i NT A UE: aap ene iey apie wetinee 2Pb PH an i PEED Ge duboko znaéenje. Ona je v tiranom teta Lucine biografije. _utiscima posle provedeni| dana kod tete Luce u Akronu. Akron 14. April Jutros, teta Luca je kao | obi¢no, u 5.30 oti$la na posao. Ostala sam sama u njenoj velikoj uci, nagnuta nad povelikom gomi- lom novinarskih tekstova posvece- nim ovoj tako obi¢noj, a tako izuzetno] osobi. Njeno humano delo inspirisalo je |jude od pera za divne ¢lanke koji oplemenjuju. Ali ma koliko da se piSe i govori o teta Lucinim humanim akcljama, njihov znacaj ¢e ostat| dublji od svake pisane ili jzgovorene reci o njima. Jer tek kada se zna biografija ove zene, njena dela se jos vi Tada se tek sti¢ée merilo o vrednost jedne kultivisane potrebe u cove- ku.da smo “svi ijudi u onolikoj meri u kolikoj druge Ijude volimo, ili smo imali mogucnostl da ih voli- mo”, kako je rekao Pasternak. Zahvalnost koju oseCamo prema teta Luci za sve Sto éinl za naég narod ovde i za Jugoslaviju ima Se nego divijenje i poStovanje za jednu izvanredno zasluznu osobu. Naéin i uslovi pod kojima ova hrabra Zena — vrio rado cu upotrebiti rec “heroina” — ¢ini humana dela, pobuduju nas viSe da o tome raz- mislijamo, da se‘zamislimo, nego da joj] budemo zahvalni. A teta Luca zahvalinost-i ne trazi. Ona Zell samo da njene dobrociniteljske akcije posluze kao primer drugima. er, svet treba da bude bolji, a on bi bio éak i mnogo bolji nego Sto je sada kada bi u svakome od nas postojala zelja da uéini nesto, makar vrio malo, za dobro svih. — Ja znam iz sopstvenog iskus- tva koliko je Zivot nemilosrdan; u kolikoj] je meri nekome majka, a nekome maéceha; koliko svi nemaju iste Sanse u samom pocetku, a to nije prirodno — razmisija naglas teta Luca. Treba Ciniti neSto da se neravnomernosti u |ljudskim odno- sima ublazuju, da Ijudi budu srec- niji... ovek ima najkonkretniju satis- fakciju kada u svojoj najblizo sredini pomogne da bude vise tog — sklada, da |judi budu zadovoljniji. Mi “vecéiti putnici”, sa srcem odeljenim izmedu dve domovine, imamo takve dve najblize sredine, pa je prirodno Sto je teta Luca izabrala najpre svoje rodno mesto, a zatim | druge delove Jugoslavije, da baS u njima.doprinese boljem Zivotu Ijudi. ; Pisano je dosta o korisno inves- | Lucinom novcu za podizanje druStvenih institucija ta- | mo gde su one najpotrebnije. Te institucije su sastavni deo teta . Zbog njih je ta la toliko znacajna. jz biografije ove SN, nam iz ispriéala svoj Zivot |'u toj Ispovesti ima nekih podataka koji Jo nigde nisu objavijeni.Naravno ceo ovaj tekst bide protkan mojim li¢nim ) nedelju oa Lucija Bogatié-Juri¢ dosgla je u Ameriku 1923, godine kod oca koji se otisnuo u svet jo$ 1901. godine. Prvu spoznaju o grubosti zivota onela je brodska karta. Agent je Lucijinu kartu, kao i mnoge druge, ukrao. To je odlozilo putovanje za nekoliko meseci, dok otac nije poslao novac za drugu Kartu. Iskrcavanje u Americi je mraéna uspomena: retirall su nas kao marvu. Prostorija u koju su nas-uveli licila mi je na vellki podrum, a krevetl jedan iznad drugog; pa veliki kazani hrane | Gekanje u redovima, kao u vojsci. Valjda zahvaljujuci miadosti, nisam teSko podnela. Bilo ih je koji su i povradali... Prvi posao, dva meseca po dolasku u Cleveland, omogucio jo e da sredi Zivot. lako nije znala engleski, odmah je radila u svojo| struc] — kao modiskin | bila za ono vreme dobra: oko 14 dolara nedeljno. Stan je naSla kod dobrih ljudi. J isto vreme Lucija se ukljucila u ondagn]jl druStveni Zivot. Bila je aktivna u HBZ i u raznim. diletan- tskim grupama. Glumila je, pevala, iSia na predavanja, prikljucila se sledbenicima naprednih ideja. — Nista mi nije bilo teSko da uradim. Verovala sam u progres covecanstva. Stizala sam svuda. N. za spavanje vremena nisam imala. Godine 1925. udala se za njenog Rada, koga je upoznala kod oca. U periodu trajanja ekonomske krize, teSko su nalazill posao, kao ij mnogi drugi. Lucija je bila zac vol|na kad Joj je ponudeno da Cis prostorije za dvadeset pet centi na sat. Ali Gak | u tom vremenu ona je nalazila moguénosti da pomogne drugima, da podell | ono malo Sto je imala. Evo jedne