. pet s OVINE, September 2, 1961 DA SE UPOZN AMO — ms Jo§ ranije, a posebno ovog leta, sestre Romana | Sonja Durovic, iz Detroita, skrecu na sebe paznju kao lep primer uspesnog nego- vanja etniékih vrednosti i ljubavi prema kulturu i zemiji predaka medu americkom omladinom jugoslovenskog porekla. Veoma dobre ucenice, skoro sve svoje siobodno vreme posvecuju plemenitim veStinama i drustveno-kul- turnim aktivnostima. Poha- daju casove klavira | baleta, ali stizu i na probe poznate folklorne grupe “Sumadija” iz Detroita, ¢iji su redovni célanovi. Takode nastupaju u programima znacajnih jugo- slovenskih manifestacija sa citanjem literarnih tekstova | recitovanjem poezije na. srpskohrvatskom jeziku. Romana je stara osamnaest, a Sonja trinaest godina. Ovog leta su obe postigle lepe rezultate u kulturnim aktivnostima u svojstvu predstavnica jugoslovenske etnicke grupe. Dana 4. jula odrzan je svojevrstan etnicki festival “DJEVOJKE SA NERETVE”. Nije to ime poznato samo Sirom Jugoslavije nego i u mnogim mestima Evrope i Amerike, Za_ proteklih Ccetrnaest godina i repertoarom od oko tri stotine izvornih narodnih, -rodoljubivih, revolucionar- nih, zabavnih i drugih popu- larnih kompozicija u preko tri stotine gradova, naselja. Gostovale su Sirom Jugo- Slavije, zatim u_ Austriji, Bugarskoj, Madarskoj, Rumuniji, Poljskoj, _Ceho- Slovacko/, Italiji, Belgiji, Holandiji, Luksemburgu, Norveskoj, Danskoj, Sved- skoj, Finskojf, Francuskoj, SR Niemaékoj, Svajcarskoj i sada u Kanadi i Sjedinjenim Ameri¢kim Drzavama., U centru za muziéko obra- zovanje gradi¢éa na Neretvi koji nosi ime Konjic ima ih preko tri stotine, kroz hor ih Je proslo oko hiljadu. Deca po zavrsetku osmoletke odlaze u druge Sskole, gra- dove... !ma ih koje su u horu vise od deset godina, kao Vesna Saric, solista, i njena sestra Olivera. Ima ih dosta najboljih: Vesna, Olivera, druga Olivera, Marlena, Emi- na, Nadira, Sanja, Dragana, Jasna, Zeljka, Merima, Anita,Dzemila, Elza, Stanoj- ka, Sonja, Sandra, Edina, Branka, Svjetlana... Mnogo puta ucestvovale su u radio i televizijskim emisijama_ i nastupale na _ poznatim pozornicama. Dobile su mnoga priznanja, nagrade i pohvale. Priznanja za nego- vanje muzi¢ke_ kulture, sopstvenog izvornog Stila, N yt OO "e oo Pox ' na kome su izabrane lepotice dvadeset etnickih grupa pri- kazale kulturni program Gija Peranehata Sobare on repertoar, i za trud ij rad ovoga hora u kome se tesko postaje Clan ali tesko i napuSta. - PRILIKA DA SE UPOZNAMO Boravak hora “Djevojaka sa Neretve” u Torontu u okviru proslave Kanadsko fugo- Slovenskog dana bio je‘ za iseljentke jugoslovenskog porekla prava prilika da se upoznaju sa jednim_ kvali- tetnim ansambiom, za koji se moze reci da se ubraja u popularan hor toga Zanra, u Jugosiaviji. Sirok i razno- vrstan repertoar pokazao je lepotu§ izvornih narodnih pesama i njihovu virtuoz- nost. To je izazvalo buru odusevijenja medu mnogo- brojnom publikom. Nijfe u tim pesmama bilo ni€eg isforsiranog, prenapetog. Sve je bilo spontano i jedno- stavno. Izvorno, éisto f vrlo dopadijivo. Upravo u_ to; izuzetnoj jednostavnosti hor “Dievojaka sa Neretve” je uspeo dodéarati sliku ljudi | mentaliteta sredine u kojo/ nastaju takve pesme. SOSH i te stave <. heheh ae Oo SE: oe 4 pe Sarita ete Ce >. PPP o> SeecOe bo baeey CAO, é , ‘ Sie Seer 0 oS. Cx 0 secey es a ee *, 0) *. oe Ceres Lee oe Ke Oc oie an Bea * ote atatitetat Poteet: tates mS NN NTS we Se, sscred s tre Pasa OD. ale ee Scie 2 5 “< ec fy namena je bila da se pred- sastav detroitskog stanov- kulture * eas 2 Manel eh gins a rng AAAS. hehe ey re es = s, *, ei rg re ra eT an waar see a AK As ‘ Upornoséu i zalaganjem nastavnika,.muzickih peda- goga Sergija | Emine Belja- fev,- dobrih strucnjfaka, poznavanjem sredina u kojima zive preneli su jedno takvo narodno bogatstvo |{ blago u mnoge krajeve nase zemlje i sfrom drugih ze- malja preko tzvrsnih horskih pevaca. Pevale su na Kozari, pod