‘Dr. Mirko MARKOVIC: DVA SVIJETA Svako ljudsko biée, koje je u stanju da smisli, danas jasno vidi, dasuse na ovoj nasoj planeti, zvano} Zemlja, for- mirala dva razlicita svijeta: svijet mira i zivota, ana drugoj strani — svijet rata ismrti. Na éelu ovog prvog svijeta sto}! mocéni Sovjetski Savez — zajedno sa svojim saveznicima — socijalisti¢kim zemljama, Cija miroljubiva politika 1z dana u dan pridobija sve nove 1 nove milione ljudi na svim kontinentima — usnazni pokret protiv atomskog rata. Na drugoj strani na ovoj istoj naSoj planeti, zvanoj Zemlja, postoji i drug svijet (suprotan prvom), predvodjen danasnjom administracijom Sjedinje- nih Ameri¢kih Drzava — predstavni- cima vojno-industrijskog kompleksa. Pomoéu svojih predstavnika, koji su na vliasti, vojno-industrijskog kom- pleksa svakodnevno pretace iz drzav- nog budzeta milijarde 1 milijarde do- lara za proizvodnju oruzja — od obic- nog klasi¢nog, pa do najstrasnyeg — hemijskog i atomskog. Kroz tu rabotu monopoli koji proizvode oruzje zara- djuju milijarde dolara profita. Naravno, svijet atomskog rata 1 smrti nase planete, nije omedjen samo Bijelom kucom, Reaganom, Weinber- gerom i njima sli¢nim na Capitol Hill- u. Jer vojno-indutrijski kompleks ne postoji samo u SAD; njega ima iu druga dva centra svjetskog kapitali- zma—uJapanuiu Zapadnoj Evropi... U Japanu Nakasone i njegova vlada- juca partija idu ruku pod ruku sa Rea- ganovom administracijom, kao Sto is- tim stopama u Zapadnoj Evropi idu Margaret Thatcher, Helmut Kohl i nji- hovi istomisljenici — podupiraci “rata zvijezda”’, atomskih proba i u krajnjoj linijiatomskog naoruzavanja u cjelini. Takodje ni onaj prvi svijet, svijet mira i zivota na Zemlji, nije omedjen samo Moskvom i socijalisti¢kim lage- rom. Danas pod barjakom protiv atomskog rata 1 za totalno unistenje atomskog oruzja stupajyu milionske mase cijelog stijeta — bez obzira na rasne, nacionalne, religiozne, politi¢- ke, pa 1 klasne razlike... Svako kome je preci zivot od svega drugog, buduéi svjestan stvarne opasnosti od atom- skog rata, taj se svrstava u svjetsku ar- miju borbe za mir, pa bio on Amerika- nac, Kanadjanin, Evropejac, Azijat ili Afrikanac. Tu je i ¢itavi pokret nesvr- stanih zemalja, koji ove godine od- rzava svoj sastanak u Harareu — glav- nom gradu Zimbabve. Ranije nevidjena opasnost Dok su se ratovi (bilo osvajacki ii oslobodila¢cki) vodili takozvanim kla- si€nim oruzjem, pocev od buzdovana, koplja i strijele, pa do vatrenog oruzja, nije prijetila opasnost za opstanak Z1- vota na Zemlji. Istina, bilo je straSnih pustosSenja — sa desetinama miliona poginulih ljudi, sa hiljjadama uniStenih sela 1 gradova, ali je zivot na Zemlji - ostajao i dalje, ljudskirod je nastavljao da zivi, pa Cak 1 da se povecava. Ali od kako se Govjek (kroz nauéno- tehnicku revoluciju) docepao atoma 1 atomskog oruzja Citava stvar (rat 1 mir) promijenila se iz temelja. U kom smi- slu? Jednostvano, u smislu da u slu- caju atomskog rata ¢citav Zivot na Zem- lji pretvorio bi se u atomski prah 1 pe- peo — bez pobjednika. Jer | jedna i druga strana bile bi uniStene, kao Sto je bila uniStena Hirosima. Da li su pristalice atomskih proba i daljeg naoruzavanja svjesni toga? Neki jesu, a mozda neki inisu... U svi- - jetu imperijalizma i kapitala profit po- . govor, tiskuje sve: manje i vece interese, mo- ral, pa isamu svijest. Profit te joS kako zamra¢ci um 1 mozak proizvodja¢a oru- Zja, pamet njihovih predstavnika na viasti, preko kojih oni prelivaju basno- slovna finansijska sredstva iz drzav- nog budzeta u svoje privatne banke. Sovjetski Savez je podnio (samo u toku ove potonje godine dana) neko- liko sudbonosnih predloga, kao Sto je obustava atomskih proba, postepeno smanjenje arsenala atomskog oruZzja — do njegove konaéne likvidacije do kraja dvadesetog vijeka, ocuvanje mira u Kosmosu 1 tako dalje, i tome shéno. Al onaj drugi svijet — svijet rata 1 smrti — do sada je u praksi sve to ignorisao. Tako, prakti¢no ljudski rod i dalje ostaje u smrtonosno} opasnosti od uni- Stenja. jer onaj drugi svijet, svijet atomskog rata i smrti, u praksi do da- nas nie prihvatio nijedan sovjetski mi- roljubivi prijedlog. Pod laznim izgovo- rom da im “‘prijeti opasnost od Sovjet- skog Saveza’’, oni i dalje forsiraju atomsko naoruzavanje, dok na rije- cima pricaju o tome kako sui oni “za mir”. Doslo je do toga, da veliki dio i americke javnosti postavljja pitanje: “ako ste za mir, zaSto u Nevadi i dalje vrsite atomske probe, zaSto se i dalje naoruzavate?”. Washingtonska adm1- nistracija ‘“‘“mudro” zaobilazi pravi od- masuci maslinovom gran¢i- com, 1 dalje tjera po svome — u Inte- resu vojno-industrijskog kompleksa, u interesu profita monopola koji proi- zvode atomsko 1 ostalo oruzje. Zato neozbiljno izgledaju oni novi- nari 1 razni Komentatori, koji 1 dalje -papagajski ponavijaju tvrdnju, da ¢i- tava stvar zavisi od ‘‘dvije super sile’”’, kada na istu vagu stavljaju politiku ad- ministracijie SAD — politiku rata i smrti, i politiku naprednog Covjeéan- stva, koje trazi unisStenje atomskog oruzja. Ukratko: treba svakome da bude ja- sno, da je danas borba za mir istovre- meno 1 borba opstanka Zivota na Zem- | li. Ljudski rod jednostavno ne smije dozvoliti Sacici predstavnika vojno-in- dustrijskog kompleksa da ga uniSti-u atomskom ratu. A snage svijeta mira i zivota neuporedivo su moénije i broj- nije od imperialistickih snaga atom- skog rata 1 smrti. Ponoc Nasavsi se u novoj bracnoj situ- | aciji, sada veé ozenjen, Sveto L. ce izreci ovako svoju novu op- | servaciju: ~ Kako se sve promijeni kad | Govjek stupi u brak. ~ U pravu si — prihvacéa zena. ~ Prije sam morala do pola no- ci Cekati dok bi se ti odlucio da odes iz stana, a sada moram ée- kati do pola noéi dok se odluéis da dodes kui. — Znaci li to da dajete otkaz? (Nastavak sa strane 4) Ii II” prestampane su tako u Api¢evom aranzmanu, pa je reprint u tehnickom smislu, zbog kvalitetnijeg uveza, bolji nego original. Razlikujuse samo u neznat- nom odstupanju u velicini. Orginal je za pola centimetra veci od kupije. U takvom aranzmanu