GOST REDAKCHE — NAS PRVI PRETPLATNIK IZ PERUA Jednog og toplih dana ovog leta, zakucao je na vrata naSe redakcije stariji Covek, veoma uCctivog pona- Sanja, | oslovio nas na naSem jeziku. Sa njim je bila mlada zena koja nije govorila ni srpskohrvatski, ni eng- leski. Covek nam je rekao da je naSu adresu. pronasao u_ telefonskom imeniku, a interesuje se da nabavi jugoslovenske knjige. Zove se Ni- kola Miloslavi¢, zivi u Limi, Peru. DoSao je u posetu kceri koja se pre dve godine doselila sa muzem iz Perua u Toronto i tek uci engleski. Brzo smo se sprijateljili sa Nikolom koji je bio zeljan razgovora na maternjem jeziku. Objasnili smo mu da mi izdajemo samo list. On je poneo kuci nekoliko brojeva, pa kada je posle nekoliko dana ponovo doSao, bio je mnogo slobodniji u razgovoru, jer je shvatio, kako je izjavio, da je sluéajno dosao na pravo mesto. Mi smo takode bill zadovoljni, jer je to bilo prvi put da je posetio redakciju neko od nasih judi ko stalno Zivi u Juznoj Americi. Susret je znacajan narocito zbog toga Sto se Nikola! pretplatio na nas list i rekao da ¢e ga pokazati drugim Jugoslovenima koje on poznaje u Peruu i u Mexiku. Bio je srecan Sto ce o sebi moéci neSto procitati u jugoslovenskom listu. Nikola Miloslavi¢ je doSao u Peru iz svog rodnog mesta Zupe Dubro- vacke 1927. godine, kao Sesnaesto- godisnji miadic. -- U ono vrijeme obic¢no su nasi judi dolazili bez ikakvih kvalifika- cija. Radio sam svaSta: na gradnji puteva, kao trgovacki prodavac, kao Ginovnik, ali najveci dio radnog vremena proveo sam u gradnji pri drzavnim kompanijama. — Bio sam se uhvatio u koStac sa jednim napornim poduhvatom koji mi je propao. Naime, 1970. godine sam kupio parce zemlje u dzungli, sa namjerom da obradim Sumu. Medutim povrijedio sam se (pose- kao sam prst), pa sam morao sve napustiti, jer se nitko od moje familije nije htio baviti ovim teskim posiom. Nikola je ozenjen Indijankom iz Peruai ima tri kéeri. U njegovoj kuci se govori samo Spanski jezik. Bill smo radoznali kako je on uspeo da sacuva $voj maternji jezik: — |Imao sam sri¢éu da se zaposlim na gradiliStu poznatog jugosiaven- skoq projektantskog preduzeéa “Energoprojekt”. Bio sam sretan da se druzim sa Jugoslavenima. Divne uspomene cuvam u sebi na taj period. Odatle sam otisao i u penziju, u julu 1981. godine. — | sada putujem po svijetu, jer mi se familija raziSla. Jedna kcer mi zivi u Torontu, druga u Meksiku. A kod kuce, u Limi, Ceka me moja zena. | treéa kéer mi Zivi u Peruu. O razlozima selidbe clanova nje- gove porodice, Nikola je rekao: — Zivot u Peru je sve tezi. Najmanje 50% stanovnisStva nema stalnog posla. Samo u Limi ima 100.000 nezaposlenih. Sve je uoélji- vija socijalna razlika. Saka bogatih posjeduje sva dobra, dok vecina stanovnistva ne mogu ni da se najedu. Nizak standard je joS viSe Opao ove godine, jer smo u proljece imali uzasne kiSe. Sve je poplavijeno i stradalo. Zbog nezaposlenosti su | moja kéer i zet sa detetom krenuli u “necalbu”’, kao Sto je bio slucaj sa mnom 1926. godine. Ali i u Kanadi “ne cvetaju ruze”’. Vidim da je i ovdje veliki problem zaposlenja. Moja kéer izet se nadaju da ée se sa znanjem engleskog jezika koji sada uce, lakSe zaposliti u Limi, kada se vrate kuci. Ovdje nemaju stalni posao. Pitali smo Nikolu ima li mnogo nasih judi u Peruu. Nove emigracije skoro da nema. Nasi ljudi su se doseljavali u Peru, Cile i Boliviju, gdje su uglavnom rudnici, u periodu od 1920—1930. godine. Najveca najez- da emigracije bila je u Cileu. Govorilo se na pr. da viSe Braéana ima u ovoj zemlji, nego na Braéu. Racuna se da je do 1930. godine bilo 30.000 nasih Ijudi u Cileu. Poslije drugog svjetskog rata radije se odlazilo u Argentinu, a Sada Se i iz + nje bjezi. September 21,1983, NASE NOVINE —3 | Nikola nam je jos rekao da u Limi postoji Jugoslovenski klub, koji je osnovan pre sto godina, kao dobro- tvorno druStvo. Nasi lIjudi su dobijali novGanu i drugu pomoé. Dok je bio u radnom odnosu Nikola je redovno posecivao Jugoslovenski klub. Jos uvek je njegov Clan. Jugoslaviju je posetio prvi put 1976. godine. Bio je prijatno iznena- den promenama i napretkom. Zivi se mnogo bolje nego u Peruu. | u selu imaju telefone i kola. Jednom recenicom veoma je plastiéno opi- sao preobrazaj koji ga je “zapljus- nuo” u staroj domovini: — U mladosti iSao sam u Dubrov- nik na magarcu, asada sam se vozio autobusom. Osjecao sam se kao da sam zakoracio u novi vijek. Katarina KOSTIC PRIPREME ZA ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE — SARAJEVO 