tp ier inns, nen Nii nS Seine nt a2 5 ep Pane ARERE t E pe sity ag Pe i nan Bik A OAL P SAI tE ttn ep seco emitntean | [tee aia pte f7 Ree tir ne pacing pets neste on mig OOt tt I” ae ah oe a U Kebeku je na viasti Kebecka stranka puna tri meseca. | Poznato nam je da njen program rada ima za osnovu izvesnu vrstu socijalne demokratije, sa podvucenim privrednim, drustvenim i politi¢kim reformama, ali ostavijajuci dalje slobodan trzisni sistem pod uticajem haoti¢nih “zakona” kapita- listitke proizvodnje | raspodele. Istina, nabacuju se nagoveStaji o potrebi kon- trole, ali joS ne moze da se jasno vidi u kom prav- cu ée to ici. Najradikalnija nagovestena promena je zah- tev za izdvajanjem iz Kanadske konfederacije pu- tem buduceg referenduma. PoSto mi nije cilj da ovde govorim | o sepa- ratizmu Kebeka, napomenucu samo da izdvajanje Kebeka nije reSenje ni kanadskim ni kebeckim problemima. Kebek bi trebalo da ostane u kanad- skoj zajednici, ali ovoga puta u jednoj novoj kon- federaciji, sa novim KANADSKIM USTAVOM, iz- radenim na drugim osnovama, na novi nacin, po kome bi Kebek bio autonomni, da ne kazem suve- reni deo NOVO UJEDINJENE KANADE. Prvi koraci nove Kebecke viade u odnosu na regavanja privrednih i druStvenih problema nisu bas ni sigurni ni Evrsti, Sto je sasvim | razumijivo. Ali, primecuje se postepena kristalizacija teznji za ispravijanjem druStvenih | drugih nepravdi, koje su joj u naslede ostavile ranije liberalne | viade dru- gih boja. Vidimo kako se postavijaju vrio ozbiljna i kritika pitanja da li je privatno viasni8tvo, naroci- to viasniStvo sredstava proizvodnje, odgovor sa- vremenim prilikama i esto se dobija odgovor da je ono i uzrok postojecim teSkocama, «— : Na poslednjoj konvencili Kebecke stranke (Parti Quebecois) koja je odrzana krajem prosle nedelje u Montrealu, voda stranke Renne Leves- que, da bi predstavio ove teSkoce, izjavio je izme- du ostalog: “Od ukupnog finansijskog duga Ka- nade, vise od polovine pada na razne pozajmice, koje su napravile ranije kebecke uprave i poslovni krugovi u provinciji...” A znamo da je kanadski dug ogroman. Ove teSkocée, naravno, nisu nepoznate ni opo- ziciji u Kebeckom Parlamentu, ni dnevnoj Stamp | poslovnim krugovima, i oni to koriste tezeci da di- skreditiraju i te, tako minimalne druStvene refor- me, napadajuci “kebecki separatizam” kako istl sluzi kao podloga za pojavu socijalizma u provin- ciji? ) Kod mnogih dolazi i do nepromiSljenih, Zus- trih reakcija, pravih paniénih istupa, koji ne samo da napadaju kebecku teznju za promenama, nego | prava francuskog naroda kao takvog. | nije Gudo Sto Covek ne moZe da izbegne a da se ne seti na sli¢énost sa stavovima i teznjama u blizoj i daljoj proSlosti, kada je tadasnji osvajacki mentalitet kod mnogih, isticao dominaciju jednog naroda nad drugim, istovremeno stvarajuci uslove za poslugnost i saradnju, ali nikada ne gubeci iz vida sopstvenu supremaciju. Svakako da je ovakav mentalitet jednim dobrim delom i doveo do sadas- nje kanadske krize. Kako bi drugoja¢ije mogli da objasnimo Zur- no.napuStanje Montreala od strane Royal Bank of Canada, ma koliko da se to odnosi samo na njena tri odelenja: ono za investicije, drugo za meduna- rodno novéano trziste | tre¢e za korporativno trzis- te i razvoj? Uprkos Izjavama direktora banke “da se pre- meStaj vrSi iz poslovnih razioga a ne zbog nasta- lih politi¢kin i nameravanih jeziénih promena u provinciji, pitanja upotrebe francuskog jezika | na- goveStenog referenduma’”, u Kebeku se smatra da je po sredi bas to Sto banka porice. Zato je i pred- sednik Kebeckog saveza sindikata. Luis