WREAGANGVOD | ie ee ak a tle JUGOSLAVENI AMERICI: GLADSE > NAJCUVENIJIZATVORENIK | orKrivi starr P 6 VEC AV A, POMOC | G RA D U PERUU Nelson Mandela, ¢ovek bez Gijeg zatvorenici u Juznoj Africi. | imena ne moze da prode nijedan pro- “Nas program je jasan”, rekao je | Dva nasa radnika iz ekipe Vim eexvset't ee Fe | test protivrasizma, tamnujeveé23go- _odluéno Nelson Mandela, novinaru | “Energoprojekta”’ u amazon- | i 0 tvrd) predsjednik Kongresnog ko- | dine. “New York Times”-a. “On se zasniva | Skoj dzungli otkrili ostatke miteta za poljoprivredu Leon E. Pa- | na tri na¢ela: Ujedinjena Juzna Afri- | Srada tvrdave iz vremena netta. Njegovu izjavu objavio je New “Mrzim rasnu diskriminaciju i ka; crna¢ko predstavniSstvo u central- - prije Kolumba York Times. . moja mrznja je poja¢ana Cinjenicom nom Parlamentu, a ne predstaynici u “Gvona upozoravaju da se glad (u da nju deli ogromna vecina Goveéan- nekoj vrsti aparthejd skupstina ije- | LIMA, septembra (Tanjug) — Jugo- Sjedinjenim Drzavama), poveéava, ali stva. Mrzim gordost koja najbolji deo dan ¢ovek jedan glas.”’ Pal EY el a slavenska amaterska ekspedicija malo ih je koji se na to obaziru”, kaze | éuva za manjinu a koja vecinu svodi . | koju su predvodili dr Caslav HadZini- Panetta. On tvrdi da je “stanje po- | na ropsko stanje... Nijedna od san- Glasovito éutanje | kolié i Branislav Zivadinovié iz Beo- sebno kriti¢no za djecu”, Navodislije- | keija ovog suda neée moé¢i da ugasi grada otkrila je ostatke grada- dece podatke: | moju mrZnju.. To ¢e mo¢i samo okon- tvrdave iz doba prije Kolumba u ama- Gradanska zdravstvena sluzba (Pu- éanje nepravde i varvarstva, dve rane zonskoj dzungli Perua nedaleko od blie Health Service) tvrdi da je | protiv kojih nisam prestajao da se bo- gradiéa Chachapyasa. Informacija 0 smrtnost djece od 1do 12mjeseci po- | rim u politi¢kom, socijalnom i eko- tiie mabuines daentt ien' ened aravets tome objavijena je u peruanskoj vecan. vs hee nomskom zivotu ove zemlje.” tehan ei 25 eee Anak Kivie tana stampli, a takoder je prikazanaikraéa Fond za zaStitu djecu (Children De- Ovako je oktobra 1962. godine govo- labod it a ge ttt han dee | reportaza na televiziji. fense Fund) navodi da je smrtnost rio Nelson Mandela pred belim su- pie ? ie E nic ‘u aie pens Dr. Caslav Hadzinikolic, lijeénik erne djece, u prvoj godini, dvaput | dom Juzne Afrike. Od tada, osuden Stim as amber aitiordaeeroierats psihijatar, i Bratislav Zivadinovi¢, veci nego bijele djece. na dozivotnu robiju, erni advokat nije da ' oS And ga us Te iets strojarski tehni¢ar, rade u ekipi “E- Statistika pokazuje da Cetvrtina sve nikog branio, niti je svet mogao da ga 4 rs See a Ne nin es, . Pare ‘ie nergoprojekta” iz Beograda koja je u ameriéke djece ispod 6 godina zive vidi ili Guje. A nema nijednog prote- sa sien oy . cate 7 i oa. peruanskoj oblasti Piura oko tisu¢u siromasno - povecanje 45 posto uée- | sta niuJuznoj Africi niu svetu, protiv blinds kak ive tef d pace piace. | kilometara sjeverno od Lime upravo tiri godine. Vise od 50 posto crne | aparthajda, na kojem se ne pominje ee coke 2 ite SBOE