= Pige: M. STARCEVIC wnmsnessenccnonemmsn: te Re er TT ee ee (Nastavak iz proSlog broja) Napredni pokret i bratske organizacije Od samog svog pocetka, napredni radnicki pokret posvecivao je veliku paznju bratskim potpornim organizacijama. Pokretaci nase Stampe, Tomo BeSenic¢, Juraj Mok- rovic i njihovi manje poznati kolege shvacali su njihovu vaznost i aktivno Su ucestvovali u njihovom = radu. Suradivali su s umjerenim i daleko- vidnijim narodnjacima poput Josipa Marohnica i Don Nike GrSkovica u Narodnoj Hrvatskoj Zajednici i zala- gall se za njezino unapredenje. | kasnije su s miadim snagama_ u nasem pokretu mnogo doprinijeli da je 1924. doSlo do ujedinjenja nekolli- ko manjih potpornih druStava s Narodnom Hrvatskom Zajednicom i osnovana danaSnja Hrvatska Brat- ska Zajednica. Obojica, BeSeni¢c i Mokrovié obnaSali su visoke duz- nosti u Narodnoj Hrvatskoj Zajedni- . ci: Tomo kao predsjednik a Juraj kao potpredsjednik. Bilo je medu nasim doseljenicima pojedinaca anarhosindikalisti¢kih tendencija koji su znali paradirati kao nadriprogresivcil, pa su potpor- ne organizacije nazivali “bolnicar- kama kapitalizma”’. To su bili neor- ganizirani i nedisciplinirant mudri- jaSi koji nisu bili dio naSeg napred- nog radnickog pokreta, ali to zlodu- hu Petraku nije smetalo da njihovu bedastocu godinama_ predbacuje pokretu. U svojim odsjecima, na konvenci- jama iu Glavnom odboru Zajednice, progresivci su uvijek igrali konstruk- tivnu ulogu. Uzmimo samo _ kao primjer najpoznatije: Stjepan Lojen SluZio je kao tajnik i bio biran kao delegat velikog odsjeka broj 32 u Chicagu. Martin Krasich bio je do izbora za glavnog blagajnika (putem referenduma) viSe godina predsjed- nik istog odsjeka; Matt Goretta bio je vise godina predsjednik velikog odsjeka bro} 351 u Detroitu i 12 godina ¢lan Glavnog odbora HBZ; Nikola Nikolac godinama je igrao veiiku uiogu na zajednicarskom polju u Kaliforniji i viSe godina sluzZio kao Glan Glavnog odbora Zajednice; Nikola Hinié bio je vise puta biran u Glavni odbor Zajednice i uzivao veliko poStovanje medu zajednicarima u Milwaukee. Bilo da su sluzili kao odsjeéni odbornici, delegati na konvencija- ma, odbornici Djecjeg doma ili pak kao Clanovi Glavnog odbora i Glavne porote Zajednice, progresivci su uvijek Zastupali najbolje interese organizacije i njezina Clanstva. Jed- na velika odlika progresivaca bila je u .tome da se nisu jagmili za pozicije. Kad su neke izmedu sebe prediagali za neku odbornic¢ku duz- nost, cinili su to ne za to da im se osigura dobar polozaj, vec da bi u tom svojstvu mogli bolje sluziti organizacijl. Progresivci su uvijek smatrali da buduci se élanstvo naSih bratskih organizacija sastoji ponajviSe od radnika i njihovih obitelji, u njiho- vom je interesu da pomazu radnistvu u njegovom nastojanju da poboljsa SvO} polozaj. Tako je osjecalo | clanstvo HBZ i ranije NHZ, pa iako je ranijin godina u Glavno} upravi znalo biti dosta natraznih pojedina- Ca, oni se nisu usudili ustati protiv nas’ prijedioga bilo u Glavnom odboru ili na konvencijama da se radnicima na Strajku u ugljevnoj ii celi¢noj | drugim industrijama, medu kojima je znalo biti | radnika naSeg roda ij Clanova Zajednice, pruzi neka pot- pora. Bilo je slucajeva da je Zajedni- ca priskocila u pomoc uhapsenim rudarima naSeg roda koji nisu bili ni clanovi organizacije. U rudnicima uglja i bakra bio je ranijin godina uposlen znatan bro judi naSeg roda, medu kojima je Zajednica imala lijepi broj Clanova. U tim industrijama, osobito u uglje- noj, Cesto je dolazilo do sukoba izmedu rudara i poslodavaca, pa je tu cescée dolazila do izrazaja pomoc Zajednice za vrijeme Strajkova. Radeci konstruktivno za dobrobit organizacije i podrzavajuci interese radnicke klase opcenito, napredne Snage u Zajednici su postepeno sticale sve vece priznanje, i kao sto je vec spomenuto, na konvencijama Su igrale sve vazniju ulogu. Na ratnoj konvenciji 1943. odstranjen je zZloduh Petrak | u Glavnu upravu izabrano nekoliko naprednjaka. Ut- jecaj tih naprednih snaga je rastao pa su do slijedece konvencije 1947. bile znatno pojacane i zajedno s ostalim demokratskim snagama us- pjele izvesti znacajnu promjenu u Nije sve islo glatko lako su natrazne snage u Hrvat- skoj bratskoj zajednici dozivjele poraz na 7. konvenciji 1947., one su nastavile rovarenjem. Pod vodstvom izbjeglih ratnih zlocinaca, od kojih se nekoji od njih uvukoSe u njezine redove a drugi rovariSe izvana, natrazne snage su se naprezale i na sve moguce nacine nastojale razbiti koaliciju naprednih i demokratskih snaga. Pogodovalo im je i pogorsa- no politi¢ko stanje u zemiji. Bilo je i kolebanja u razdoblju McCarthyev- ske histerije i preskakivanja pojedi- naca. Toga je bilo na trima slijede- cim konvencijama: 1955. u Philadel- phia i 1959. u Detroitu. Stanje se je poboljSalo do konven- cije 1963. u Clevelandu. Koalicija naprednih i demokratskih snaga postajala je upornija i GvrSéa i ujspjesno je odolijevala uzastopnim juriSima ustaSko-krnjevi¢evske kon- spiracije potpomagane po prezivje- lim nepomirenim elementima iz Stare generacije | ovdje rodenim zaguljenim pojedincima. Ne znaci da je sve teklo glatko | skladno. Bilo je trvenja izmedu pojedinaca u demokratsko} koaliciji i kritike sa strane pristaSa napredne struje. Mnogim dobrim naprednim Zzajednicarima znalo je biti tesko pri dusi videci da pojedinci u Glavnoj upravi organizacije daju ustupke natraznim elementima ili kad je Glavni odbor u svojim raspravama pokazivao znakove vriudanja i utazi- vanja pred zavjerenicima. U tom teSkom razdoblju poslije- ratnih godina, nasa je Stampa — Narodni glasnik — prolazila kroz velike poteskoce. McCarthyevska histerija prouzrocila je gubitak jed- nog dijela pretplatnika i potrebitih financija. Radilo se je pod teskim uvjetima. Pretplatnici su bili veci- nom l|judi i zene starijih godina pa je i smrt prorjedivala njihove redove. Pod takvim okolnostima mogli su izdrzati samo prekaljeni borci Ciji | Zivot bio posvecéen stvari radnicke - Pf a > y Fo klase i ljudSkKOm napretku opcenito. Nije nikakvo pretjerivanje reci da su Narodni glasnik, njegov urednik Leo Fisher i odani Citatelji zaclanje- ni u redovima Hrvatske bratske zajednice, doprinijeli mnogo u razbi- janju ustaSke konspiracije. Glasnik j Leo Fisher bili su od pomoci | onda kad