_2— NASE NOVINE, September 22, 1982, Predkonferencijska diskusija__ U sve tezoj ekonomskoj krizi i sve vecoj nezaposlenosti rad i poslovi oko i za “Nase novine” nije se smanjio. Danas viSe nego ikada ranije, potrebno je svestrano zalaga- nje za proSirenje naSe Stampe, Sto ujedno znaci i osiguranje njenog daljeg izlazenja. Na konferenciji “Nasih novina”, gde ée biti govora o svim vaznijim problemima i lista i jugoslovenskih organizacija, citaoci €e poslati svoje delegate iz raznih mesta Kanade i Amerike. Neki ce prisustvovati i kao posmatraci. Pored izbora novog rukovodstva | izvrSnog odbora delegati ¢e se truditi da nadu najbolje nacine i metode za buducée nastupe “Nasih novina” u okviru jugoslovensko- kanadske i jugoslovensko-americke zajednice, za poboljSanje druStve- nog i javnog Zivota. U zadnjih nekoliko godina ne samo da je “stihijski” palo na niski stepen interesovanje za drustveno- kulturni Zivot, nego je situacija trpljenja, pomirenja, sloge i zajed- niStva bila trovana i potkopavana ij od nekih koji su pozvani i odredeni da Sire slogu i zajedniStvo medu Ju- goslovenima i njihovim organiza- cijama. “NaSe novine”’ sada, kao i uvek ranije, zastupaju glediSte da se samo na demokratski nacin i javnim dogovorima i diskusijama mogu postici dogovori i efikasna reSenja za sve probleme koji se ticu nasih organizacija. Mi iz iskustva znamo da jake i aktivne organizacije znaée ji istovremeno veci tiraz naSe Stampe. “NaSim novinama”’ ne smeta raz- nolikost drustvenih organizacija, bile one potporne, nacionalne, spor- tske, zavicajne itd., one nisu organ jedne organizacije ili jednog pokre- ta. One povezuju i Cine jedinstvenu celinu od nastojanja i teznji dobro- namernih ljudi da Sto viSe grupa, organizacija, klubova i pokreta pok- renu u akciju za afirmaciju autentic- nih kulturnih tekovina jugosloven- skin naroda i narodnosti. Sve akcije koje vode u pozitivno menjanje situacije medu nama postaju objek- tivni i povoljni okvir borbe za sopstveno poboljSanje i napredak Svake organizacije, jer uspesi jedne organizacije na ra¢un drugih mogu biti privremeni i prividni, ali, na Kraju, ipak pogubni. Sredstvo pomocu koga se mogu ostvariti zajedni¢ke akcije za prome- nu losih i izgradnju novih i boljih odnosa medu nasim ljudima i -njihovim organizacijama jesu “Nase novine” jer se preko njih mogu povezivati Ijudi, izmenjivati ideje | misijenja, iznositi stavovi i pogledi, iz najudaljenijin mesta ovog konti- nenta i u vezi bilo kojeg pitanja od znacaja za naSe ljude, zene i decu. Stalno ja€anje organizacija i nji- hovih akcionih sposobnosti, proSiri- ~vanje njihovih delatnosti, brojéano povecavanje organizacija i udruze- & nja, jedan je od trajnih i najvaznijih zadataka “NaSih novina”’. Mi tvrdimo (istorijski to je veé dogadaj posle proslog rata) da _ preduzimijivost progresivnih ljudi i demokratski orijentisanih snaga u useljeniStvu moze da odnese odlucujuc¢u prevagu nad reakcionarnim snagama, koje rade protiv opstih interesa nase zajednice. Zato mi isti¢emo odgo- vornost naseg lista i progresivnih judi pred useljeniStvom u ostvari- vanju ciljeva pojedinaénih organiza- cija koje se opet slivaju u opste (Nastavak sa str. 1.) vaju svoje Clanstvo da samo u jedinstvu radni¢kih unija imaju bolju buducnost i priliku za bolji Zivot.Ali propaganda industrije protiv unija i radnika je bila uspeSnija, uspela je da povede radni narod na_ svoju _ Stranu. Tako je Republikanska parti- ja dobila vecinu glasova na izbori- ma. | danas kada se unijske vode tuze protiv Reagana i njegovih saradnika, on im odgovara: Vi samo govorite, ali niko vas ne_ sluSa, vecina radnika veruje u moj prog- ram. Oni su glasali za mene. Eto zasto danas nema puno akcije | protestiranja protiv Reaganovog programa i administracije. Moramo ipak verovati da zlo ima i svoje dobro i da ée radni¢ka klasa da uvidi da “American dream of, job, home and car’ ne postoji nego “American rude awakening; unemployment, foreclosure, repre- ssion”. To je Sto danas imaju -radnici. