svedsku. Moskva je veoma zaintere- sirana da Finska i Svedska ostanu neutralne zemlje i izvan sadaSnje raketne i politi¢ke krize odnosno izmedu dvaju blokova. Zato budno motri razvoj situacije u tom podruc- ju i podrzava inicijativu za jacanje svoje suradnje s njim. “Pravda” je u posebnom komenta- Milenko Pekié prati redovno “Nase novine” preko Matice iselfenika u Zadru. Ima veé vige od dve godine kako je stupio u kontakt sa Clanom nage redakcije Danielom Pixiade- som i sa njim obavija zivu prepisku, po pitanju pesnickog stvaralastva u iseljeniStvu, ali se interesuje i za ostale vidove negovanja kulture na materniem jeziku van domovine. Smatra da na list igra veliku ulogu u tom smisiu i zeleéi da svojom saradniom uéini doprinos kao kul- turni radnik, odabrao je i poslao nam preko Pixiadesa nekoliko inte- resantnih Glanaka o kulturnim doga- dajima u Zadru. Veéina njih le objaviiena u zadarskim i drugim listovima koji nam nisu dostupni. Milenko Pekié je inaée objavio veci broj zapazenih studijskih radova. Upravo je odbranio doktorat iz knjizevnosti. Poseban razlog §to smo odabrali ba&S ovaj njegov tekst, objavijen u riieékom Gasopisu “Dometi” je Sto u njemu spominje “Nase novine’. U Jugoslaviji se Stampa velik broj ¢asopisa. Mnogi se tiskaju i u gradovima na Jadranu. Jedan od Rad Amerikanke, australijskog porijekla (0 kojoj su svojevremeno pisale “NaSe novine”) posebno iz- dvajamo. Ne bez razloga. Rijec je o vrio uspjeloj studiji mlade histori- carke Wendy C. Bracewell s univer- ziteta u Stanfordu. Jeste, nas uvijek obraduju novi prilozi o povijest naSeg zaviéaja. Kada ih uz to pisu struénjaci koji nisu jugoslavenskog porijekla, kao Sto je slucaj Ss povjesni¢éarkom Bracowell, onda su nam napisi joS i drazi. Svojim élankom “Uskoci i stanovniStvo pod Turcima i Venecijom u XVI i ranom XVII stoljeéu”, mlada autorica svrs- tava se u plejadu anglosaksonki kojoj veé sada moramo reci hvala. Ime Wendy C. Bracewell bez dvojbe moze stajati uz imena kao Sto su miss Irby, madam Harlay i Mariam Wenzel. One su to zasluzile u prvom redu svojim radom, a rekli bi | ljubaviju koju su iskazale prema naSim narodima. Bracewell to zavri- jeduje vec zbog svog prvog rada objaviienog na stranicama nase periodike. Njegovu vrijednost uocilo je | uredniStvo ‘“Dometa”. Zaista se poduzeti Rijecani imaju kime i cime pohvaliti. Naime, napis W.C. Brace- well ide u red znacéajnih napisa o nje reakcionarnu ideologiju i izraze- ru ponovila svoju podrsku Svedskoj kamen do koga je Sovjetski Savez spreman da popuSta.” Preko njega znaci rat, jer <>skva nije dozvolila da se Sirija vr ,;nim pritiskom natjera da stavi potpis na sporazum s Izraelom, posto bi to znacilo njenu ij libansku kapitulaciju”. To je, inace, po svim sovjetskim analizama jedina ¢évrsta prepreka da iza kempdeivid- skog sporazuma ne stane jos neka arapska zemija. PROTIV MILITARIZMA Bez njene suglasnosti nije mogu- ce praviti nikakve separatne spora- Zume koji Su po ocjenama Moskve, u prvom redu oprijetnja arapskim zemijama, ali i Sovjetskom Savezu, jer bi se na taj nacin Bliski Istok Siroko otvorio ameri¢kom vojnom i politi¢kom utjecaju. Sirija je, ne samo “priprema americko-izrael- skom militarizmu i ekspanzioniz- mu’, nego jedna od rijetkih arapskih zemalja koja je ¢vrsto vezala obranu svog teritorijalnog integriteta za vojni potencijal SSSR-a. Iznevjeriti ta “vezivanja” i o¢ekiva- nja, znaci izgubiti posljednje évrsto uporiste u tom regionu | kapitulirati pred kempdejvidskim procesom | istodobno pred vojnim interesima Pentagona koji planira da na Blis- kom istoku izgradi novu “strazarnicu za kontroliranje