“ 1-N oo ‘Dai li je ‘Trudea auove politizka karljora vapétatene 46. oktobra? Sta anal pores liberainih kandidata na be ae a ieporime?, 2 | Tniclasid kag nasiocn] te ; politike. Nije oretiorinn reél da se od njega oéekivalo vise nego od ijednog drugog politi¢kog lidera u historiji zemije. Kome nije prijala njegova parola o “pravednom drustvu”? .A kakvi su desetgodisnji rezultati? Trudomanija je ustupila mjesto trudofobiji. Na sve strane povici; Trudeau treba da ode! | zaista treba... Ali tko ée da ga zamjeni? Zar jedan Joe Clark? Ili bivsi ministar financija John Turner? Sta bi oni bolje uradill nego radi Trudeau? A oni se sada spominju kao jedini moguci kandidati za Trudeauovog consti Teska situacija, nema zbora. Mnogi : su shvatili ina 16. oktobra da nema funda- - mentalne raziike izmedu liberala i konzervativaca. Tko nije éuo za konzervativne prigovore liberalima da im -“kradu” program?. Trudeauova kola su stvarno poSla perme Kada je.14. oktobra 1975. proglasio kontrolu cijena j. nadnica, koju su zagovarall konzervativei, | protiv Geyja je vecina naroda glasala tri mjeseca ranije — tu je Trudeau izgubio povjerenje. Ali kontrola cijena | | nadnica nije donijela poboljganje ekonomskih prilika. Stopa inflacije_je danas gotovo ista kao onda. Besposlica se poveéala. Ni liberal ni konzervativel | traju suoéava. Njihovi recepti nisu lijek... ‘Treba - krenut! | drugim putem. — z - lako je jedan broj onih ' koji s su se razoéarali. u- Trudeaua i bernie na 16. ontabra i pene za konzerva- | proglasilé llegalnim’ 1 radni-: ‘ udesno moze. @ sprijecitl. Buduci cahaiakl loreitior ne mora biti ni Clark ni Turner. Mozda to nece biti ni Ec | Broadbent. Ali ako svijesni gradani budu slozni | ozbilj- - | ‘no porade, na iduéim fedéralnim izborima — koji se | ocekuju na prolje¢e — moze da bude izabrana vecina poslanika, iz redova postojecih politickih partija i izvan njih, koji. ¢ée ozbiljno pristupiti trazenju rjesenja — _ problema s kojima se zemlja suoéava, kako ekénom- skih, take RTE Pan reeaee ": | Indijanci - tzakon — Poglavica Indijanske fede- racije u Saskatchewanu, Da- vid. Ahenakew, kaze da ¢e- kanadski Indijanci stvoriti svoj viastiti zakon, koji ée. moci potvrditi britanski par- lament. “glupim". To fe pak bio odgovor na: izjavu da.se revi- zija ovog. zakona odgada -zato Sto konsultacije sa svim Indijancima jos nisu obavije- ne, |.da Ge za taj posao biti potrebna jo& godina dana. “Oval novi zakon ‘moze lako da usvoji Britanija’’, kaZe poglavica Ahenakew, “ier su sve nase povel/je veza- ne za Britaniju. A vi (Kana-- dani) samo ste povjerenici, Ciji je posao da se postarate da te povelje budu postova- ; ne’. - Tako kaze oval poglavica, “dok. mnogi drugi .kKanadski Indijanci ne odekuju mnogo. od novog ustava koji. ce se. - odnositl i na njih, pa otuda ij _. proiziazi ovo’ povezivanje za | Breet: neat —tradicije i protokol, . _ matléni. izjavila da ée svi oni koji se ne vrate na posao biti otpus- Unionisti ée u politicare Predsjednik Kanadskog kongresa rada (CLC) Dennis. McDermott izjavio, je nedav- no u Torontu da ée u iduéim federalnim izborima’ kanad- ski unlonisti aktovati poli- Ahénakew je sadagnii za- (HERI. kon. o Indijancima ‘nazvao Vrijeme je, kaze McDer- mott, da se zapostave stare i da se radniStvo mobilizira za poll- ticku akciju. Kongres Ge, naravno, u iducim izborima _~podupirati NDP (Novu demo- kratsku partiju). “Nagi akonomski proble- mi su postali takvi’, kaze on “da je politiéka akcija | pot- rebna | Opravdana’”. Za nastali ekonomski kaos u zemljl on okrivijuje viadu, nerodito Zb0g uvodenja kon- trole nadnica i cijena kojom se nije