Od 39. poslovnih jedinica koje predstavijaju naSu privredu u Rumunjskoj, 16 Ge do kraja godine morati da obustave rad. Ova odluka Koordinacionog odbora SlV-a za organizacije koje Obavijaju poslove vanjsko- -trgovinskog prometa (pred- sjedao Radoje potkrijepljena je cijama koje se ¢esto Ccuju Kontic) : prilikom analiziranja nase | vanjskotrgovinske mreze u : inozemstvu. munjskoj neefikasna, je usitnjena, trgovinom, bez | radnje. To su bili razlozi Sto je na danasnjoj sjednici Odbora, koji daje ocjenu svrsishod- nosti rada vanjskotrgovinske mreze u inozemstvu, za sada samo sedam _ poslovnih jedinica dobilo “vizu” za daljnji rad. Zeleci dosljedno da poStuje usvojene kriterije za poslovanje nasih jedinica u inozemstvu, Odbor je za pet jedinica, koje ispu- njavaju osnovne_ kriterije, odgodio davanje suglasnosti dok ne podnesu programe razvoja ekonomskih odnosa §S inozemstvom u- ovom srednioro¢éju. Takoder je devet poslovnih jedinica upuceno da do kraja godine usuglase svoje poslovanje za zakonskim odredbama | kriterijama. U suprotnom, Savezni sekretarijat za vanjsku trgovinu ce donijeti rjeSenje o prestanku njihove djelatnosti. Interesantna rasprava vodena je oko sarajevskog “Energoinvesta” ‘i Ijubljan- ske “Iskre” koji Su, prema prijedlogu Saveznog sekre- tarijata za vanjsku trgovinu, Mreza u Ru-: neracionaina i - jednog . oblika viSe poslovne su- Igiberger: Jugoslavija — faktor stabilnosti | mira Jugoslovensko kolektivno | rukovodstvo nastavija kurs | koji je postavio predsednik | Tito - Spoljnoj politici i samo- upravijanje na unutrasnjem planu, rekao je pomocnik ameriékog sekretara Lorens | Igiberger. Govoreci na sednici doma Kongresa SAD 0 rima_ politi¢ékog dijaloga, trgovinskih, nauc¢nih, tehno- loskih, kulturnih | odnosa. Nezavisna | tiscima, faktor je stabilnosti i mira na Balkanu, u Medi-| teranu i Evropi kao celini, rakao je bivSi americki amba- sador u Jugoslaviji. Iglberger SAD postigle u_ borbi ustanova u SAD. | nosti u SAD, rekao je on | dodao da su SAD odlucne u} | sprecavanju te aktivnosti i u| part | Dorda | kaZnjavanju terorista. | Njujorku. izneo da je u ovom trenutku oko 17 terorista, kojima je| Iglberger je podsetio da je | pet antijugoslovenskih| terorista nedavno osudeno) suda u| od strane jednog On je, takode, dokazana krivica, u zatvoru. trebale da dobiju suglasnost | lako uvjete. na poslovanje ispunjavaju sve ne | JednoduSno je konstatirano | da se ne mogu prir mjenjivati | drugaciji arsini prema tako- | zvanim velikim proizvodnim sistemima, pa su i ove dvije organizacije duzne da do. kraja godine uSuglase svoje poslovanjie $s proSsirenim zahtjevima. lako ce 16 poslovnih jedinica zatvoriti poslovne knjige, ipak u Rumunjskoj ostaje prilican broj predstavniStva . zbog éega se ocekuje njihovo daljnjeé dogovoranje 0 zajednickom poslovanju. Cinjenica da sada svega éetiri jedinice ostvaruju 99 posto ukupnog izvoza u Rumunjsku, da tri predstav- nigtva realiziraju 50 posto uvoza ada se 70 posto Izvoza odnosi na sirovine i repro- ieieineb ier dovoljni Su argumenti za daljnju racio- nalizaciju mreze u ovo} Ujulu . proglasenje amandmana na ustav SFRJ Savezno izvrsno skupStine Jugoslavije, jednogiasno je u na Ustav SFRJ. Amandmani dostavljeni republika | ce - saglasnost. Verovatno vec u _julu, biGe obavijeno progla- | i Senje amandmana u Skup- | Svoje . St . esta po redu, ini Jugoslavije. - Ovim promenama u Ustav | _ $e ugraduje Titova inicijativa | o kolektivnom radu, odluci- vanju i odgovornosti. O ustavnim promenama je | Siroka javna diskusija. Izlozba Knjiga u Zagrebu e odrzana proljetna, prodajna izlozba U Zagrebu j | i najvecih Trideset | slavenskih pet izdavaca je , Svoja najnovija i starija izdanja. nesvrstavanje u| | pripala je Ljubisi the | jevskom iz Skoplja za reziju potkomiteta za Evropu | Bliski Istok Predstavnickog | drugih | je ukazao na| znacajne rezultate koje su. za | onemoqguéavanje teroristic- | kih aktivnosti protiv jugo-| slovenskih sluzbenika i} mi i] Jugosloveni zabrinuti smo} zbog nastavijanja ovih aktiv- vece | utorak — usvojilo predlog amandmana | biti Skupstinama | pokrajina na | jugo- Nag rade “Sterijinog pozorja” Sluge” Ivana Cankara iz Ljubljane, u adaptaciji reziji DuSana Jovanovic proglaSena je za najbolju predstavu na 26. Jugosto~ venskim pozorisnim igrama | U Novom§ Sadu, | zavrSene u subotu. Sterijina nagrada za tekst. Savremene drame dodeljena | je Deani Leskovar iz Beo-. "Slike | grada_ za’~—s dramu Zalosnih dozivijaja u_ izo- 212. Sterijina nagrada za reziju Georgi- predstave “Grobnica Borisa Davidoviéa” Danila KiSa, | koju je prikazalo zeniéko odnosima svoje zemlje saj| , Jugoslavijom, on je naglasio da su ti odnosi dobri i to} ilustrovao mnogim = prime- Narodno pozoriSte. Sterijine nagrade za glumacka ostvarenja dobili su: Zlatko Sugman (Mesno gledaliS¢e—Ljubljana), | Jozica Rubelj iz istog pozori- | Sta, Neva Bulic¢ | _| narodno kazaliste iz Splita), ekonomskI | jaka Jugoslavija, koja moze | da se odupre spoljnim pri-| (Hrvatsko Zijah Sokolovié (Kamerni teatar 55 iz Sarajeva) ljiljana Dragutinovié gradski Atelje 212). Novi zlatnici j srebrnjaci iz Majdanpeka Krajem juna na trzistu ce. se pojaviti novi zlatnici srebrnjaci zlatare iz Majdan- . peka povodom 40 godiSnjice Ustanka naroda i narodnosti | Jugoslavije. Na prednjoj ; strani aopena nalazice se lik | Tita, prema snimku iz 1942. godine, a na poledini reljef Andrejeviéa-Kuna_ i grb Jugoslavije. Drugu kolekciju Gini zlatnik i Ssrebrnjak posvecen 175) srpskog | ustanka, a treca kolekcija | je posvecena 100 godiSnjici| | rodenja Dimitrija Tucoviéa. godiSnjici Prvog zlatnika i srebrnjaka ul izvodenju Mesnog gledalisca; iF a| koje su | | Zagreba, denju Beogradskog Ateljea | inozemni | stupati |Sibenika i | | Kulturno-umjetnickog | | “Duro Salaj” iz Slavonskog Broda i | se, | saopstio June24, 1981, | NASE NOVINE a5 ~ Jugoslavenski festival d gieteta U Sibeniku U Sibeniku 20, juna podinje Jugoslavenski festival osebujna smotra djetjeg stvara- laStva i stvaralaStva za djecu. Za | a | zajednicki Ovogodisnju Sibensku smotru Pripremljeno je vige od 100 raznih programa, a tridesetak odabranih Predstava odrzat ée se u nekim okolnim mjestima kao Sto su Knin Vodice, Murter, Drni8, Skradin U dramskom dijelu Zagreba, Skoplja, Subotice, Rijeke i Dubrovnika, te lutkari iz Mostara, Ljubljane, Osijeka, Zemunai Nisa. U glazbenom dijelu | Predstavit Ce se ansambili iz Rijeke, | Mostara, Skoplja i Aleksinca, dok teatri dolaze iz