PiSe: IVAN OCAK ODLASCIISTAKNUTIH ISELJENIKA Medu onima koji su htjeli vidjeti socijalizam u Sovjetskoj Rusiji i da pomognu u njegovoj izgradnji bio je i Tomo Cacic¢. Roden je 1896. u liékom selu Buzim, blizu Gospiéa, ue siromasSnoj seljacékoj obitelji. Godine 1913. oti§ao je, sa 17 godina u Ameriku. Ondje je radio u Sumama na teskim poslovima dr- vosjece, ali je vrlio rano sudjelovao iu radniékim Strajkovima. U 1976. godini pristupa u Socijalistic¢ku partifu Amerike, a u 1919. postaje Glan KP Amerike. Nadahnut ideja- ma Oktobra i Lenjina odlazi 1920. godine u Sovjetsku Rusiju. Tu se upisuje u_ politiéku Skolu koju zavrSava 1921. godine. Obogacen revolucionarnim iskustvom ruske revolucije, vraéa se iste (1927.) godine u zemiju. Vee na granici, u Mariboru, uhapsen je zajedno sa sudionicima Oktobarske revoluci- je, povratnicima iz Sovjetske Rusi- je. Kasnije je proganjan te se ponovo vraca u Ameriku. Medu naSim naprednim iseljeni- cima koji su otisli u Sovjetsku Rusiju bio je | Bozo Vidas — Vuk, metalac iz Hreljina. On je, naime, dva puta putovao preko oceana. Prvi puta otisao je iz svoga Hrelji- na zajedno sa svojim zemijacima jo§ 1913. Radio je kao metalski radnik u Kanadi i Sjed. Drzavama. Krajem 1917. nastanio se na kratko vriieme u Chicagu, gdje je pristu- pio socijalisti¢kom a zatim komu- nisti€ékom pokretu. Godine 1927. protjeran je iz Amerike, pod optuz- bom da je Sirio komunisticke idee. Ponovo se vraca u svoj rodni Hreljin. Tu se ukljucio u radnicki pokret, djelovao je kao élan Neza- visne radnicke partije Jugoslavije. Ali je i odavie bio prisiljen da bjezi 1924, Bjezi najprije u Belgiju a zatim na Kubu. Zaposlio se u Havani. Odavie ubrzo odlazi u Meksiko, gdje se aktivirao kao komunista. U svom “Pismu_ iz Meksika”, kojega je objavio u listu “Radni¢ka borba” (br. 2 od 17. januara 1925.) opisuje docéek sov- jetskog poslanika u Meksiko 17. januara 1925. nakon obnavijanja diplomatskih odnosa izmedu Mek- sika | SSSR-a. Tu je opis proslave sedmogodisnjice Oktobarske revo- lucije kojeg je organizirala njegova partijska grupa u Meksiku. Povo- vom te proslave, pred sovjetskim posfanstvom su organizirane mani- festacije radnika, Vidas kreée 1928. preko Berlina u Sovjetski Savez. U Moskvi je zavrsio komunisticéki univerzitet nacionalnih manjina Za- pada (KUNMZ) poslije Cega fe upucen na parti/ski rad u Jugosila- vifu. Ovdje je na svojfoj parti/sko/ duznosti ubijen. GRUPA STRUCNJAKA Prema jednim podacima u decem- bru 1923. stiglo je u SSSR ili konkretno u Sibir, na rad u rudnike Kuzbasa, 565 Ijudi iz raznih dijelo- va Amerike. Medu njima bilo je 27 nacionalnosti od kojih je i dosta Jugoslavena. Od tog broja bilo je 80 posto visoko kvalificiranih rad- nika. Naravno, kasnije su dolazili u vecim grupama. Medu prvim "Amerikancima” koji su Stigli na rad u Sibir, u koloniju Kuzbasa, bio je jugoslavenski stru- énjak Petar Cirkié, roden u Hrvat- skoj Dubici. U Ameriku je dosao 1973. godine s 15 godina. Zaposlio se u Pittsburghu zatim je radio u mnogim gradovima i tvornicama. U Milwaukee, Wis., upoznao se sa socijalistiékim pokretom. Na nje- govu inicifativu organizirana je | Mildwalle Socijalistiéka partija. Kada je u toj partiji doslo do rascijepa i kada su Berger Hilquit i njegova desna grupa izbacili lijevo krilo iz partije, Cirkié je poveo borbu za organiziranje