con (iid tse Mhtayse peas a ceteny: a Sage ae gp ty oS bey, Utags: (Napomena: Frederick Ivor Case Je pomoé- nl profesor za francuski jezik a primarno’ ¢e na Afrikance paziti, | ‘svjeza krzna Zivotinja sve dotle dok ista ne © | bs mu je@ zanimanje istrazivacki rad | predava- nje literature Afrike, Karipskih otoka | Atro- Amerikanaca. ) Podéetak kolonizacije Kanade po Evrop- iljanima u 16. stoljeéu bio je popraéen sis- tematskim pokusajima da se ellminira domoroce. Sa rastu6om potrebom radne snage radi eksploatacije bogatstva zemlje, na tisu¢e siromasnih bijelaca je bilo prisi- ijeno da iseli iz Francuske, da se naseli u Kanadi i stvara kapital za pohlepni | imperl- jalistiéki sistem i nastajucu srednju klasu. All, siromaSni bijelci, u razna vreména, nisu dopuStali da ih se eksploatira pa je pocetkom 17. stolje¢a poteo proces poro- bljavanja domorodaca | Afrikanaca. | kako je dinamizam kapitalizma rastao, rasla Je | potreba za robovima. Louis XIV, kral] za élje je viadavine prog- laSen zloglasni Crni zakonik (Code nolr) tri puta je primio molbu drzavnih Cinovnika iz Nove Francuske (Kanade) da dozvoll uvoz robija iz Afrike. Kao dio obrazlozenja da se odobri uvoz afri¢kog roblja Ruette d'Aute- nil je ukazao kralju na Ginjenicu da u kolo- niji veé ima crnih robova koji odli¢no sav- ladavaju. teSkoce Sto ih stvara kanadska klima. | zaista, prvi podatak o afri¢kom robu u Kanadi datira iz 1629. godine. Ruette d'Autenil je takoder naveo kralju da da ce onl nositi postanu dovoljno mekana za izvoz u Evro- pu. Louis XIV je dao svoj ddevanak 1689. godine, ali ni jedan -brod s robovima te | vrste nije nikada stigao u Kanadu. Sve do 1760. godine, kad su Francuzi kapitulirall pred Britancima, broj ameri¢ékog Indijan- skog robija daleko je premasivao broj robova dopremijenih to neljudski tretirani i njihov Zivotni v ijek je bio veoma kratak, Gak | u poredenju sa vijekom afriékih robova. U vrijeme Amerlékih ratova broj crnih robova u Kanadi naglo tualno premasio broj © Bijelim Panisa. Lojalistima je bilo dozvoljeno da dopreme, , .$asobom u Kanadu Sav, svoj imetak, uklju- | -éiv Frobove. A to su bili oni robovi koji su krill zemiju, gradili kuée | radili na imanji- ma sluZbenika i druge gospode od kojih se gal njavala viadajuéa klasa novih provinci- ja — Upper. Canada (sadagnji Ontario), Lower Canada (Quebec), Nova Scotia | New. Brunswick. Britanci su Lojalistima | ponudill obilate povrsine zemije, koje su uskoro bile prisvojene i iskoristavane. Bije- lim vojnicima i radnicima koji su prebjegli U Kanadu takoder je obecana zemija koju # oe Published avery Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Straat, Room 505, _ Mailing addresa: Box 522, Station F, ' _‘Toranto, Ontario : Telephone: G61 -b018, Ares dente 416 : Urednik = edie Anion Koatelac ‘ Tehalekd obtixovanje — Technica paxemtly ’ eee: Line, Toronto Mai Registration No, on Protpiata: 15 00 goditnie, pojedint piiiterak 40 conti, _ avionska podta (prekomorake zerntje} $40.00. ite radovnom poftom (u kuvertl) $25. 00 godianie. - | + Novéane doznake samo cekom | podlanskom (ill r Ap ~~ bankovnam) doznadicom (Money Order) na ime iiate Te Nake novine") tl izdavata (Yugoslav Canadian - Publishers Inc:) Subscripllon: $15.00 por yaar, single copy 40 conte, Alr Mail (Overaens) $40, me per ial by First mint Mail $25.00 per yaar... ‘ Advertising rates on Saesaint, Monay should be sent by cheque of Money Order in name of “Nade novine” or Yugoslav Canadian Publishers. Potpisani élanct sadre mifljonie 6 njihovih autora, Rukoplal so no wadalu, “Hade novine” su nasijednik, u Kanadl: "Jedinstva", “Novostl", “Srpskog Glasnika”, “Edingst!", “Slobodne + Mist!” 1"Borbe”, u Sjod. Ortavama: “Narodnog ’ Glasnika’ ( istova kojl