SMEFRARAMI Bir iOdtp, one botire PiSe P ANTON KOSTELAC Tragom korijena a ae Ra ~ Steve Kosovié se inace. osjeca Australcem, ali duboko voli j postuje domovinu svojih roditelja. Smatra da Jugoslavene poStuju i vole u Australiji kao pojedince, jer zbog nacionalistiékih i ekstremis- ti¢kin ispada tamo. Sira javnost dobija pogresnu ~ ‘sliku 0 nagim Ijudima i ta situacija se pogorSava. ete se vracao, kui. pocetkom jula, rekao mi je da,namjerava raditi kao nastavnik na gimnaziji, i dijelom Se, sas eo vega — do- ba’. . 0 hased oma gosti kao Je - Slave dodu nesto kao djeca izdaleka, pa je u tom.smislu i govorila Silvija Letica, jedna od sluzbenica na Matici u Zagrebu, uoti Steveovog odlaska. - — Eto, dodu nam, — govorila je, seri kad se veé naviknemo. na njihi- kad. ‘postanu dio kolektiva, vrate se u Sirok, bijeli.svi et... Kao stipendi sta Matice iseljeni- ka Slovenije u Jugoslaviji je e bora- vila i Norma Tomié..Norma je rode- na u Buenos. Airesu, Argentina. ner he. Doogey onic tH Fioaltelit SU joj aioe od Crikve-~ “Normu- ie: Ue: ry ubl anu posialo ‘slovensko | Udruzenje + iz, Buenos Ajresa, koje je dio. ‘tamo8nieg ugo- Slayenskog udruzen a, No. vate SU ‘Slovenci tu najbro niji, oni | ‘glavni aktivisti: To su eval oni Koji.tamo podizu. iseljeniéki centar, veliki. dom .se , nizom - ‘prostori| a, igraligta | drugog,. o.cemu je -u “Nasim_ novinama’”’ pisao » ‘progle godine Petar Kurtié.. cqu Aktivna uw tamogsn oj nagoj nase- “Obini : joS od mliadosti, Norma. je izmedu ostalog pet.godina predvo- ‘dila folklorni ansambl “Jorgovan”, ‘koji veé~ dugo: vremena uspjesno -djeluje u Argentini. . -— Za nas mnogo znadi ono Sto radimo i imamo, — priéala je Nor- ma, koja, jako -uz: zamuckjvanje, ‘ipak dosta dobro govori na& jezik. — Ja mogu da doprinesem. na kul-- turniom polju, pa se zato I’nalazim ovdje. 'Smatrala sam da mi ne moze Skoditi ako znam jos vise. _ a Tipiéna. crnka,’ko Oj smo u Sali ‘rekli da moze pro¢i i za Spanjolku, | mepottlboce oy Norma: je u junu mjesecu pana “f SAM Ss Zagrebu, ucestvovala kasnije , ‘nama i na Iseljeniékoj nedelji, bilo je i nekih ‘drugih sutoven ie koja se obiéno planiraju za ovakve posjetioce, Namijera joj e bila da ’ neko vrijeme provede i u folklor- nom ansamblu “Joza Viahovie” u Zagrebu. lako joj se silno svidjela Jugo- Slavija, koja je za nju znaéila sitavo edno otkriée, ipak je dokazala da voli i svoju Argentinu. Naime, u to se vrijeme upravo bio zavrsio “Mundial '78” (Svjetsko. prvenstvo u nogometu), i kad sam je upitao za komentar nasmijala se i rekla: — Volim nogomet kao i svi Ar- tee. Bs en ee gentinci, a posebno volim Sto smo mi prvi! | eto, mozda je to | sebic- no, ali tako je... — razmahnula je rukama. Lika — utisci | spoznaje Boravio sam u- Jugoslaviji vec _dva i pol mjeseca kad mi se naizad ‘pruzila prilika da posjetim svoj uzi zavicaj — Liku. Ovo mi je inaée bilo trece videnje $s Likom u zadnjih dvadeset | pet godina i, kao i rani- bilo je zanimijivo i sentimental- no — bilo je to u neku ruku vraéa- nje u miadost; u bezbrizne dane, Sto dira svakog .pojedinca koji je u stanju da, nesto voli, pa makar to bilo-i.kamenje, Sto bi rekli Licani. Kamenja Ligani imaju ponajvise i sasvim je na mjestu.cinjenica da Lika spada medu nage pasivne kra-~ jeve. Tom stan u je uvelike dopri- nosila nekadaSnja prenapucenost ove regijé, pa suse Liéani ‘medu prvima poceli iseljavati ili odlaziti na privremeni rad u druge krajeve | u zapadnu. Evropu.. Tako..ih danas mozete naci svugdje po svije ety, na svim kontinentima i: meridijanima. Jos prije vie od sto godina. mnogi Licani su stigli u Ameriku i u vecini sluc¢ajeva ostali. Za’ druge: pak, u isto vrijeme, ‘nije znacilo nista da pjesice otidu u Austriju ili Nijemad- ku na rad. Neki su to @inili svake godine, | to jo&S kao derani, petnaestogodignjaci. A kad danas Ss takvim. Ijudima razgovarate, oni mirno obj a$njavaju: “Takav je bio vazan... A znali smo i dobro zara- -—diti, nije-da-nismo”. Oni koji su ostajali