su pojedini iskreni zajednicari imali dosta razloga da se zale zbog nekojih neopravdivih postupaka po- jedinith glavninh odbornika, kao | nekin zaklju¢aka Glavnog odbora. On je u takvim slucajevima kad | dolazilo do kritike medu naprednim zajednicarima, znao katkada reci: “Kad se ide u lov na medvjeda, onda se ne puca na svakog zeca koji na putu iskoci iz grma”. lako je kritika mogla biti opravda- nai oni koji ju prouzrocise zasluzi- vase ukor, Leo je svojim poslovic- nim upozorenjem Zelio naglasiti da je uvijek nuzno imati na umu tko je i Sto je glavni neprijatelj. U nasem slucaju to je bila ustaSka konspiraci- jaza osvajanje Zajednice. U koaliciji naprednih {| demokratskih snaga nisu to svi elementi jednako shva- Cali. Neki su zbog svojih liénih ambicija bili skloni i koketiranju s nekim elementima iz zavjereni¢kog tabora i jednostavno nisu bili pot- puno svijesni opasnosti koju su zavjerenici predstavijali na Zajedni- cu. Leo je upozoravao da sve to treba razumjeti | prema tome se viadati u borbi za o¢uvanje Zajedni- ce od ustaske zavjere. Leo je kroz viSe od Getvrt stoljeca uredivanja Narodnog glasnika posli- je 7. konvencije 1947. pa do njegova prestanka koncem avgusta 1973. posvetio mnogo paznje i napisao mnogo ¢lanaka o ustaSkoj zavjeri i okupljanju demokratskih snaga medu CGlanstvom Hrvatske bratske zajednice. Time je dao veliki dopri- nos u toj viSegodiSnjoj borbi ne samo da se Zajednica zastiti od zavjerenika koji su iSli za time da ju upregnu u svoja ustaSka kola, vec da ona ostane napredna demokratska potporna | kulturna ustanova hrvat- skih i ostalih slavenskih doseljenika u Sjedinjenim Drzavama i Kanadi. Od prestanka Narodnog glasni- ka, “Nase novine” su prema svojim mogucnostima nastojale biti od pomoci naprednim i demokratskim Snagama u Hrvatskoj bratskoj zajed- nici u suzbijanju ustaSke zavjere. Njihov doprinos u toj borbi bio je i ostaje priznat i cijenjen je medu Glanstvom i odbornicima ove nase velike ustanove. Zavjerenici izvana i njihovi unutarnji pomagaci nisu do sada uspjeli provesti svoje namjere. Bude li sloge, pameti i opreznosti medu naprednim i demokratskim clanstvom i glavnim odbornicima, Zajednica ée odoljeti svakoj neprija- teljskoj zavjeri. Glavno je da Clanstvo bude budno i da prati sve Sto se zbiva izvana | unutar organizacije. Trebamo biti na Cistu. u kakvom svijetu) Zivimo. Organizacija | odbornici mogu biti izvrgnuti svakojakim pritiscima kao | napastima. Okolina i prilike mogu utjecati na ljude i organizacije. Stoga je vazno paziti da organizacija ne skrene u mutne vode — da ostane Sto je uvijek bila — radnicka | narodna, napredna i demokratska ustanova. Mee ‘~. Zavréna rijec i preporuke U ovom historijskom osvrtu opi- sana je ukratko uloga nase Stampe medu nasim doseljenicima u Sjedi- njenim Drzavama. Starijim Citatelji- ma “Nasih novina” i bivSeg Narod- nog glasnika to je vise manje bilo poznato, novijima samo djelomicno. Narodni glasnik i njegovi predSasni- ci — Radnicka straza, Znanje, Radnik, Glas rada, Radnicki glasnik — Gasno su odigrali tu svoju ulogu. Bratske novine u Kanadi od Borbe do “Nagih novina’ igrale su sliénu ulogu