ae ANY S| zavrsila drugu fazu irigacionog pro- djece ispod 6 godina Zive siromasno, | danassvakako najéuveniji zatvorenik ae ta ene eae Ty vor eaan jekta Chira-Piura. a spanjolsko-ameriéke 40 posto. | Watson iandeta. at tadie deh Jai. sate bee A Arheoloski kompleks nazvan “So- Lije¢nicijavljajudajeznatno pove- | Hrabrost nije retka osobina u juz- rba0 ste Me ot agai aa pee bremaya”, prema brdu na kojemu se éano oboljenje djece zbognedovoljne | noafritkim prilikama, alizaNelsona sedi slohodnom demokratehonndnu. | 22la2i, otkriven je u gotovo nepristu- ishrane. | Mandelu kazu da je hrabar éovek koji Sto ratco aa an £4 ‘dant caer 7 cir pacnom dijelu amazonske dzungle. Panetta kaze da jeu proSlih 28 mje- je u stanju da svoju vrlinu ulije dva- sctuaratie ee: | d J aa’ ‘ q 25 aie fit ep Caslav Hadzinikolié kaze u izjavi do- seci prisustvovao na 16 sasluSanja, da deset dvomilionskom obespravlije- Siie oN era vetee srincl wins vm pisniku Tanjuga da se kompleks sa- je obisao desetke “soup kitchens” i nom crnom stanovnistvu. | fend ke ais canta alee PE ee as stoji od kruznog vanjskog zida visokog razgovarao Ss mnogim osobama i na a ror LP Sry, " Nist: q t ao aiel. E lo. Alj tri i dugog 800 metara i ostataka dva- osnovu toga zakljuéuje: “problem | Njihovi i njegovi uslovi as ta bh ‘eedaha volte to Man a akie desetak kamenih kuéa promjera Sest gladi Je ozbiljan a aste ae. St Stee Svaki podatak iz Mandeline biogra- ve¢ bio u zatvoru, pocela da neguju ot GESEE TETAS. ; | ta _ To potvrduju irazne studijeisalu- | fije prerastao je u meduvremenu u _ isti ideal. Hrabrost im je ulilo najgla- AMEGRENEREKE © 10, OR spedicija r cane. .__._., | metaforu, Mandela pripada kraljev- _sovitije éutanje i najnepoznatiji lik | S¥0™ OtkT#eu obavijestila peruanski A kakojes brigom federalnih vlasti kai indi watmunentindniiea seb agstem We NY aS eg Fee, By Nacionalni institut za kulturu i pre- Bigot; ‘ Ageia’ ein skoj kuci najmnogoljudnijeg ple- najcuvenijeg robijSa na svetu. are af nen LES Te ee ey | | za gladne? Panetta kaze: “Ona je ne- | mena Tembu. Nije hteo da bude usto- pag | dala mu fotografije iskice pronadene zadovoljavajuéa”. liten-za kralia poroblienog naroda u Zoran SUVAKOVIC | citadele kako bi arheolozi uskoro mo- Pomoé se ne poveéavaveé smanju- | “; Ss eB el ie “Politika” | gli poéeti iskopavanja. je. Reaganova administracija je znat- . no smanjila pomoé siromaSnim gra- danima 1981. i 1982. Kongres je zaus- t avVI Oo iS m an j LV 2 ri j e, a li n e m O vA e ad a Vr Q- Z ss ir * : ’ : te . , : e eg : ee ay ni ‘ | , Fe ‘ | pt een Y | ag 4 ‘ - G a ' Pee. ry = A q . Oy ' a HY | ti Sto je ukinuto. ProSle godine Pred- | : SS ee vet | “BeuratEeyraliy 8k a) Gilet rare ] K A stavnicki dom je pokuSao da povrati : ra "a a | i he lida Pease OU eo a ws ccc ono Sto je ukinuto 1981. i 1982. (za to : Se : su glasala 364 élana Predstavnit¢kog | > (ec oO ge Veé tjednima svijet promatra pro- “konstruktivnog angaZiranja”. é doma, 39 protiv), ali nije uspio; Senat ak ee © : ganjanja, ubijanja, bicevanja i zatva- Pritisak “konstruktivnog angazira- nije glasao i prijedlog