Sredozemija”. Zato iza sovjetskin upozorenja stoji kon- kretna akcija naoruzavanja Sirije najmodernijim oruzjima. Zajedno s protuavionskim raketama “SAM 5”, koje su prvi put napustile sovjetski teritorij, u Siriji su otputovali i sovjetski stru¢njaci koji obucéavaju sirijske tehnicare njihovoj upotrebi. Sovjetski Savez je u nekoliko navrata izjavio da mjere koje poduzima Damask u cilju ja¢anja svoje obrane vrsi “uz pomoé SSSR-a i drugih socijalisti¢kih zemalja”’. To je potvrdio u svojoj nedavnoj izjavi i sirisjki ministar vanjskih poslova Hadam koji je rekao da Sovjetski Savez “u potpunosti” izvr- Sava svoje obaveze koje proistjecu iz sovjetsko-sirijskog ugovora. To zna- ci da su svi zahtjevi Damaska za naoruzanje njegove armije zadovo- ljeni od strane SSSR-a i njegovih saveznika. bliskoistoéne krize bez odrzavanja medunarodne konferencije u cijem radu bi sudjelovale sve zemije koje imaju manje ili viSe interesa u ovom regionu. Pri tome ne krije ni svoj interes, da se njegove pozicije potpuno istisnu odnosno da se ovaj region pretvori u vojni poligon protivni¢kog vojnog bloka. To je sastavni dio moskovske platforme o rjeSenju problema Bliskog istoka koju je objavio Breznjev 15. septem- bra proSle godine. Od tada se u sovjetskim gledanjima na to pitanje nije niSta promijenilo, nego se pojacala odlucGnost da se ta sovjet- ska pozicija brani. To su osjetili Clanovi delegacije komiteta “sedmo- rice” iz Fesa koju je predvodio jordanski kralj Husein prilikom nje- govog posjeta Moskvi u decembru. U to se uvjerio i Arafat prilikom svojih razgovora u Kremlju u januaru ‘ove godine. Tada se sluzbena Mos- kva ogradila od namjera stvaranja tzv. jordansko-palestinske konfede- racije i pregovora Jordana i PLO-a s Washingtonom o tome. Istina, ona nije osudila takve namjere, jer je u sluzbenom saopcenju o razgovorima Arafata s Andropovom receno da se “SSSR suglaSava s onim za Sto se odluci palestinski narod”. Medutim, fiiasko pregovora kralja Huseina s Reaganom, sovjetska Stampa je bez uvijanja pozdravila kao propali poku- $aj da se kriza na Bliskom istoku rjeSava separatsnim sporazumima mimo prisutnih interesa_ ostalih zemalja arapskog svijeta u tom regionu. Slavko Stanic NIKARAGUANSKI IZBORI 1985. MANAGUA, AFP Usprkos tome Sto “situacija u zemiji nije normalna’, izbori ¢e se odrzati u toku 1985. godine — izjavio je ministar unutraSnjih poslova Tomas Borge. Nikaragvanski ministar je dodao da ce se izbori tako organizirati da ée omoguGiti sudjelovanje svih |judi i da neée, poput onih u Salvadoru, biti “‘namjesteni | nedemokratski”. Za novog naceinika ameritkog grada Philadelphia izabran je crnac W. Wilson Goode. On je dobio 320.000 glasova, a dosadaSnji naéel- nik Frank Rizzo 280.000. Pored Philadelphie crnci su sada nacelnici Chicaga, Los Angelesa, Detroita, Atlante i niza manjih gradova. BEOGRAD, Tanjug — Jugosla- venska viada najoStrije osuduje Oruzani napad rasisti¢kog rezima Juzne Afrike na glavni grad nezavis- nog, nesvrstanog i nama prijatelj- skog NR Mozambika Maputo. Tim povodom u Beogradu se u sluZbe- nim krugovima izrazZava puna soli- darnost i podrSka naroda i narod- nosti SFRJ Mozambiku u njegovu dostojanstvenom otporu agresorima za ocuvanje nezavisnosti i nacional- nog suvereniteta. Takoder se izraza- va duboko Zaljenje zbog toga Sto su i ovom prilikom pale neduZne 2rtve. ZaprepaScuje Cinjenica da Juzna Afrika nagovjeStava nove sliéne tororisti¢ke akcije prema _ svojim susjedima, brutalno krSeci nacional- ni suverenitet i teritorijalni integritet nezavisnih afri¢kin zemalja. To je najdrasticniji oblik upotrebe sile u medunarodnim odnosima. Izrazavajuci