medu naSim doseljenicima u toj zemiji. “NaSe novine” su sada sve Sto imamo na ameriékom konti- nentu. Pitanje je kako da ih proSiri- mo da bi tu svoju ulogu mogle bolje igrati. Buduci nismo za sada u Stanju izdavati zasebne novine za Hrvate i Srbe, da i ne govorimo za Slovence i Makedonce, duznost nam je traziti naéin kako da Se priblizimo i predobijemo nove mliade doseljeni- ke, posebno Hrvate | Srbe, da se pretplacuju i zavole “Nase novine”. Spomenuo sam upozorenje Niko- le Kovaceviéa. Ono vrijedi jos | danas. Glavnina nasih doSljaka iz Hrvatske i Srbije i srpskih podrucja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao ji oni iz Vojvodine, smatraju se pripadnicima hrvatske i srpske na- rodnosti. Pai potomci starijih novih doSljaka kao i starijih doseljenika koji se identificiraju kao Jugoslave- ni, relativno je neznatan u uspcoredbi s onima koji se identificiraju kao Hrvati ili Srbi. Kao i 1934. kad je to uocio pokojni Nikola Kovacevié, mase nasih do- seljenika i njihovih potomaka, orga- nizirane su jos | danas na nacional- noj bazi. Mi nismo tu da hrvatujemo, srbujemo ili jugoslaviSemo, ali se _ samo po sebi razumije da se trebamo drzati pameti i izaci iz uskog zacaranog kruga. Tredamo se snaci i preorijentirati k tim masama. Jedno je jasno: k tim masama se ne moze prilaziti na umjetnoj jugosla- venskoj bazi. Stoga preporucujem da nadlezni odbor ovo pitanje dobro razmotri i nastoji naci nacin kako bi se promjena provela u djelo. Kraj VODENICE NA PLIVI Nekoliko kilometara daleko od istori)- skog i romantiénog grada Jajca, u kojem su stvoreni temelji nove Jugoslavije, kraj savremenog puta AVNOV-a, na rijeci Plivi, nize Velikog plivskog jezera, nalazi se skupina od petnaest neobiénog izgleda. TaGno se ne zna tko je i kada sagradio ova specifiéna djela ruku majstora davnih vremena. Pretpostavija se da potjecu iz vremena viadavine Turaka u ovim krajevi- ma, otprilike iz osamnaestog ili devetnaes- tog vijeka. Vodenice su sagradene od tvrdog drveta primitivno, ruéno obradenog, bez upotrebe ijednog eksera, Srafa ili bilo kakvog zeljeza. Ranije su seljaci iz blize i dalje okolice mijeli u ovim mlinovima svoje Zito za viastite potrebe. Danas u doba industrijali- zacije, uz povoljnije uslove kupuje se gotovo bragno pa cak i gotov hijeb. Stoga ove vodenice danas viSe ne rade kao nekada. Samo ponekad neka proradi kako bi neki seljak samljeo kukuruze za Sprav- ljanje domace pure, tog seoskog specijali- teta, Zato su one danas samo turisticka atrakcija kako za domace, tako jos vise za strane turiste. Ujedno su meta za brojne kino i foto kamere. mliinova-vodenica M. VASILJEVIC—LILO 1832 — Roden francuski konstruktor Gustave Eiffel koji je konstruirao Géuvenu Eiffelovu kulu u Parizu. Umro je 1923. : godine. {890 — Legendarni poglavica Siouxa “Bik koji sjedi” ubijen u Juznoj Dakoti u borbi s americkim vojnicima. 1916 — Francuska vojska pobijedila njemaé ku u bitki kod Verduna. 1966 — Walt Disney, ¢ovjek koji, Je poklonio svijetu Miki Mausa, Paju Patka | carstvo criane zabave, umro u 65. godin. 1970 — Sovjetska letjelica upucena ka Vener! emitirala prve snimke ss njene povrsine.