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANAUIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-5025 an IZDAVACKI SAVET: Milog Grubic, Vojin Grbi¢, Josip Kovatic, Stanko Muddeka, -Milena Bozi¢, Ivica Jurigié, Ana Ourovié, Lepa Rajnovic, Borislav NeSkovic, Hozalija Divjakovic, Duro Maljkovic, van Pribani¢é, Mile Baljak, Hija Bubalo, Pavao Radmanié, Boda Pavkovié, Ostoja Kovadéevié, Viktor Arar, Dugan Stanar, Milijan Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanic, Paul Kuéinié, van Boban, Peko Dinitrovié, Milica Mluchin, A.Gerlach, Lea Bacich. REDAKCIJSK] KOLEGIJUM: Viadislay Gacic Stjepan Miogié (druStveno-polliitka pitanja), Daniel Pixiades (diuStvena pitanja | knjlzovnost), Katarina Kostié (poezija | aktueine teme), Jalena Gavrilovic (teratura | umeinost za decu), BoSko Miadenovid, Anka Nozinic. STALNI DOPISNICI: Dugan Putnik (Chicago), Margaret Star€evic (Los Angeles), Hojo Spatek (New York), Frank Fudurié (Vancouver), Josip Stanic — Stanlos (Rim, lallja), Dario TapSanji (Pariz, Francuska), Lepa Teofanovic (Remscheld, Zap.Nemacka). SPECIJALN! SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovié (uauka | druétvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka | kulturna pubiicistlka u Americl), Anton Kostelac {raportaze | price iz Iseljenitkog Zzivota). NOPISNICLIZ JUGOSLAVIJE: Or. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar Kurtic, Miin§ Kordié, Aleksandar Citic, Strahinja Maleti¢, Novica Milic. | “ FOTOREPORTERI: Srdan Bodié, Aron Koen, Jordan Vasiljevic. 12 JUGOSLAVI- JE: M. Vasiljevié — LILO. . Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single coplos 50 cents. Advertising rutes on reques!. Second class Mail Registration NO. 0378. Nage novine” izlaze srijedom. Pretplaia iznosi $25.00 yodisénje; pojedinal primjiarak 50 centl Cjene ugiasa na zahtiev “Nase ovine" su nasijedniik “Judinstva”, come su prothodiil fistovl: "Novostl’, “Srpski Glasnik”, “Edinost”, "Stobodna Misao”, “Pravda” i othe’, baa f ‘Neradnl Glasntk” | deugl naprednl Hstovi kojl su mu prethodill u Sjadiajeninm Drzavania. | Aedakclia ‘odgoviara za nepotpisane maternljale. Potpilsani élancl lzrazavalu miéijenje autora. Dopisi se ne vracaju. SR SSNS RS ARSE RNS NER BREN BBE ESRER RERUN ST GB ES DT ST FN HEE STE GENS oo ee eae ENN ANORNR Sever eagesNee Rte RAO RONG ele pre Rte eee NR at ahah le RERUN SE RNA EDRN GRE BE SUSE CSRS GS GE SSRN CU interese jugoslovenske zajednice u Kanadi i Americi. Predstoje¢a konferencija “Nasih novina” dace priliku i smisao povezi- vanju delegata iz raznih krajeva, kad ce sami odlucivati o pravcu i zadacima naSe stampe. Oni | sami Znaju sva pitanja od znacaja za donoSenje odluka i da ce se utvrdi- vanje predioga odvijati kroz demo- kratske rasprave. Oni znaju da je njinova duznost da se u tim raspra- vama bore za najprogresivnija reSe- nja koja odgovaraju istinskim intere- Sima nase zajednice uzimajuci u obzir realne mogucnosti. Sirim, dinamiénijim i sadrzajno bogatijim radom svojih delegata “Nase novine” mogu uspostavijati i Sa uspehom ostvarivati nacin — ne izdvojene, vec zajedniéke odgovor- nosti sa ostalim svesnim snagama, S kojima su sudbinski tesno poveza- ne u svojim akcijama i borbi za bolje uslove zivota i rada nasih ljudi i zena, za njihovo drustveno napredo- vanje i kulturno uzdizanje. Viadislav Gaci¢ Reaganova ekonomska politika je donela 10% nezaposienih, to jest deset i po miliona radnika koji traze posao, a od njih tri ili Cetiri miliona su izgubili veru da ¢e viSe ikada imati posao i mora da prozive svoj Zivot na “welfare”. Kod nas u Michigan State nije “recession” nego “depression”. Imalo 16% radnika bez posla. Samo automobilska industrija ima 255 hiljada nezaposlenih, a da unija nije pristala na koncesije bilo bi ih jos sto