duboku zabrinutost, jugoslavenska viada i ovom prilikom ukazujeé na potrebu poduzimanja mjera za obuzdavanje agresivne politike juznoafri¢ékog rezima i uki- danja sistema aparthejda u skladu s rezolucijama | odlukama Ujedinjenih naroda, OAJ i skupova nesvrstanih zemalja. ni antikomunizam”, Sto sada, u predizbornoj kampanji nadenje, konstatira list u svom uvodniku, da je “najmoénija kapita- listi¢ka nacija za dvije godine Rea- ganova mandata uspostavila évrsti savez” s najozloglaSenijim rezimima u svim dijelovima svijeta. _Polemizirajuci konkretno s poje- dinim Reaganovim stavovima u od- nosu na Kubu, “Granma” odluéno negira sve optuzbe o nedostatku sindikalnih i vjerskih sloboda na # Kubi, 0 prisiljavanju mladih Kubana- ca da odlazé na vojne zadatke u druge zemlje, a i ocjene o njenom ekonomskom zaostajanju. Istisuci da je vie od 120.000 | rezervista, vojnika i oficira kuban- skih oruzanih snaga, u apsolutno dobrovoljnoj formi, ispunilo protek- CIUDAD DE MEXICO, Tanjug — >ef gvatemalskog rezima general Rios Montt zaprijetio je izbjeglicama iz te zemije smjestenim u logorima na jugu Meksika da ée “doéi po njih ako se ne vrate u zemiju”. U govoru koji je prenio gvatemal- ski radio, Montt je tu prijetnju, koja je ozlojedila meksiéku javnost, ob- raziozio navodnim “leglom gerilske Subverzije u izbjegli¢kim logorima u Meksiku”. Sef gvatemalskog rezima, Koji je nedavno otkazao parlamen- tarne izbore, svojevremeno najavlje- ne za iducu godinu, nije obrazlozio kako namjerava ‘“dod¢i po ‘izbeglice u Meksiku”. OvdaSnja Stampa je u vise navrata pisala o sporadi¢nim upadima gvatemalskih kaznenih od- reda u izbjegli¢ke logore u meksic- Koj juznoj drzavi Chiapas. Masovni bijeg gvatemalskih Indi- osa u Meksiko posljedica je “krizar- skih” operacija specijalnih jedinica gvatemalskog rezima u sjevernim pokrajinama te zemlje odakle se, zbog izuzetno teSkih uvjeta Zivota, regrutira ustaniéka gerila. Racéuna se da trenutno na jugu Meksika boravi izmedu 30.000 i 50.000 Gvate- malaca. dolazi do posebnog izrazaja. Stoga nije izne- najbolje odrazava “Reaganovo nez- nanje’’. List takoder navodi pojedine brojke koje ilustriraju ekonomski prosperitet otoka u godinama nakon revolucije. Osvréuci se na tvrdnju americkog predsjednika da je “kubanski rezim faSistiéki”, “Granma” primjecuje: ‘Da smo faSisti, odnosi izmedu Kube i gospodina Reagana Dili bi odlitni, kao Sto su njegovi odnosi s genocidnim rezimima u Salvadoru i Hondurasu, sa Pinochetom i Stroes- snerom, s juznoafriékim rasistima, s cionisti¢kim agresorima, s viasto- drscima u JuzZnoj Koreji i drugim reakcionarnim rezimima u svijetu”. * io SS ISS a 2 CARO ee © a5 . s, : Sete Bese so Ss ee £2, : cheats AN rh aches a ots Oe, “aft % inicijativi o stvaranju bezatomskih zona u srednjoj i sjevernoj Evropi, trazec¢i da se o tome pokrenu pregovori. BRATIMLJENJE GRADOVA Kanadski grad Winnipeg ima veze s ukrajinskim gradom Lvov, a Van- couver s Odesom. Vancouver namjerava ove godine poslati delegaciju u Odesu. sest ameriékih gradova ima sli¢ne veze sa sovjetskim gradovima i to: Seattle-TaSkent, Oakland-Nahodka, Houston-Baku, Jacksonville-Mur- mansk i Baltimore-Odesa. ay, ae ‘ ANS > x REREIDY ONY ee TERNS SENS Rs dette SER SSR Re ‘ . 