dersen iz Surrey. protiv Jacka Volricha u sudu Bt senove tuszhoe Rf wed, en rare RMeacu Nasim nju, ali se ne zna da li su istinite Volrich je ernogorskog porijekle bio je naéelnik Vancouvera, v eee T RB sebns, teeth LALOSN A IDR Ministar prosvjete provineije B.C. nedavno je izjavio da je Skolski odbor op¢éine Delta (kod Vancouvera) pro- sle godine potroSio 650 hiljada dolara vise nego mu je bilo dozvoljeno pa ga je kaznio globom od 300 hiljada dola- ra. Protiv toga se digla velika galama. Ministarstvo je zatim ponovo ratu- nalo i ustanovilo da odbor nije potro- Sio 650 nego samo 168 hiljada vise. Neki L. Greg Richmond iz Burna- by, B.C. piseo tome u listu The Sun pa zakljuéuje: “Ja, poput Amerikanaca ko}! pu- tuju po svijetu i ponekad istaknu Ma- ple Leaf da izbjegnu ruglo i ismjehi- vanje, neéu smjeti da priznam, kad budem putovao izvan B.C., po naso} divnoj zemlji, da sam British Colum- bian. “Nikakvo ¢udo da nasi provincl- jalni politiéari sluze kao predmet ru- yen i kgeeses pranagy neem tc gugne cat eahne capahe: Mgage ental OOO AEP" “ahyege tncagge AYO NG LONG ALIAS alas 5 lla ila lla ease alll y LSE I EON OPER IR OEY IT 4 i il niggporngygs tl te Atle lta Sg gee Oe ae ; ; 3 E LPresi iran: ° 7A Pe Z LE OE A AL OE 7. oe, SR, a, Aina B a en gla u cijelo} zemlji’. A 4 weeps 4% oR ol ey WORN Soy i. ry tess ey eo ey Ry x ee tis z a’ See TTG KRaAkey UPL Fast ye) esiu, Kako egzeku- nes we Pdje ne vjeru) nezadovoljstvoa ey tr Lotpor(radni | fag je White. wz On je dalje rekao. “Politika straha — prijetnja nezaposienosti... moze da prisili radnike da oklijevaju i uzmicu neko vrijeme, ali oni takoder prate | razvitak dogadaja”™. On je pozvao korporacije da “umak- nu” i priznaju da kolektivno pregova- ranje treba da dovede do napretka. White je odbacio argumenat da su radni¢ke unije “previsSe jake”. Cinje- nica je da joS uvijek odluéuju korpo- racije. “Stvarnost nije da smo mi previse jaki, veé da nismo dovoljno jaki’’, na- glasio je White. Unija automobilskih radnika imau Kanadi 120.000 ¢lanova 1 nedavno je odlucila da se otciJepi od ameri¢ke matice. White je predvodio tu akciju. Kako su reagirali prisutni bizni- smeni? Da li ée uzeti ozbiljno Whi- tevo upozorenje? Hoe |i promjeniti drzanje? Buduénost ée pokazati. Ali mi sum- njamo. Oni uzmiéu samo onda kad su prisiljeni. A to zavisi od radnitke or- ganiziranosti 1 spremnosti da se odu- piru. ye Rar Jugoslavenski penzionerski klub u Vancouveru na Svojoj god)- x» ans hg ty} » x ses ® oR hoe ge & pbs sect ek a ae a Ay bossy ee oe eee 4 © ya ee ry Yo nae ey see 2g P x gt eed Paria LP Phere er bas SEONG NEP E IGN I NONI IN se nth A ett weildquein diet hn Ret cn atin ett cB cot ito nda adn attic dip sth Prosi 2G adnicke place povecane 20.3.6 po. stopa ratlacije de bila 44 posto. Godine 1983 place su povecane cade aoinflacija je bila od posto. Go dine L982 place su povecane za 8D po sto aanflacija je bila 10.8 posto. laberaini federalni poslanik Shiela Copps je tzjavila da ti podact pokazuju « da radnier “snose teret inflacije pasta, Situacia je stvarno jJoS ora, Kaze agencija Canadian Press, jer ovi podaei se odnose samo na ugovore izmedu rad- niékih unija i Kompanija. a to Je samo jedan dio radnistva. Vecina ne pripada unijama dl nema nikakvih ugovora. “Ovo ponistava price da je povecanje nadnica glayni faktor inflacije il bilo cepa drupor”, kazao je federaini posla- nik Nove demokratske partiuye Rod Mur- phy. Glavni predsjednik Trgovacke ko- more je priznao da radnici zaostaju, ali on smatra da je to “cijena” koju Ka- nadant moraju da plate da bise Kanada odrzala na medunarodnom trzistu. Alt zasto bi samo radnici snosill taj teret? Sta je s