nista rijesilo, ved naprotiv, sve zamrsilo. “Rekli smo tada, i pogo- dili smo, da kontrola nece biti efektivna”, kaze on dalje. — “h SeaNG§ smo: I bili Proll taky! bee — UDARAC UNIONIZMU - “— | -Neprilike kanadskih. pos- | “| tanskih radnika sa‘njihovim * . | poslodavcem — drzavom — nisu od skoraSnjeg datuma; jer je od 1965. do sada bilo sedam ozbiljnin Strajkova postanskih radnika. Ovaj najnoviji, kojl je okonéan specijalnim mjerama i mane- vrom, moze svakome poslu- ziti za pouku, jer sve se svodi na zakijuéak da je namjera viade bila da slomi uniju postanskih radnika (CUPW), | u Gemu je skoro i uspjela. Nego, da se vratimo na pocetak i neke detalje. Prije svega, zbog toga Sto je posta jedina poslovnica u direktnom. nadlestvu dréave, drzava smatra da ima pravo da od tih radnika Gini iznim- ku. Naprosto je odlucéila da oni nemaju pravo na Strajk. Pregovori za novi ugovor vec 18 mijeseci, jer je Stari ugovor istekao jos u junu prosle godine, ali jos ni do sada se niSta nije rijesilo. SrZ spora nije bila povisica place, kako se u. javnosti | cesto isticalo, veé uglavnom tehnoloske inovacije, pitanja radnog Sstaza,_ klasifikacija posia i sli¢ne stvari. Unija je na stanovistu da ima pravo da djelomiéno odlucuje o | , ito m natezanje je dovelo do naj- 4 tome, ali drzava odbija novijeg Strajka koji je 10 dana: Tri dana po izbijanju Straj- ka viada je izglasala specijal- ni zakon\ kojim. sé Strajk trajao cima naredilo da se vrate na posao. Vodstvo unije je -pre- porucilo:radnicima da se ne pokore ovo} odluci, navodeci kao razlog népravednost tak- -vog zakona. ‘Protiv usvajanja to zakona u parlamentu je bila samo Nova demokratska. partija (NDP), ali zakon je prosao | senat | pOSiRO | punovazeci. Dogadaji su zat: bill dra- Vlada je Rajprije teni. U isto vrijeme je fede- ralna policija (ROMP) izvrSila .premetacinu u pet unijskih ureda u zemlji — od Halifaxa do Vancouvera — navodno trazec¢i dokaze protiv unij-. mijera. Vlada Je tu kontrolu, takoder pritiskom radniStva, ij uklonila’. | , Kontrola je, kao Sto je | vrapcima ‘na krovu poznato, dovela do joS vece inflacije, do nezapaméene besposlice i do slabljenja dolara. Odluka Kongresa rada da se pode ovim putem je nesto Sto je trebalo jos davno uCi- niti, za Sto se je uvijek zauzi- mao napredni dio unlonista, . shvaéajuci da je politika sve — da ona znaci posao, kruh, mir, slobodu i blagostanje, ‘dok su politi¢ki neaktivne unije upravo ono Sto viasto- drSci i kapital prizeljkuju. To je voda na njihov mlin i do sada su, :zahvaljujuci tako pogresno| postavci o ulozi unija, imall mnogo uspjeha. aie “etvatl podih orb yh Kana- - Bee Se al . * ge 3 os ye ; ee i 3 geo: : neice: sty gee “e _ if i by co yet nid Stee - sae | ets! ae oh 3s x * Ser er Poe a J BGS Ae oer OS ye Pear aa =, KS ose #os > » ovim radnicima, -skih jodu. na osnovu kolih bi in mogla teretiti zbog kr&e- nja. zakona.. Ujedno su bili |Izdani. |, nalozi za hapSenje Hetorice unijskih’ voda,. na delu sa predsjednikom Jean- Claude Parrotom. Ne videci \zlaza iz situacije, koja je prijetila da unisti uniju, Par- rot je zahvallo radnicima na pokuSaju. da: brane svoja prava i-preporucio im da se vrate na posao, Sam Parrot je drugi dan; 26. oktobra, bio priveden sudu gdje je morao potpisati dokument da opoziva sve prijaSnje pozive svog radnis- tva na Strajk. ‘To je ucinio pod prijetnjom zatvora. Sas- luSanje za njega i jos Cetvori- cu unijskih voda odredeno je za 22. novembra. | Unija u meduvremenu | sama priprema zalbu, sa osnovnim argumentom da se time Sto nemaju pravo da Strajkuju, uskracuju njihova prava, Via- da pak priprema kazne za svo radniStvo