Gane, -indije, Cehoslovaéke, Bugarske i Norveske. | ove godine ée ansambli na- na slikovitim trgovima pred publikom Slucajnim prolaznicima. | Ove godine ¢e na Jugoslaven- iskom festivalu djeteta struénjaci iz ‘zemlje i inozemstva raspravijati, u Studijskom dijelu programa, o temi “Usmieravanje djecjeg likovnog, literarnog i filmskog stvaralaStva”, a bit €e organizirano i Sest likovnih Programa,te prikazano dvadesetak filmskih predstava. (Beo- . Muzicka smotra djece | omladine u Varazdinu yi 1. | Varazdinu. Dobitnici priznanja ove | najvece muzicke svecanosti-mliadih u Hrvatskoj su Zenski pjevacki zbor | | Muzicéke Skole Varazdin, Omladin- | ski tamburaSki orkestar Radniékog druStva Omladinski mjeSoviti zbor Skol- skog centra za upravu i pravosude iz Zagreba. Smotra je okupila niz pionirskih i omladinskih ansambala, harmoni- kaSke i tamburaSke orkestre te zborove i potvrdila osnovna naéela kreativnom odnosu prema glazbi. OD SPECIJALNOG DOPISNIKAIZJUGOSLAVE MUZEJ IVE ANDRIGA ee ae djeteta, | festivala | | Nastupit Ce kazalista iz Ljubljane, | | partner jedne | najvece rezerve | tona), | rudnika pretezno se koristi | za rad nekoliko termoelek- trana, } Tradicionalna muzitka smotra | Ukupnu snagu od 790 mega- | djece | omladine Hrvatske, 24. za | redom, odrzana je potkraj juna u | © poticanju miadih u aktivnom i | Farmerice “Wrangler” — “Made in > Jugoslavia’’ Oko 1130 radnika bi¢e zaposieno u novom pogonu za proizvodnju farmerica koji grade americka firme “Blu Bel”, proizvodjac poznatih farmerica “Wran- gler” i makedonski proizvo- | daé pamuéne robe “Iteks”. Proizvodnjia u novom pogonu ireba da otpoéne krajem 1982. godine, a predvidaju da ce godiSnji kKapacitet biti 1,4 miliona farmerica. Preko trecine proizvodnje namenjeno je izvozu. U izgradnji novog pogona Cine predionica, tkaénica i kon- | fekcija, ulozi¢e se 1,1 milion | dinara. Razvoj elektroprivrede Kosova Elektroprivreda Kosova ¢ée | unarednih pet godina uloZziti |uo razvoj svojih kapaciteta | viSe od 30 milijardi dinara i otvoriti 3.800 radnih mesta. U ovoj pokrajini nalaze se e reze lignita ou zemlji_ (preko 10 milijardi ugal) 1z kosovskih koje imaju danas vata. Vec iduce godine, kad se puste u pogon dva nova velika agregata, snaga kosovskih elektrana bice udvostrucena. Najveci deo novih ula- | ganja do 1985. obezbedi¢ée kako je novinarima lijaz Kurtesi, predsednik Poslovnog |odbora elektroprivrede | Kosova : ulaganjima elektroprivreda republika i | pokrajina, koje Ce za uzvrat dobijati vece kolicine struje iz kosovskih elektrana. Nas veliki iu ¢itavom svijetu priznati knjizevnik, naS dobitnik “Nobelove nagrade” za knjizevnost,lvo Andrié, roden je u Travniku, tom lijepom gradi¢u ispod planine Viasié u Bosni. Da bi se trajno i za buduca pokoljenja sacuvala uspomena na ovog izuzetnog “umjetnika pera”, njegova je rodna kuéa u Travniku nedavno temeljito adaptirana i dovedena u stanje kakva je bila u Andriéeva doba i u njoj je smjesten muzej posvecen liénosti i djelu ovog velikog knjizevnog stvaraoca. Danas nema skoro nijednog domaceg ili stranog turiste ili putnika-namjernika koji dode u Travnik, a da ne pos/eti ovaj zanimijivi muzej koji se nalazi usred grada i M. VASILJEVIG — LILO. Sarajevo Svakome je pristupacan.