tiskana jei Djuretiéeva knijiga. Tako se dijeli kolaé Da li o tome neSto znaju “Nova knjiga” (izdavaé Draskovi¢eve ‘“Molitve”’) 1 Srpska akademija nauka (izdavaé Djureti- ceve knjige “Saveznici 1 jugoslovenska ratna drama”)? lako je Apié za prestampa- vanje dobio odobrenje autora, zna se da prava na knjigu nemaju samo autori vec i njihovi izdavadi, koji su pretpostavlja- mo, uredno isplatili autorske honorare. — Za mene bi jednostavnije bilo da iz Jugoslavije mogu dobiti onu kolicinu knjiga koja mi je potrebna. No to iz razli- citih razloga nije moguée. Zato sam past ljen na prestampavanje. Apié je poslovao s mnogo jugoslaven- | skih izdavata za koje kaze da su nepo- slovni 1 nepovjerljivi. U najboljo} mu je uspomeni ostao zagrebacki “Liber”, ali “tamo se nesto dogodilo pa viSe ne sura- | djujemo”’. Procedura je bila jednostavna. | Zasvaku knjigu Api¢cu je odobravan rabat | od 50 do 60 posto s pla¢enom postarinom do Kanade. Buduéi da na knjige nema ca- | rine, Apic je prilicno jeftino dolazio do ro- be. Ako je dakle neka knjiga u Jugoslaviji stajala oko 5000 dinara, Api¢ ju je u To- | ronto dobivao po dvije do dvijei po tisuce, odnosno po Sest do osam kanadskih dola- ra, Cijene u knjizari uglavnom se krecu | od petnaest do ¢etrdeset dolara po jed- | nom naslovu. U najgorem sluéaju, Apicev profit iznosio je punih sto posto. Za ka- | nadske (pa inase) prilike to je senzaciona- | lan poslovni uspjeh. — Mene je sram prodavati knjige nepri- jateljske emigracije, zelio bi se uglavnom orijentirati na ono Sto se izdaje u Jugosla- viji, jer ovdje za to ima najviSe interesa. Nije uputno nagadjati kakvi su stvarni financijski efekti Apicevog knjizevnog posredovanja, ali oni bez sumnje nisu mali ni za njega ni za autore koji mu na raspolaganje stavlijaju svoje rukopise. Knjiga Veselina Djureti¢éa prodaje se u Apiéevom aranzmanu po 40 dolara, Vje- ruje se da je zahvaljuju¢i promotivnim ak- tivnostima Api¢ prodao oko tisucu ko- mada ovoga rada. Po odbitku troskova, Apié s autorima dijeli zaradu. Upravo oko tog obracunavanja 1 raspodjele kolaca sa autorima je navodno bilo mnogo nate- zanja i svadja. U kanadskim emigrant- skim krugovima o tome se Sire vrio neu- godne price. Odbaéena maska alegorije Uostalom, Zivko Apié ove godine nije bio u Jugoslaviji, o¢ito, ne samo zato Sto je Imao mnogo posla s ugoScavanjem svoje trojke veé 1 zato Sto postoji dosta neraSciscenih ra@una s onima koji su ga snabdijevali knjigama iz zemlje. Osim prestampavanjem Api¢'se bavi i klasi¢nim izdavaStvom. DoduSe za sada je to sve u skromnim razmjerima, ali on se nada da ¢ée se vremenom I ta djelatnost razviti. Ovoga ljeta je na primjer, izdao malu zbirku pjesama Milovana Danojliéa. Upustio se u taj “pothvat” iz prozaicnog razloga. Danojli¢ je, naime jedini iz “troj- ke” koji nije imao neku atraktivnu knjigu za prodaju, a troSkove boravka i puta mo- ralo se na neki na¢in pokriti. Tako je tiska- na, u izdanju “Yugoslavice” zbirka “Ve- Citi nailazak”. U njoj je osim 22 pjesme 1 jedan kuriozitet — koji ¢e sigurno biti za- nimljiv nekim kasnijim_ istraziva¢ima opusa ovog poznatog knjizevnika. Naime, u zbirci je tiskana i pjesma pod naslovom “1950”. Ta je pjesma vec objavijena u Ju- goslaviji i njen prvi stih glasi ovako: Z. D. T.! Svi drugi dole! U izdanju koje je medjutim tiskano u Torontu sa znanjem Danojliéa (jer u pro- tivnom sigurno ne bi potpisivao pri- mjerke ove zbirke) stih ovoga autora koji se unedavnim polemikama dosta pozivao na svoje alegorijsko izrazavanje mnogo je RGA Gal” izravniji — autor se ne skanjunje jasno reci na koga u pesmi zapravo cilja: Ziveo drug Tito! Svi drugi dole! Api¢ jes ovom zbirkom kompletirao po- nudu, paje aranzman s gostovanjem jugo- slavenske trojke mogao biticjelovit. Inace Zivko Apié je svoju knjizaru ukrasio sa dva portreta velikom slikom u boji Do- brice Cosiéa (slika napravljena za vrijeme Cosi¢evog boravka kod Apiéa) i NjegoSa. Za potrebe jugoslavenskog novinara iza- brao je da se slika uz ovaj drugi portret. Inaée Apié je u Kanadi dobio svojevre- meno politi¢ki azil zbog neslaganja s ko- munisti¢kim rezimom u Jugosalviji, a u Jugoslaviju dolazi zahvaljujuci amnestiji, koja je omoguéila vecini neprijateljski raspolozenih emigranata koji u domovini nisu osudjeni, da nesmetano dolaze u Ju- goslaviju. Api¢ ne krije svoju povezanost s emi- grantskim organizacijama, ali tvrdi da je sve to iz poslovnih razloga. — Pazite, ja ne pravim razliku izmedju éetnika i ustaSa. Oni su meni isti. Ja proda-. jem 1 za jedne i za druge. Upravo zato Api¢ ima tri naziva za Svoju “firmu’’, pa prema tome i tri posjetnice 1 tri vrste memoranduma. Ve¢ prema potre- si njegova se “knjizara” zove “Yugoslavi- a’’, “Serbica” ili “Croatica”. Nino PAVIC “Viesnik” q fs 4 vat 4 3 ? “| : z y iZ dala Ra tg tN Peg fing + od © ° “ MOSKVA PREDLAZE “FVEZDANI MIR” GENEVA, avgust (Tanjug) — Sov- jetski Savez obnovio je predlog za me- ajunarodni program istrazivanja ko- smosa “Zvezdani mir’ koji bi trebalo da zameni ameri¢ki vojni svemirski program “Rat zvezda”’. Sovjetski predstavnik Viktor Izrae- lijan izjavio je na zenevskoj konferen- ciji o razuruzanju na kojoj ucestvujue 40 zemalja da bi program “Zvezdani mir” trebalo da obuhvati, izmedju ostalog, razvoj novih tehnologija, upo- trebe novih sirovina u kosmosu i druga za Goven¢canstvo korisna istrazi- vanja. Za americki program “Rat zvezda” sovjetski predstavnik je rekao da je “besmislen i bezuman”’. DVA MELIJUNA NAPUSTENE DJECE RIO DE JANEIRO, (AFP) juli — Samo u.Rio de Janeiru, koji ima devet milijuna stanovnika, ima dva milijuna napuStene djece, izjavio je’ predsjed- nik Nacionalne kompanije za za&titu qjeteta Charles. Moritz. , -U Latinskoj Americi ima oko 45 mi- : lijuna napuStenih malisana, a u Bra- - zilu je njihov-broj najveéi. To je, sma- tra, Moritz — mnogo ve¢éi problem od —vanjskoga. duga. zemlje, jer surovi uvjeti u kojima ta djeca Zive nagone ih na agresivnost, koja se usmjerava pro- tiv drustva. Nacionalna kampanja. za pomoeé djeci or ganizira se u Brazilu svake godine u myesecu julu. —