je propao. ORES So : | ranja juznoafri¢kog crnackog stanov- nja” je vjerojatno pridonio ostvariva- Panetta na kraju kaze: See SS ae | nistva. Ali sve je to nedovoljno da bi nju jedne koncesije od strane juznoa- “Pagnja javnosti i sredstava infor- | SS LO. - impresioniralo Ronalda Reagana. fri¢éke vlade — opozivanje zakona koji miranja je dostigla vrhunac prije iz- £ ae je branio medurasne brakove. Ali vjesnog vremena. Ako mi poslusamo jednom vjenéani, supruznici ne mogu alarmna zvona sada, suo¢cit Gemo ses zivjeti u bijelim regijama. Toliko za joS tezim druStvenim problemima i “nesto napretka” — nehumano poveéanjem izdataka. Za naSu dijecu, druStvo ostaje. prakticki nepromje- daljne odugovla¢enje moze da znatno njeno. naSkodi njihovom razvitku. Crneci se naseljavaju samo u “TW ovoj zemlji ne bi smjelo biti gla- odredena naselja. Potrebna im je po- di’. “a Sige ee sebna dozvola da ulaze u “bijele cetv- ee | | , | “Kad bi smo mi sada poduzeli rti”, ne mogu iznajmljivati ili posje- Nelson Mandela mjere koje neki preporuéavaju i dovati nekretnine van svojih naselja. RAZGOVOR GORBACOV-MARCHAIS | okrenuli leda, ostali bi bez imalo “#konom je dopusteno 1 U praksi vestacki stvoreno) drzavi — Bantu- | ytjecaja ili politi¢ke mo¢i” rekao je potvrdeno prisilno raseljavanje stanu Transkei. Zavrsio je prava i | Reagan. “Bio je to ameriéki ‘utjecaj’ crnackog stanovnistva, nemaju pravo otvorio advokatsku kancelariju. Isto- | koji je nagovorio vladu predsjednika glasa i nikakvog politickog zastupa- Vremeno pristupa ] Afri¢kom nacio- | Pieter Botha-e da popusti uzde apar- nja. a nalnom kongresu, najstarijo} organi- | thajda’”, rekao je on. Reagan se predstavlja kao protiv- zaciji protiv aparthejda, gde ubrzo | nik aparthajda. Kaze da mrzi taj si- postaje jedna od vodecih figura. U za- | “Oni su eliminirali segregaciju stem. Mozda mu Sei moze povjerovati. tvor je dospeo zbog pokuSaja organi- | koju smo mi nekada imali u nasoj Problem je u tome Sto on mrzi socija- zovanja Strajka. | zemlji — stvari kao Sto su odvojeni lizam vise. Mada je socijalizam u Juz- Imao je tada 44 godine. Danas je Se- | hoteli i restauracije, mjesta za za- noj Africi daleka i hipotetska “prijet- zdeset sedmogodisnjak. Kosa mu je | bavu itd. tojesveeliminirano”,rekao nja”’, on se ne ustruéava da podupre pobelela, to je jedino novo Sto se zna | je Reagan u intervjuu s jednom aparthajd. Odbaciva svoju) mrznju o njegovom liku. Ne postoji nijedna | atlantskom radio stanicom. aparthajda jer su viadari Juzne novija fotografija crnog lidera. Ona Predsjednikovo osoblje je ostalo Afrike patoloSki antisocijalisti 1 anti- koju i danas emituju agencije povo- | zapanjeno. Reagan je ostao Reagan i komunisti. dom protesta i demonstracija Sirom | njegov savjetnik je hitno reagirao da Reagan je ispao naivan i politi¢ki sveta, na kojima se zahteva njegovo | biispravio gresku. Samo ‘’poneka” od nezreo kada je vjerovao Bothinom oslobadanje, predstavlija mladog | javnih mjesta su desegregirana u Juz- obeéanju Sirokih reformi. Kada je ko- crnokosog, korpulentnogielegantnog | noj Africi, izjavio