dostojansive- no su podnosili oskudicu | neimas- tinu, drzali se onog krSa, zlopatill i uvi ek nekako Zivjeli. Ali, taj Zivot e. bio. i .te. kako | gorak, on sé 4 “§ kao. donekle oslikava i u liékim napjevi- ma — u “rozgalici” i “ojkanu” — | podudara s izvjesnim Cinjenicama. Pored krSa, u Lici su ostre zime, suha || vruéa ljeta, ceste nerodne godine, nedostatak vode — poneg- dje joS | danas — Sto je sve zaje- dno oblikovalo karakter ovih gor- Staka, koji su, nimalo ne dvojim, Cesto zbog svega toga prkosili carevinama, zivotu i sudbini i urli- kali zajedno sa vukovima | vjetrovi- ma. Liganl su, kako kod kuée tako i u svijetu, uvijek bili medu nosiocima novih ideja, bill su napredni i bor- beni, predani. U prosiom ratu je Lika apace ap i viSe no Sto je treba- lo, ali se Je oporavila, a kasnije, prema moguénostima, i izgradila. Danas naprosto nema mjesta u Lici gd je nesto nije uradeno, sagrade- no, ill barem popravijeno — od asfaltnih puteva, elektrifikacije, vo- dovoda i Gitavog ‘niza manjih tvor- nica — i joS uvijek se gradi. Lika je o8 | danas bogata Sumom, koja se eksploatira, mnoge sume su po- mladene i sve je zabujalo da je divota. Jedino je tamo danas zapusteno stoéarstvo, Sto je Steta i promasaj. No, kad .razgovarate s ljudima reci Ce vam da je svemu uglavnom kriv moderni Zivot, na- predak., Stoéarstvom, ispada, ne- ma viSe tko da se bavi: stariji ne mogu, a mladi Idu u 8kolu i obiéno , Bevise, ne yracs, una “i a svaka- Teg ag _svetu sve. t bez zadaha, dinéila se: - guvignoj sobi ili garazi. glavni posao. neces, :nestao | | 7 n Zivota - 08 davno” su : rotpalé “sve. kuéne -radinosti, otpali su éak i konji i volovi- j o& kojesta. Danas se tamo ore trakto- rima, Zanje i .kosi maginama. U kucama pak mozete vidjeti sve naj- potrebnije uredaje — hladnjak, elektri¢nu pec, elektriénu peglu, pa radio, televizor, moderni namijes- taj, dok automobila ima sve vise j vise. Vecina seljaka radi negdje u gradu i obraduju tek nesto zemlje, kose poneku livadu, drze kravu ili konja, nekoliko ovaca, i to je sve. A kad pitate zaSto je tako, opet isti odgovor; ~~ A Sto Ce nam zemija i blago? Ne treba nam. Djeca su otisla | nemamo za koga da radimo. Sto ée nam? . -,Qni istovremeno priznaju da bolje zive, jako je seoski Zivot pust i prazan u poredenju sa proSloSéu. Osim toga, njih sve to toliko i ne pogada koliko |Ijude koji dodu iz svijeta, jer, sve su te promjene nastale postepeno i oni su se na njih na istl naéin privikavali. — Lika se upravo bila poéela cpo- ravijati od zime kad sam tamo boravio, budila se od zimskog sna i prolazio sam kroz nju i gledao, razgovarao. Prolazio sam krajem koji je dao Nikolu Teslu, Marka Oreskovica-Krntiju, Radu Konéara, Marijana Matijeviéa i i mnoge druge. Prolazio sam krSom u_ kojem naldete na bisere poput Plitviékih Jezera i spilje kod Graéaca Koja ¢e, kad seu potpunosti otkrije, nad- masiti ljepotom i Postojnsku Ja- mu. | svugdje sam vidio jjude kako rade i grade, nose se s krSom koji ipak postaje sve ljepsi, sve pitomi- ji upravo je dostatan za one koji u “njemu Zive i ne Zele da ga napuste. Jer, na kraju krajeva, taj krS je oblikovao ¢ud ovih gorstaka, moz- da za nekoga neobican, ali za ovo ghee aoe podneblje sasvim prirodan. Nastavit ée se) > Cindila je ee decenljama jedna’ od -najvrednijih 2ivotinja u sve. brze rastuée Industrije krzna. Zdrava, bezopasna | ‘moze ‘éuvati u kuéi — u podrumu, MoZe se gajiti kao uzgredni, ali | Da, ja Zelim da znam neSto vise o gajenju Ccinélle za profit. Znam da je ovo samo zahtev za Informacije | da me ne obave- zuje ni na kakav nacin. fo ae ee eg et ee ee eh ee he ZA VISE INFORMACIJA POSALJITE KUPON Jos DANAS ime. 2 Adresa. Grad Zanimanije leceiaeatemalann adlinndiaalaalinlicniailiae tan eatenheniae tan tanlanianteniontetentontentenlelen itastenkatantentonketonuntiontantion ‘Telefon Starost Ren, }. ! i i i r wall % PRINCESS CHINCHILLA of Canada Ltd. R.R. 2, . Box 29, Markham, Ontario, L3P 3/5. telefonirajte na : 887-5174