Lovéenom, obalom plavog Jadrana, pod sneznim vrho- vima Slovenije, Sumovitom Sumadijom, pored Vardara, Dunava, Save, o rekama slavnih heroja, Neretvi i Sut- jesci... Pevale su deset puta pred Titom. To im je najvece | najdraze priznanje. | danas Titov liéni potpis u spomen knjizi stoji pokapan suzama radosnicama. Oviazen suzama “Djevojaka sa Ne- retve’ koje su najvise pe- sama posvetile Drugu Titu, herojima i domovini. Vasi utisci? Vrlo smo zadovoljni do- cekom i ovom posetom. Domacini su se vec na Fae etnickih grupa koje cine engleskom zvanicni SRS Salt razlicitin nistva. Tako je glasio i na - naziv sree LEC EE O8 8 eS mi ar eee! yet ee sata tete Set etes: anata a Satataterere ocala a aan vt ee tea ats ee ee oe pocetku pokazali kao dobri. Ovaj dolazak za nas znaci Sirenje prijateljstva, pove- zivanje narocito mladth Ijudi, njihovu. saradnju i dobre rezultate. Od ovakvih uza- jamnih poseta ocekujemo Sirenje bratstva i jedinstva, a to zavisi, kako sada tako i u .puduée, od toga koliko Ccemo ij mii vi tome doprineti. Sta planirate? Da dodemo Sto brze u Konjice i vidimo se sa rodi- teljima, familijiom, a potom nastavimo put prema Africi, Aziji, Australiji... Hor mladih iz Konjica zavrsio je svoje gostovanje po severnoj] Americi — Sje- dinjenim Ameriékim Drza- vama i Kanadi. Rastanak je najtezi. Tako je bilo i ovoga puta: razmena adresa, poljupci, suze, suze, Suze... Avion je poleteo prema Jugoslaviji, gosti | domacini su se tuzna srca_rastali dovikujuci: DOVIDENJA! DODITE NAM OPET!... | JELENA GAVRILOVIC — LELA ove manifestacije: “Ethnic Festival Queens to Present Cultural Show. Svaka lepo- tica je imala na raspolaganju pet minuta da govori o kulturi zemlje svog porekla i Oo svojim aktivnostima u okviru svoje etniéke zajed- nice u Detroitu. Prenosimo deo Romani- nog govora koji je od strane zirija Ocenjen kao jedan od nNajzapazenijih: "I'm pleased to be here, and from my heart. I’m honored to be a represen- tive of the yugoslavian culture: here in the metro Detroit area. For the past five years | have been an active member of the dance group SHUMA- DIJA, which expressed our native origins through folk dance. | have for four years been involved in various capacities with ethnic festi- vals, aS a worker and as a performer. I’m very proud of my native heritage, of their warmth, of their strength, of their courage. It is my belief that by having so many different cultures brought to this country can enrich the american culture. Each person brings his own values, creativities, and abilities. All these resources can help to build a better society...” Na kraju ove,.svecanosti, Romana je dobila jugo- slovensku zastavu, kijuc grada Detroita i razne pok- lone od kompanija koje su bile “sponsors” ovog doga- daja. Drugi nastup Romanin, takode u julu mesecu, bio je prilikom svecéanog otvaranja novog Fax Theatre-a, jednog od najlepsih pozorista u svetu, koji je Mr. Verbe, stanovnik Californiae, poklonio gradu _ Detroitu. Ceremonijalu) otvaranja prisustvovalo je dve stotine. zvanica, predstavnika javnog i kulturnog zivota ovog velikog grada. Romana je u svojsvu Miss Yugoslavija, zajedno sa Miss Italia i Miss Africa koje su odabrane izmedu dvadeset etnickih lepotica, asistirala u secéenju trake pri otvaranju. Mlada sestra Sonja je, takode u istom mesecu, uspesno predstavijala jugo- slovensku etnicku grupu. Na izlozbi nacionalnih kostima, odrzanoj 5. jula, na kojoj su bile prikazane narodne nosnje dvadeset razlicitih zemalja, prvu nagradu dobila jeé crnogorska narodna noSnja, kao najlepSi etnicki folklorni kostim, a nju je demonstrirala Sonja. Polo- vinu novGane nagrade koju je takode primila za _ svoj nastup, Sonja je prosle nedelje poslala u fond naSeg lista, uz lepo pismo koje smo vec objavill. Nece, verovatno, proci dugo vremena, a ponovo ce biti dovoljno interesantnih informacija za objavljivanje o kulturnim aktivnostima sestara Durovic. Katarina Kostic * & &