hiljada. Amerikanski radnik nema nikakve obrane za svoj posao, jer kompanije mogu da se sele gde hoce, tamo gde radnici zaraduju po dolar na sat, to jest inostranstvo. Roba tamo proiz- vedena na vrio jeftin nacin se prenosi natrag u Ameriku i prodaje za veliki profit. A radnici gube posao. Sad imamo prediog u Kongresu “Content Bill’. Ovaj zakonski prediog bi stvorio osam_ stotina hiljada poslova za americke radnike, ali industrija je protiv tog zakona, jer bi morali da prave delove za automo- bile u Americi. Vidi se da je profit vazniji nego radnici. Tako je u Americi Gija Kontitucija veli: Life, liberty and pursuit of happyness is the right of every American citizen”. Danas imamo 18 miliona porodica na “welfare”. Pedeset miliona Amerikanaca bez “life sickness or accident insuran- ce”. Imamo 15 miliona penzionera koji oskudevaju i gladuju jer nemaju nikakav drugi prihod osim “social security”. Primaju 300 dolara me- setno, a zene su najveci deo tog malog prihoda. Tako penzioneri moraju poslednju nedelju u mesecu da rese da li da kupe hranu ili lekove za svoje bolove. Imamo preko 31 milion naroda koji Zive ispod razine siromaSstva. Oni nemaju osnovnih potreba za Zivot. Ko mora da placa preko trilion dolara za naoruzanje, sedam stotina i cetrdeset devet biliona popust poreza, osamdeset procenata za Izvrsni odbor “Nasih novina” je zakljucio da se ovogodisnja konfe- rencija “Nasih novina” odrzi-u nedjelju 31. oktobra, tjedan dana kasnije nego je bilo predvideno. Razlog za odgadanje za tjedan dana jeste odrzavanje dviju priredbi 24. oktobra, u Torontu i Pittsburghu, Sto bi moglo da nekima onemoguéi ucesce na konferenciji. Vazno je da se u svim mijestima odrze sastanci Citaoca i diskusira o konferenciji, i da se izaberu dele- gati. Izv. odbor “NN” U nedjelju 12. septembra imali smo sastanak pretplatnika novina. Posjet je bio dosta dobar po starim i mladim. Diskusija zadovoljavajuca. Uslijed udaljenosti i neimanja po- desnog lica, necemo slati delegata na konferenciju. Poslat ¢emo pis- mene preporuke konferenciji. Za buduci rad i brigu za novine uspostavijen je odbor od mladih i starih, 12 lica, u cilju stvaranja organizacije pretplatnika. Zakazana je godi§nja_ priredba novina za 13. novembra. Ovoliko radi obavijesti. Drugarski pozdrav svima, | |.Pribanié porodice koje imaju preko pedeset hiljada prihoda godisSnje. To su najveci troSkovi u istoriji Amerike. Cetrdeset biliona se uzelo od male dece — “lunch program’. Od vece dece uzeli su bilione koji su i8li za vaspitanje. Od penzionera su uzeli bilione koji su se koristili za “transportation, housing, medicare, medicaid”. Preko stotinu hiljada, miadi i stari su izgubili socijalnu osiguraciju — “partial or total disability”. Bilione se skratilo od porodica na “welfere” i milioni su izgubili i marke za jelo ili im se skratilo na polovinu. Ni jedna grupa nije izbegla ‘“Reaganovu sekiru”. ProSle nedelje podigli su najveci porez u istoriji Amerike u iznosu od 99 biliona dolara. Culi smo da ée trinaest biliona uzeti od medicare | jedanaest biliona od medicaid. To se radi u tajnosti. Jos je rano da se proceni stav nezaposlenih, koji ¢e pre ili posle morati da preuzmu akciju u svoje ruke protiv reakcionarnog programa Reaganove administracije. Moramo uzeti u obzir i to da su mnogi radnici po prvi put bez posia, pa prode vreme dok uvide da nema drugog spasa nego se odupiratli Reaganu i njegovim saradnicima. Raéuna se da Gemo do proleca imati najvece demonstracije koje je dozivela Amerika. Videti Cemo kako ¢ée se radni ljudi pokazati na izborima u novembru,mesecu, kada ce trebati da glasaju da se izbace sve one vode koji Su krivi Za Svu OvU mizernu situaciju. Unionisti¢éke vode vide da je radnicka klasa bila orevarena 1980. godine kada je izabrano sadasnje vodstvo zemlje, ali Ge se truditi da poprave zlo koje Su sami sebi nanelt. | Doko Duvelzan Detroit, umirovijenik UAW