84‘ NA KANADSKOM TV PROGRAMU U OKTOBRU Nas filmski radnik Srdan Bodié i poznat TV spiker Loyd Robinson — Chanel 9 CTV, sa jos tri ¢lana kanadske TV ekipe, otputovali su 16. septembra u Sarajevo radi Snimanja serije reportaza koje ¢e promo- tirati predstojece zimske olimpijske igre u Sarajevu — 1984. godine. Na kanalu 9 CTV programa u Torontu potéeée prikazivanje ovih reportaza u oktobru mesecu. SEE SSASSSEISSS GEESE BANC SE RSENS GSSNRC ULES ESC SUSIE CECE GS RADNISTVO GUBI Drzavna statistika (Statistics Ca- nada) govori da su radnicke zarade U * % mjesecu junu bile za 4.8 posto vece nego u istom mjesecu prosle godi- Kakva je historija nageg doseljenistva u Kanadi? O cemu ona govori? Koliko je meni poznato, dosad je o tome izasla IDS ped tp, ap Hg PEP OOM EE DEL IT 5b a EB GEE pe GEC TDG COD EG ETE EET LE TELE “sae Lot cp tbe bint eh, te aE Mae: Se 2 2 : ERE CA RETR RE TT ENN A RAT ERE SEER SATS SR SRS SIGE SES SSR GI aaa ne, ali inflacija je iznosila 5.6 posto. U izvjeStaju se privrede Ce biti usporen. prestampale. | istice da se ekonomija oporavija ali plaée zaos- taju, | ako se tako nastavi, oporavak Genorio pise o \DA — PONOS MLADOSTI NADA VUJOSEVIC — IZ AUSTRA— LIJE PRVI STIPENDISTA TITOVOG FONDA Na uspeloj zabavi crnogorskog druStva “NjegoS” odrzanoj u klups- kim prostorijama Yugala, na prigo- dan nacin uruGena je avionska karta Nadi VujoSevic, prvom stipendisti iz Australije. Kartu sa prigodnim poklonom Nadi je urucio na&S zemijak Zlatko Paviovic, vlasnik putni¢ke agencije “Renstastravel” iz Kogarah. Ujedno, ista agencija je poklonila i avionsku kartu od Beograda do Titograda. Inac¢e Nada Vujosevicé je zavrSila High School i odlucila da studira engleski u svom rodnom gradu. Kao aktivan Clan CKUD “NjegoSs” ucest- vovala je u svim programima koje je druStvo pripremalo, te ju je kao takvu Matica iseljenika Crne Gore predlozila za stipendistu Titovog fonda, Sto je i usvojeno. Tako je Nada 26. juna JAT-ovim avionom otputovala na dug put u domovinu, na dugo ocekivano Skolovanje o kojem je danima mastala. Gostovanjem CKUD “Njegos” u klupskim prostoriiama YUGAL-a prosle subote, organizujuci pri tome prigodan program i zabavu, koja je u potpunosti zadovoljila prisutne gos- te, stvorene su nove perspektive Suradnje jugoslovenskih druStava sydnejske metropole, imajuci pri tome u vidu Cinjenicu da je suradnja uvek pozitivan cin delovanja koje donosi pozitivne rezultate u svakom pogledu. Bila je to prava prijateljska noc, u Kojo} je svako naSao nesto intere- santno od muzike, prvoklasne kuhi- nje, sve do bogatog raznovrsnog kulturnog programa, narocito dram- ske sekcije koja je izvela recital “Veliki su rekli’. Velika poseta Jugoslovena takode je bila dokaz uspeha ove veceri. Lepa Teofanovic Zap. Nemacka Kanadski senat je potpuno nede- mokratska ij diskreditirana ustanova da ga treba ukinuti i stvoriti jednu novu. federalno-provincijsku usta- novu, izjavio je Bob Rae, lider Nove demokratske partije u_ provinciji Ontario. senat se sada sastoji liberala, 23 konzervativca, jedno socijal-kreditera i 5 nezaviSnjaka. Osamnaest mjesta je prazno. od 57 Matice iseljenika Slovenije i “Nase novine” su ga “Instituciiama_ slovenskih samo jedna kniiga, i to na engleskom jeziku; zove se “For a Better Life, A History of the Croatians in Canada”, a napisao ju fe profesor Anthony W. Rasporich. Ona sadrzi dosta informacija, ali | gresaka. | Kada cemo dobiti jednu ozbiljnu§ naucno obradenu knjigu o nagoj historiji? Napredni pores izdao je jednu brosuru povo- dom svoje 20-godisnjicé, ali od onda je proSlo vise od 30 godina. “Nase novine” su nedavno objavile dva Clanka, jednog o kanadskim Srbima, drugog o Sloven- cima. O Srbima je pisao profesor doktor Viadislav A. Tomovic, ao Slovencima Rade Genorio; njegov Clanak je objaviien u “Rodnoj grudi”, glasilu iseljenika u Kanadi”, ali je propustio da spomene Zvezu kanadskih Slovencev, koja je od 1942. do 1948. izdavala list “Edinost”. Clanak profesora Tomoviéa je opSirniji i sadrzi i informacije o naprednim Srbima i njihovim organizacijama i aktivnostima. Napredni kanadski Hrvati, Srbi i Slovenci su imali posebne organizacije i listove, ali su imali iste ideje i sliéne ciljeve. Zajedni§tvo je bilo glavna odluka. Oni su bili dominantna drustvena snaga od 1942. do 1948. Tome je pridonijela i NOB i bratstvo ij jedinstvo u poslijeratnim godinama. Taj _ period zahtjeva ozbiljnije razmatranje. Ovo Sto je dosad napisano treba pozdraviti, ali traziti i ozbiljnije radove. ee S. MIOSIC