su mu prethodill. iz Afrike. Panisi . (americko indijansko roblje) bill su narodi- * je porastao | even- su | dobili, all sa izvjesnim zakaSnjenjem | dobili su manje nego njlhovi “‘nadmoénici”. All, postojall su | crni Lojalisti, slobod- njaci | robovi koji su se borill rame uz rame sa Britancima | kojima su bill obedéani sloboda | zemija u Kanadi. No oni su morall voditi dugu | ogoréenu borbu prije nego Sto su dobili, | to preko volje, manje parcele zemije u dijelovima provincija u koje su se dosalili. Onl su se uglavnom morali iznajmijivati bijelcima kao radna snaga, onima pored kojih su se ranije borill. U mnogim sluéajevima je njlhov oéaj dovodio do krajnje bijede, a britanski abolicionist! (zagovaraél ukidanja ropstva) zanimali su se potanko za pitanje crnaca u Kanadi sli¢éno kao | za opéce stanje robova | oslobodenth crnaca. Do kraja 18. stoljeca su borbeni crnci i britanski abolicionisti bili organizirall |seljavanje stotina crnaca Iz Atlantskih provincija u Sierra Leone. Medu njima je bila | poveéa grupa napuStenih |judi sa Jamaike, koji su na silu_ bill dopremijeni u Novu Scotiu. No to nisu bili jedini crncl koji su s vell- kim olakSanjem otisil iz Kanade. Kako se u raznim dijelovima republike (Sjedinjenih Drzava — opp.) na jugu uvodila abolicija, ili neSto mek$S! zakoni, crncl Iz Kanade bjezall su na jug. Usprkos napora nekih pojedinaca, kao Sto je bio Lord Simcoe, prvi guverner nove provincije Upper Cana- da (Gornja Kanada) ropst¥vo nije bilo ukinu- to u Kanadi sve do 1834. godine, od kojeg vremena vazi datum ukidanja ropstva u cijelom britanskom carstvu. Kad se uzme u obzir da su 6 od 16 élano- va prve legislature Gornje Kanade | sami ‘bill roboviasnicl, onda se nije Guditl Sto se je lord Simcoe eventualno morao zadovo- ljiti sa kompromisnim zakonom kojim se nije oslobadalo nikoga. _ Kako je broj crnaca u Kanadi rastao posilje abolicije po centrima vece koncen- tracije stanovnistva bio je uveden sistem segregiranih Skola u provincijama. Borba “crnih roditelja za primanje njihove djece u Skole bila je ogoréena, a neki zapisl sudskih sporova predstavijaju.muéno &tl- vo. Cesto su crni roditelji, putém poreza, ‘doprinosili sistemu Skolstva koje je njiho- vo].djeci Ipak bilo uskra¢eno. Eventualno je arhitekt sistema naobraz- be u Ontariju, Egerton Ryerson, podnio zakon oO odvojenim skolama po kojem Je . segregacija Skola u Ontariju postala to | sluzZbeno. | premca se u toj provincijl katoliéke Skole naziva odjeljenjima, malo je, medutim, poznata’ Cinjenica da se originalni zakon iz 1850. godine odnosio Al Year < ~~ “Kleinberg: McMichael Canadian Collection ‘of art: This exhibition Includes paintings. by: ' each member of-the group of seven, . as well as Emily. Carr and. David Mil- | ne. Closed mondays. Opan tuesday to sunday from i noon to abt p. mM. ts " dune’ — Oct. 18) a “Morrisburg: cts Canada Village — step back yrs into Ontario's past and éxpe- | rience life of early Canadian villages. ' “Open dally Wom 9: a0 8: m. —_ sm p.m. . auie 1 —_ Aber 31 — - Toronto: Royal Ontarlo Museum, | Exhibits: Work by Hundertwasser, one of Aus- . tria’s best known artists from: June 1. 31: Canadian faces: a survey of. Canadian painters and their subjects from June to Sept. 10; Chinese. em- broidery from June 1 — Aug. | Bark Ont, wdasum, ial ‘Quven's ar ) * na odijeljeno Skolovanje “obojenih Ijudi”. U provinciji Nova Scotia bio je usvojen sli¢an zakon | u to] provinciji, kao | u New Brunswicku za Skolovanje crnaca obiéno su se starale napredne organizacije poje- dinih komuna Ill dobrotvorna drustva. Tako je tek 1965. posijednja de jure segregirana Skola u Ontariju bila zatvorena. lako je kanadska politika od 1860. godl- ne pa nadalje bila za pospjesgivanje