Sto je Strajkovalo, bez .obzira na _ eventualnu nagodbu, i kako Ge sve zavr-. Siti pokazat Ce skori dogada- Th U meduvremenu se moze reéi da je ovo pravo iskuSe- nje za grupu radnika, koji. ‘SU se odjednom naégii usaml|je- ni, bez podrske, koja se ponajvigse oéekivala od Ka- nadskog kongresa rada.i Nove demokratske partije. No, ta, pomoc je izostala. Stovige, ima éak govorkanja kako su u ovu uniju upleteni komunisti, te ce se provesti istraga, a neki su vec predla- gali da se unija decertificira skine sa spiska registracije. Nego, u znaku sve uces- talijih Strajkova, medu radni- Stvom previadava miSljenje | bojazan da zabrane Strajka putem specijainih zakona ne postanu opca praksa. Jer radnicima se najprije daje pravo na Strajk, a kasnije im se to pravo uskrati i postvija se pitanje: zaSto su upravo postanski radnici iznimka? li, koja Ce grupa moZzda biti A. K. slijedeca? Novi vrhovni poglavar kateliéke crkve nije Talijan | — on je Poljak, Slaven! Kakvo iznenadenje! Da li bi do | toga bilo doslo da Poljska nije socijalistiéka zemlja? { Sta to znaéi za katoliéku crkvu? Sta znaéi za svijet i Covjecanstvo uopce? Dosta vaznosti pridaje se tome Sto je novi Panta: 7 uzeo ime Ivan Pavao Il — to gstavija dojam da namjera- | va nastavit stopama trojice svojih predSasnika. | i U svojoj prvoj izjavi lvan Pavao II je rekao da za svoj. | glavni zadatak smatra dovrSenje crkvene.reforme kako | ju je predvidio Drugi vatikanski ekumenski koncil | odrzan 1962. — 1965. 2a svijet opéenito je posebno vazno njegovo | obecanje da ce se zalagati za “trajni mir” i “meduna- | rodnu pravicu”. - Naglasio je da postojece “nejednakosti i nerazumi- jevanje” prijete op¢om katastrofom. ‘To potvrduje prve ocjene izvjestitelja i komentatora da je Ivan Pavao Il napredan u socijalnim pitanjima, premda je konzervativan u pitanju erkvene dogme. Uoéeno je da su njegovi odnosi sa predstavnicima. | poljske drzave bili dosta dobri, za razliku od kardinala | Visinskog glavnog éovjeka katoliéke crkve u Poljskoj. Otud zakijuéak da bi njegov dolazak na polozaj giavnog voditelja vatikanskih poslova mogao otvoriti novo | poglavije u odnosima izmedu crkve i socijalistickih | drzava uopée. iis dapace misle da je bas radi toga i izabran. novo | Drzanje prema socijalizmu je postalo kijucno | pitanje za katoliéku crkvu. To je pitanje vazno i za | ostale vjerske zajednice i i organizacije. Radi se o tome da li | socijalizam za _neprijatelja, | | konfrontacija, ili Ge priznati da je socijalizam nova faza | ljudskog druStva, us razvitku ée crkva i dalje smatrati | iz cega proizlazi politicka najvise dostignuce | druStvene organizacije Sto namece politiku sporazumi- jevanja i “koegzistencije”, kako su to neki rekli. . Pitanje crkvenog drzanja. prema socijalizmu nije | vazno samo tamo gdje je on pobijedio, nego je jos | | vaznije za one zemije gdje se on postavija kao jedini | moguéi izlaz iz bijede i siromastva, u zemijama “treéeg | svijeta”. Ali ne samo njih: uvjerenje da je socijalizam | spas raste iu razvijenim kapitalistickim zemljama, prije | | svega zemijama Zapadne. Evrope, a i ltaliji, tvrdavi katolicizma. najvise u samoj | Sigurno je.da odgovor na to pitanje ne zavisi samo. | od Pape, pa ni od njegovih najblizih suradnika i poma- | gaca. All-on moze mnogo da uradi. | zato su sve o¢i uprte u_njega. Katoliéka crkva Je velika medinarodie ustanovai | njezino drzanje je vazno ne samo za 700 milijuna vjerni- ka nego j Gitavu \judsku zajednicu. Ta erkva nastojida | | s@ osavremeni i izbor kardinala Wojtyle je najnovija potvrda tih napora. Pozelimo joj dosijedno koraéanje | B Reser na a tom