je savjetnik. Raz- nacno dosao cas da se te reforme advokata. Sigurno je da je elegancija | lika izmedu ‘“svih” i “nekih” u ovom sprovedu u djelo, Botha ne samo da unistena robijaskim odelom. Aliljudi | je sluéaju toliko relies da pobrkati je odustao od bilo kakvih reformi 1 —nekoliko ameri¢kih novinaraPeter | jedno s drugim je indikacija moral- koncesija nego je pokazao izvjesno Botha je ovog leta pustio do Mandele | nog sljepila. Neki hoteli i restaura- prkoSenje i nedosluh. Ameriéka ad- — pricaju da mu je drzanje dostojan- | cije zaista posluzivaju ernce ali za to ministracija se malo spotakla ali na stveno, da je mladolik 1 da je ubeden imaju posebne dozvole. Sportski sta- kraju ipak “poklekla”’ i “progutala pi- kako ¢e doziveti oslobadanje svoga | dioni su integrirani ali kino dvorane lulu” te podrzala Botha-u. naroda. | | nisu; avioni, saobraéajno sredstvo Za razliku od Juznoafricke Repu- Samo ove godine dvaput mu je po- | koje crneirijetko mogu koristitisu in- blike, socijalisti¢ka vlada Nikaragve nudeno da izide iz zatvora. Oba puta tegrirani dok autobusi i viakovi — bi mogla uvesti najSire reforme i kon- Mandela je odbio da to prihvati. Nije | najéesée koristen prijevoz — nisu. Si- cesije da udovolji Reaganu ali on jos pristao ni na jedan uslov koji mu je | stem posebnih dozvola za ogranicenu uvijek ne bi bio zadovoljan. Oni bi postavio Peter Botha. Umesto togaon | javnu integraciju je uveden poéet- morali napustiti vladu ili totalno pro- je postavio uslov: da zajedno sanjim | kom sedamdesetih godina odnosno mijeniti svoja polititka ubijedenja na slobodu izidu svi ostali politi¢ki | mnogo prije Reaganove politike da bi imalo impresionirali Reagana. Da bi tako iskristalisale program i svele ga na tri reéenice, nekim parti- jama su potrebne decenije rada, kon- gresi i konferencije... Nelson Mande- Za ameritkog predsjednika, juz- noafri¢ka vlada koja stoji iza ovog Z1- votinjskog nasilja, je joS uvijek “‘re- formisti¢ka administacija”. Zbog “re- formi” u njihovom rasistickom siste- mu, Reagan je izjavio da se protivi sankcijama na koje poziva ameri¢ki Kongres. MOSKVA — septembra (Tanjug) — Neophodnost da se sadaSnji odnosi dominacije zamijene novim meduna- rodnim ekonomskim poretkom jedno je od najznaéajnijih pitanja dana- $njice — kaze se u objavljenom saop- éenju o razgovorima generalnog se- kretara CK KP Sovjetskog Saveza Mi- haila Gorbaéovasliderom francuskih komunista Georgesom Marchaisom. Velik dio tog saop¢enja, koje pre- nosi TASS, posveéen je utrei u naoru- Zanju, njezinu proSirivanju u svemir i razoruzanju. U tom konteksu nagla- Sava se znacenje zenevskih pregovo- ra. Reaganov plan o “ratu zvijezda” ocijenjen je kao izuzetno opasan. Komunisti¢ke partije Sovjetskog Saveza i Francuske zalazu se, kaze se u saopéenju, za zabranu svake milita- rizacije svemira, za zamrzavanje dal)- njeg razvijanja raketa, kako na Zapa- du, tako na Istoku, kao i za konstruk- tivni dijalog ako bi se naoruzanje svelo na najnizi mogu¢i nivo. Spreéa- vanju rata treba da pridonese 1 stva- ranje bezatomskih zona u raznim dl- jelovima svijeta.