Komunistic- ke partije. U Komunistiékoj partiji Amerike Cirkié je radio do svoga odlaska u Sovjetsku Rusiju. Petar Cirkié je nakon dolaska u Sibir, u rudnik Kemerovo, pisao svojim drugovima o Kemerovu i prilkama u kojima_ se_ nalazio: “Gornje mjesto lezi 4000 vrsta od Moskve. Tu se nastanila “Kolonija Kuzbas". Njoj je svrha da podize tvornice i da pomaze Sovjetskoj Rusiji. Kuznjecki bazen je najboga- tifiu Sibiru. Tu se nalaze sve vrste rudace: ima obilje mijedi, lata, srebra, soli i ugija. Poljodjelstvo je primitivno, ali je zemija vrlo plod- na, samo je treba obraditi. Potreb- na je masinerija te radne ruke, koje ce sve bogatstvo iznijeti na svijetio dana. Izmjena (trgovina) se vrsi kako slijedi: jedna krava — Cetiri do sedam pudi brasSna, veé prema kakvoci; funta duhana — tri funte kruha; jedna kapa — pol puda brasna; tri metra platna — Sezde- set jaja; jedan metar platna — Cetrdeset krastavaca itd...” Dalje objaSnjava da se tu vrsi trgovina j novcem,-ali da ipak vise prosperira naturalna trgovina. Zlatni | srebrni rublji nemaju cijene, jer ih sovjet- Ska viast ne priznafe. Tesko je reci kakav je dojam oStavio Ovaj opis naturalnog gos- podarstva u to vrijeme u_ Sibiru. “Radnik” je objavio (sedam godina kasnije) da je Petar Cirkié umro u Kemerovu od tifusa, u 36. godini Zivota. O Zivotu i radu, punom entuZijaz- mai samoprijegora, nasih ljudi u Sibiru susrecemo u vrlo iscrpnom opisu Tome NikSiéa, koji je progao tezak put radnika iz Kanade do rudokopa u_ Sibiru. Taj cemo zanimijiv opis naéi u memoarskoj knjizi Tome Niksica, objavijenoj u Zagrebu, pod nasiovom: “U svijetu Ss istinom”. Kada je rijeé o radu nagih “Amerikanaca” u Sibiru potrebno je navesti i slifedece statisticke sovjetske podatke o proizvodnji uglja u Kamerovskom reonu u toku 1922-1923. i 1925-1926. Statistika govori da se je za to razdoblije proizvodnja ugija uvecala za 2368 posto, dok je plaéa za to vrijeme porasla dvostruko a cijena koStanja ugiia se snizila za 41 posto. : (Nastavit ce se) Sytss SERS a SER a : : SNe ashe ee Se Se PoSli smo sa naSim_ starim prijatellem i pretplatnikom, Dau- tom Seéerbegovicem, progsle subo- te u Windsor, na “Pjesnicke susre- te” (o kojima cete Citati opSiran izveStaj na naSoj strani poezije), ne sluteci da cemo u spontanom razgovoru u toku putovanja, dobiti veoma interesantne podatke za ovu rubriku. Daut ima sina Saida, starog trideset sedam godina, koji Zivi i radi kao lekar u Watson Lake, u Yukonu. Said je jedini lekar u tom delu Yukona. Vodi brigu o preko dve hiljade pacijenata. Narocito je mnogo zauzet leti, kada mu ne preostaje viSe od Cetiri sata za spavanje. Kroz gradic Watson Lake prolazi glavni i jedini auto-put za Aljasku, pa leti ima mnogo i turisti¢kih poseta, narocito iz Sje- dinjenih Ameri¢kih Drzava. U zim- sko vreme saobracaj je skoro mrtav, po velikoj hladno¢i zamrznu i turisti¢ke aspiracije prema Aljasci Pre tri-cetiri nedelje temperatura u Yukonu je iznosila - 63 stepeni C. Za nas je veoma dragocen poda- tak da jedini lekar u tom delu West-Nord Territory Yukon, moze da pruzi lekarske usluge i na nasem jeziku. Mozda ponekad i neki jugoslovenski turista prolazi leti kolima kroz Watson Lake, da bi napravio avanturisticki izlet do Aljaske o Gemu Ce posle pricati celog zivota svojoj blizoj okolini. Koliko jedno takvo putovanje moze imati