epizode: njihovom susedstvu Ziveo je berberin sa Getvoro dece. Poverio e Luciji svoje “snove”: kada bi imao para da preuredi prostoriju sa ulice i u nju stavi berbersku stolicu mozda bi privukao poneku muSte- riju i nekako prehranio decu. | Ovakve probleme treba reSavati brzo — reagovala je u sebi Lucija. | cim je primila platu sledece subo- te, berberin je imao Zeljenu stolicu. joj i Radetu nije mnogo ostalo, ali treba pomoci onima koji Su u teZoj situacijl. Slucaj berberina je samo jedan od mnogih. Koliko je puta njen Rade zvao doktora za naSe bolesne Ijude u Akronu | okolini | platio ne samo prégled vec | prevoz. ; noge od onih kojima je pomo- gla nikada vise Lucija nije videla. eki se nisu setill, a neki nisu imali priliku da joj se zahvale. All ona je zadovoljna: — Kad mogu da ucinim nesto za drugoga, da nekome pomognem, to mi daje-unutrasnje spokojstvo jini me sretnom. U_ uvijek mi Izgleda da nedovoljno dajem... ~ Sg: cag? t et : pet SES SUAS PRs 4 * TETA LUCIN RESTORAN ali restoran pod imenom “New ra” izuzetno je poglavije u zivotu ucije Juri¢ kao i svih onih kojima ova plemenita zena pomaze. On postoji od 1936. godine, kao teta Lucin “éuveni” biznis jer je glavni izvor prihoda za ostvarenje svih njenih humanih akcija. Smesten u isto¢nom delu Akrona, u radniékoj éetvrti, restoran je ogledalo teta Lucine duSe. U njemu je ona prove- a veci deo svog Zivota. To nije luk- suzan restoran, ali je veoma poznat | vise nego dobro poseceni. Svako jutro u 5.30 naSa teta Luca ile veé ‘na radnom mestu. . Sa njenom “desnom rukom”, rodaki- njom | imenjakinjom Lucijom Sr- bié, pripremi sve Sto je potrebno za ceo dan. Inace zaposlieno je Ccetr- naest osoba. Restoran funkcionise kao sa¢e. Ne postoji specijalno vreme za rutak i veceru. Radnici iz obliznjih fabrika, iz mehaniéarskih radnji, sa benzinskih pumpi, sluz- benicl, lekari, advokati, popovi, svi dolaze, prema svom raspolozivom vremenu. Cuveni pileéi paprikas | strudla sa sirom | Jabukama svako- a dana su u jelovniku. Za ostale domace specijalitete teta Luca pravi raspored. Koliko je poznat po hrani, restoran je toliko isto omiljen zbog Ijubaznosti domacice i ostalog osoblja prema gostima. Treba tamo oti¢i — dozivijaj ne izostaje... 7 Kada je prvi put ugoScen u ovom restoranu, nekadagnji glavni ured- nik ‘Akron Beacon Journal”-a (naj- veceg akronskog lista), samo je prokomentarisao: — Kako to da mi ranije nismo znali za vas? Sutra ée vas posetiti na§ reporter. U sledeéem broju lista, a bilo je to negde u toku 1968. godine, izasla je cela strana o “New Era” restoranu | njegovo} viasnici Luciji Juric, | druge znamenite li¢nosti grada Akrona éesti su gosti teta Lucinog restorana. Popularni reporter radio stanice Akron Whistler, Jaybird Drennan, ne samo da je Cest gost, vec dovodi stalno nove osobe, da iim u autentiénom ambijentu, uz izvrsnu vecGeru, Ispriéao istorijat restorana i teta Lucinu biografiju. a radio programu ¢esto govori o njenim humanim akcijama. Nikada teta Luca nije uzela godisnji odmor. | banju, niti na lecenje. udio: _ — U mojoj praksi Cesto sam skidao pacijentima Zuljeve sa no- gu, all sa ruku, i to zenskih, zaista je izuzetno redak slucaj. lekar se * — Kako- mogu da mislim na odmor, kad ima toliko da se uradi — najéeSci je odgovor teta Lucin na sve price i savete. | dopunjava — Zelim dau mom restoranu svi budu usluzeni kako treba, da izadu iz njega zadovoljni, sa potrebom da onovo dodu. Ja ne nudim luksu- ikada nije iSla u SOREN Ny Renee esos ASG ‘ Denon RRR ee ears . . AGMA A SIRE RANE ORR a : , ke ~ tye oy ma ws ™ ESP terete SN ea SS Re ers ray ay 2, PD y? 5 ‘x > Se ‘ PGR Rese Se SRS ONS BS RSS °F, a8 rp s Teta Luca i njena rodakinja Lucija rade u kuhinji restorana Nx zan ambijent. Mislim da je bolj korisnije da novac koji bih utroSi! na kupovinu skupog namestaja za moj restoran, upotrebim za pomoc¢ famo gde je ona neophodna. lako nema luksuznog ambijent u restoranu “New Era” veoma su cesti svecani ruc i pre OPK OSE SOTA LIEN P Ronan EP COS, ANS ALLL EE SELL is ainek x Se 8 Sop Lea eee ey SP trees A EGE: arene in 5 Se me Be Se Ree Newcee tices ae i Re Ma ao * ~ er aN Resins