korporacijama, koliki je njihov doprinos? Nedavno objavijeni podaci velikth kanadskih korporacija poka- zuju da je njthov profit prosle godine* bio za 45 posto veci nego 1984. A to Je velika razlika. Dokle ce radm judi podnositi neza- poslenost, inflacijuidruge slabe strane danasnjeg drustvenog poretka? ee ~_ aS Oe dps pel pec ophebes Sirona Meiipeiser ye fe Demokratski gradani Sjed. Driava sve oStrije istupaju proliv rasisi¢kog rezima u Juznoj Alrict. ( yanuaru i februaru uhapseno ih je vise od 2.000 zbee demonstriranja pred juzno-atri¢kom ambasadom u Washingtonu i konzulatima. Slika prikazuje grupu gradana u Bostonu koji su ostobodent optuzbe zboy pokusaja da blokiraju ulaz u juzno-afriéki konzulat u tom gradu. Medu njima je j nobelovac George Wald sa Harward univerziteta, Oslobodeni grad ani pajthovi | advokati pjevaju “We Shall Overcome” u sudnict }sjednici odrzanoj u ¢etvrtak 7. marta odlucio je da prima mlade ‘vo. Promjeniti ¢e se druStvena pravila! U maju ée biti odrzana mma sjednica koja ce rabrati i novu upravu. Sjednice ce se u pbuduée odrzavati svake prve nedjelje u mjesecu, a poeeti ce u jedan , obavjestava da ¢e se iduéa sjednica Povivaju se svi ¢lanavid ¢lanice da IZVRSNE ODBOR Daves (Be 8d Sackett Ra ate arinoB Wien dt Sin Sh, Siku ili ae. a We W TSS BS SA 88 S francuska televizija je emitirala program “La Habanera” kojim Je pri- kazana promijena u polozaju kuban- skih Zena od revolucije 1959. godine. Wilma Espin, predsjednik kuban- ske Federacije Zena (FMC) je rekla da je revolucija imala dosta teSkoéa da Zenu podigne iz polozaja zapostav- ljenosti. Skole, novinske i masovne organizacije su sudjelovale u oslo- badanju zene. Bilo je dosta predrasu- da. Danas kubanske zene ¢ine vazan dio kubanske radni¢cke klase. U govoru na zasjedanju meduna- rodnog instituta Ujedinjenih nacija za istrazivanje i obuku za unaprede- nje zene (United Nations Research and Training Institute for Advance- ment of Women) gospoda Espin je re- kla da je “svakome jasno da ravno- pravnosti (zena) ne moze biti bez dru- stvenog napretka koji je mogué samo u miru”. Dunja Ferentié (Jugoslavneka), di- rektor UN Instituta je pohvalila do- prinos Kube napretku Zene. Britanski ugljenokopati su opo- zvali svoj $trajk koji je trajao blizu godinu dana; to je bila teSka borba protiv National Coal Board-a 1 That- cherine viade. Iako nisu postigli spo- razum, to je bila juna¢éka borba 1 predstavlja vazan doprinos svjetsko] borbi radnitke klase. Od samog poétetka, Thatcherina vlada je bila odluena da razbije $trajk, kao Sto je uradio Reagan s kon- trolorima zra¢nog saobraéaja. Ru- dari su uradili sve Sto je bilo moguée; borili su se svom svojom Snagom. Zato Sto nisu postigli ono sto su htjeli nije razlog dase rudare injihov Strajk kritizira. Borbene bitke, ¢ak i one koje su hrabro vodene, ne vode uvijek do po- bjede. Pa ipak, zato Sto je borba vodena, radnikéka klasa kao cjelina je jaca. Da nije bilo kampanja za organizi- ranje ameritkog radniStva dvadese- tih godina, ne bi bilo ni uspjeSnih kampanja ClO tridesetih godina. Da nije bilo masovne borbe u obranu de- mokracije u vrijeme gradanskog rata u Spaniji, borba protiv faSizma, koja je konaéno dovela do ostvarenja ve- like koalicije protiv Hitlera, mozda ne bila tako uspjesna. U klasnoj borbi, borbene kampanje nikad nisu izgubljene. Ali prihvata- nje zastoja bez borbe smeta dugo vre- mena. U Britaniji, rudari su vodili te- $ku borbu. Novi stupanj njihove soli- darnosti i pomoé koju su primili od ranika sa svih strana svijeta ée si- gurno utjecati na Thatcherku i Rea- gana da u buduée budu obazriviji. — Uvodnik lista Daily World, koji izlazi u New Yorku, 12. marta 1985.