vise drazi i romantike, ako se dozivi i susret sa jednim Kanada- ninom jugosiovenskog ' porekla, koji ¢e@ vas na nasem jeziku pozdraviti, zadovoljiti verovatno | vasu turisti¢ku radoznalost nekim interesantnim podatkom o tom delu sveta, a ako je potrebno ukazati vam i madicinsku pomoc. Od naseg prijatelja Dauta saznall smo da njegov sin vec cetiri godine zivi i radi u Watson Lake- u. Dobio je drzavnu ponudu da kao torontski lekar bude na terenu u Yukonu Sest meseci. Dopalo mu se, pa je svoj boravak produzio. Bolnica u kojoj radi udaljena je milju od njegove £ BONN — Proci ¢e najmanje jos "pet teskih godina” da se poljska privreda dovede u red. Da bi se to postiglo, potrebna je pomoc Zapa- da, ane njegoveé sankcije, izjavio je poipredsjednik poljske viade Mje- cislav Rakovski u intervjuu zapad- nonjemacékom listu “Stern”. Odgovarajuci na pitanja o even- tualnom ukidanju ratnog = stanja Rakovski je istakao da bi se u “Poljsku vratio haos najkasnije za mjesec dana u sluéaju da ratno Stanje sada bude ukinuto”. On je dodao da viada nije imala drugog izbora osim objave ratnog kuce. U zimskim mesecima grejaéi u kolima ukljuceni su preko cele noci, da bi ujutru mogao koristiti Za prevoz do bolnice. Pored redov- nog posla, Said jedanput nedeljno obilazi indijansko naselje, pregle- da i le¢i domoroce. lzuzetno interesantan podatak iz biografije Saida Secerbegoviéa os- tavill smo za _ kraj. Poslednjih meseci Oo njemu su pisali i drugi kanadski listovi. U “The Whitehor- se Star’-u od septembra cela sportska strana je posvecena po- bedniku ovogodiSnje maratonske trke odrzane u glavnom = gradu Yukona, Whitehorse-u. Novinarima je Said rekao da je to bilo njegovo prvo ucesce u ovoj teSkoj sportskoj disciplini. Stazu od 42 kilometra, po vetrovitom vremenu, pretréao je Za tri sata, trideset dva minuta i 20 sekundi. Osvojio je titulu pobedni- Ka Sa sedam minuta razlike ispred drugoplasiranog. U Saidovoj porodici, nije on jedini sportista. Njegova supruga, Ana Marija, poreklom Madarica, istovremeno je osvojila drugo mes- to na maratonskoj stazi u zenskoj ekipi. Porodica Secerbegovié moze po- Sluziti kao model savremene ka- nadske porodice. Muz i zena su razlicitog etni¢kog porekla i sa decom (imaju dve c¢erke) upotreb- ljavaju najcesScse engleski jezik. Said je vec bio predisponiran za Zivot u jednoj mladoj zemiji, razli- éitog etni¢kog sastava, kao Sto je Kanada. Kada dobije pismo od roditelja, cita ga na dva jezika. Njegova majka Ana, poreklom Austrijanka, piSe mu na nemaé- kom, a otac Daut na srpskohrvat- skom. Sa zadovoljstvom mozemo reéi: mnogi na&i ljudi u raznim delovima sveta istakli su se u svom pionir- Skom radu. Dobro je da smo Saznali | za miadog lekara Saida Secerbegovica koji svojim pozrtvo- vanim radom i podvizima mnogo doprinosi i oplemenjuje sredinu u KOjOj Zivi. Katarina KOSTIC stanja Gime je izbjegnuta moguc- nost da Poljska "postane krvava mrija na mapi Evrope’. Govoreci o vodi suspendirane “Solidarnosti’ Rakovski je podvu- kao da su Leha Valensu "prevazisli dogadaji”, da nije Valensa Zelio da “Solidarnost” pretvori u opozicio- nu partiju, veé da su to Zeljeli njegovi saradnici. Valensa lako gubi osjecaj za realnost i ako je veliki govornik teSko je od njega dobiti jasan i konstruktivan odgo- vor na bilo koji znaéajniji politicki problem, dodao je Rakovski.