sto vaceg useljavanja, postojao je | opél otpor useljavanju crnaca, Kineza, Indijanaca | Japanaca. Pocev sa 1890. godinom bila Je odobrena Citava serija zakona sa svrhom za ozbiljno spreéavanje useljavanja {judi van Evrope. Ove zakone su uvodile | koristile kako federalna tako | provincljaine viade. Crncl i Indijanei nisu dolazili u' obzir, jer ‘navodno nisu bill podesni za oStru klimu . kanadskog sjevera. Interesantno je pak da se u kanadskoj imigracionoj propagandi u Sjedinjenim DrzZavama krajem 19. | pocet- kom 20. stoljeéa naglaSavalo da klima ove zemije nije toliko teSka kako je razvikano. istl argument u vezi klime koriSten je | kad se radilo o primanju crnaca iz Sjedinjenih Driava i sa Karipskih otoka. Indijci iz Kallfornije i oni iz Indije nailazili su na isti otpor. U slucaju Kineza i Japanaca, bududi da nisu bill ni iz Sjedinjenih Drzava nitl iz britanskog carstva, kori$ten je argument o kulturnoj razlici. Kineski muzevi koji su osamdesetih godina 19. stoljeéa izgradill zeljeznicu Canadian Pacific Railway, treba- lo je da se iz nekog nepoznatog razloga u tisuéama vrate u Kinu jednom kad kapita- Jistl u potpunosti Jskoriste njihovu radnu ‘snagu. Mnogl ovi radnici nisu dosti u Kanadu iz Kine veé sa zapadne obale Sjedi- njenth Drzava | njihova odluka da ostanu u zemiji plaSila je razne viade, pa su se postarale za to da se ti Ijudi nikada ne nadu sa svojim porodicama niti da im se dozvoll dopremanje Zena. Godine 1885. uveden je i prvi porez po glavi. Kanadska je viada zahtijevala 50 dolara za svakog Kineza. Ta svota je 1900. povecana na 100 dolara, a 1903. na 500 dolara. Viada Britanske Ko- lumbije, provincije kroz koju se useljavalo najvise Azijata, primala je lzvjestan posto- tak od ovog poreza. Konaéno je, 1923. godine, doneSen zakon o zabranl uselja- vanja Kineza u namjerl da se osujeti najmanji poku8aj nekog veceg naseljavanja u zemijil. Osim toga razne su provincije uvele zakon po kome se zabranjivalo bijelim Zenama da rade za Kineze i opéeni- to se nastojalo drzati razne narode odvoje- (Nastavit ¢e se) Summer Theatre : Se Niagara-on-the-Lake: P June 1 - — Oct. 1 SHAW FESTIVAL ¥ a). Major Barbara by Bernard Shaw Ss : June 1 (July, August), * to September 30 * dune 2 to July i a ate Heartbreak House by. Bernard ey 27 (August, September) to Octo- ar x, ‘ar wee | "SHAKESPEAREAN FESTIVAL Stratford: June o— Oct. 4 — a) A gala Shakespeare Revel. dune 5 David Suzuki makes common sense of science twice a week on CBC— Wednesdays at 8:00 p.m. on TV's Science Maga- zine and 12:05 Saturdays fol- lowing the noonday news on radio, Rovers, Will Millar (above) has been winning friends and influ- encing people with his group forover 13 years. Consistently popular with their television Superspecials on CBC-TV, the Irish Rovers are international superstars who have made Canada their home; _ b) The Merry Wives of Windsor _ June 3 (July, mY ust, ‘Se tem "October 1. aa ass . asad c) Macbeth . June 3 (July, August, Se tember) to , GISORE sad . nt ay The win ters tle June 1 (uly, August) to Sept 16. @) As you like it. June: Puy) to epee 27 1) Candide: June 25, mite 23, August 5 g) Julius Caesar 4 | August 11 (September) to October 14 r) Titus Asi aeniolee ee 25 (September) to October 13 >“ “a “a “i ar ir“ “Sip “re Rar “ee “ry “Sy Ay “yr “ey Ree ye ey Te: ee Ay ee Aor Te Te Air ee Se So ey er eA ee er ee mi j é é ? é ; é 5 } : , Leadi me * beabahioust sf the Irish ' | é ¢ ; é ) ¢ ¢ ; é r ee ee en ey n 7 7 _ ‘ . 3 , . AE EOE, LEE ry 0 oy Yo Pi Mee or iad Tee rae ee ee ae, 4 pe LOLOL OLD LL gy 6 OO Op heto ag OOO cp AAO GO, OT ee ES etted LLL A te MOOG Efe to. gap eg tt LEP OE GE LP Es PAGO Dace AE iy in POLLED tt IPO 55 Coe ict: Jeitccet OU Bi, Myeit et cea