3 eS, se ee ‘aha PES Rae 5 SS SY % ) Bae , SS me BSS a ee - eh a Ss RR OR eS : ‘ SN : XS ‘ i, Lapin % ty Vif oe, : os SO Lah Me GRA, ies, ny? es %, ate ¢ . et 4, . * eee, ey ete A etsy” Ba ‘SL oy, tas: ene =e Soe’ oa s “ ee Lay 29 eng 6 ead NS CSD, Rees U Montrealu je boravio bivSi izraelski ministar obrane Ariel Sharon, Organizator izraelske invazije Lebanona i krivac mrcvarenja u palestinskim logorima u toj zemlji. Govorio je na mitingu na kome su sabirani prilozi za bolnicu u Jeruzalemu. Protiv njegova dolaska u Montrealu je demonstriralo viSe od hiljadu osoba. Manja demonstracija odrzana je pred izraelskim konzulatom u Torontu. Slika agencije UPC pokazuje demonstrante u Montrealu. njih su i “Dometi” koji izlaze vecé 15 godina u Rijeci, velikom lu¢ékom gradu. Ovaj znalacki vodeni Casopis po mnogo ¢emu izaziva naSu paz- nju. Svojim tematskim usmijerenji- ma, u prvom redu, ukazao je mnogim urediva¢kim odborima ‘kojim bi putevima i oni trebali da usmijere svoje Casopise. Ovaj danaSnji, takoder, nije izuze- tak. U njemu je zastupljena prva tema najavijenih ciklusa. Radi se o “Razdoblju renesanse na Jadranu’”. Za naredne brojeve ostavijene su cjeline: “Kultura baroka” i “Jadran- ska arheologija”’. Naravno, agilno ne odustaje od veé uhodanih rubrika. Tako u jeda- naestici pod “Aktualnosti” Petar Strcéié govori o futurologizmu jad- ranskih otoka. Pod “Prikazima, osvr- ti, recenzije’, tiskaju se radovi Mirka Tomasovica, Rize Dzafi¢a i Branka Aleksica. Kao Sto veé rekosmo — udarna je tema “Razdoblje renesanse na Jad- ranu”. Tu ¢citamo opSiran rad o Kastvu iz pera Darinka Munic¢a. O Trogiru u 15. i 16. vijeku pise zaljubljenik u ovaj grad-muzej, Ivo Babic. Provjerenim stilom o filozofi- ma s naseg dijela Jadrana (Frane Petri¢é, Juraj Dubrovéanin i Ruder BoSkovi¢é) kazuje prof. Marija Brida, dok nas akademik Kruno Prijatel) uvjerava da je Lorenzo Lotto najveci predstavnik splitskog quatrocenta i cinquacenta. UJEDINJENI NARODI — Indija je u ime grupe nesvrstanih zemalja pod- nijela Komisiji UN za razoruzanje prijediog za sprecavanje nuklearnog rata. Prijedlog sadrzi 14 tacéaka s kompletno razradenim planom spre- Cavanja Sirenja nuklearnog oruZ/a, potpunog zamrzavanja njegove pro- izvodnje i uni§tenja postojecih arse- nala. U Ujedinjenim narodima vodi se ziva debata u komisiji, a predstoji formiranje grupe za izradu zavrsnog dokumenta. fenomenu uskoka. Autorica je poka- zala da pozna obilnu bibliografiju o ovom problemu, ali da se ne libi oti¢i ni do prasnjavih arhiva. Uz venecijansku, ona odli¢no poznaje | Dubrovnika i Zadra naroGito. Koris- tenje naSim studijama omogucuje joj vrsno znanje jezika zavicaja, dok joj u razumijevanju arhivskih doku- menata, pomaze znanje viSe stranih jezika i paleografija — glagoljeske | cirilske takoder. znamo onda nas ne iznenaduje | visina do koje se vinula ova histori- Kada sve ovo éarka. Zaokruzenim i jezgrovitim radom, ova prijateljica Jugoslovena, uvrstila se u red eminentnih pozna- valaca ‘proglosti uskoka. Da bi pokazala majstorsko znanje, ona poseze i za zbirkama_ narodnih pjesama, Gezemanovom u prvom redu. Ciklus uskockih pjesama, sluzi joj da bi otkrila “stajaliste | drzanje pjevaca | sluSaca orema uskocima” i tako zaokruzuje svoje izlaganje o ovim vjecitim buntovni- cima na nagim obalama Jadrana. Jedno je sigurno; vec ovaj rad vrijedne povjesnicarke kazuje da je jugoslavenska historiografija dobila znaéajnog i neplaniranog historicara pise i na naSem jeziku), a Jugosla- veni joS jednog zaljubljenika u njihovu proslost. Milenko Pekié Situacija u Salvadoru se ne razvija onako kako bi Reagan Zelio, pa je odluéio da pojaéa americko mijesa- nje u toj zemiji. Smjenio je sa polozaja osobe koje su rokovodile americku intervenciju (to su Thomas Enders, Sef odjeljenja u State Depar- tmentu za Srednju Ameriku i americ- ki ambasador u Salvadoru Deane Hinton). Naredio je da se u Salvador poSalje joS vojnih struénjaka (jedan je ubijen). Mnogi misle da ce to dovesti do onoga Sto je bilo u Vijetnamu.