Laberge, 18. februara 0.g., na jednom radni¢kom skupu u Torontu izjavio: “Ako se utvrdi da Royal bank bezi iz Montreala zbog pitanja upotrebe francuskog je- zika, Savez sindikata €e organizovati njen bojkot”’. Bell Telephone je otiSao jos dalje, izjavivsi otvoreno i sa pretniom “da engleski jezik mora da ostane u upotrebi u vecini slucajeva u svim njego- vim ustanovama u Montrealu, jer je isti meduna- rodni jezik u poslovnim i finansijskim krugovima, i ako bi francuski jezik morao da se upotrebljava, onda bi se Bell Telephone povukao iz Kebeka’”’. Poznata korporacija Johns-Mansville, svoji- na americkog kapitala sa sediStem u Denver, Co- lorado, koja je glavni viasnik i proizvodaé azbest- ne rude u Kebeku, izjavila je da zbog namere Ke- becke viade za nacionalizacijom proizvodnje azbe- sta, odustaje od proSirivanja investicija, koje po ranijem izveStaju iznose oko 200 miliona dolara, i da takode nece pristupiti poboljSanju procesa pro- izvodnje, Sto je trebalo da smanji i sasvim ukloni broj nastradalih radnika od udisanja azbestne pra- Sine. Vlasnici korporacija kao da su sasvim zabo- ravili da se viadaju po nacelima njihove “dragane” liberalizma; Sta je sa politi¢kom demokratijom, raznim slobodama, pravom na sopstveni narodni jezik, nacionalno: samoopredelenje, | tako dalje? Pod pritiskom i najmanjih promena koje im ugrozavaju viasnistvo, njihovu zaista neogranice- nu slobodu u zgrtanju profita, sve pada u vodu i njinovi interesi se bezuslovno izjednacuju sa inte- resima cele zemlje? Oni zaboravijaju da njihove astronomske za- rade, iz godine u godinu poticu od zakidanja i odu- zimanja radnickih nadnica i plata u raznim oblici- ma | pod raznim izgovorima, i da zato nemaju mo- ralnog oslonca da jednostrano odluéuju i odreduju bilo o premeSstaju bilo o zatvaranju “svojih” pre- duzeca! No ovo nije niSta novo ij ne bi trebalo da nas iznenaduje! Tako su oni radili i u proSlosti i tako ce produziti da rade. |Iznenaduje pak postojanje iz- vesnog uzdrzavanja, neke vrste nerazumevanja prave suStine problema, narocito kod onih u Cijem je interesu da to najoStrije osude. | ne samo da ni- sta ne preduzimaju nego | cute, a ako neSto i kazu to je daleko od onoga Sto bi trebalo. Zahvaljujuci ovakvom stanju, u Kebeku se na- stoji da se stvori takva psihoza, koja ce olakSati wrSenje raznih pritisaka na javno miSijenje da se okrene protiv reformi. U stvari, sluzi se raznim pre- tnjama o bezanju kapitala iz provincije, preduzeéa i tome sli¢no. Zato se u Kebeku oseéa, kako se to u dnevnoj Stampi, koja nije naklonjena “socijalizmu” Kebec- ke stranke, podviaci postojanje “nervoze” u pos- lovnim krugovima, koji zato govore o odlasku u druge, “sigurnije” delove Kanade ili Gak i u Sjed. Drzave, odnoseci ne samo kapital nego i zaposle- nje, koje je tako nuzno i Kebeku i Kanadi, da bi i te napustile kada viSe ne budu odgovarale njihovim profiterskim interesima. Na dnevnom redu zakon o imigraciji U Ottawi Ge se ovog tjedna staviti na dnevni red, i na debatu, novoprediozeni za- kon o imigraciji. Radi se, u stvari, o reviziji zakona Iz 1952. godine, | mnogi Clano- vi sluzZbene opozicije smat- raju tu reviziju kontraverz- nom. | Opozicijske partije prigo- varaju da se novim zakonom vise toga prikriva nego ot- kriva. DruSiva za gradanska prava strahuju da se predlo- zenim zakonom daje preveli- ka moé ministru rada | imi- gracije, i ostalim sluzbenici- | Imigrantske pak grupe kazu da u zacrtanom zakonu nedostaju Izvjesne garancije i prava sadaSnjih i buducih imigranata. Od strane viade se kaze da je novi zakon nadopuna | pobol|Sanje starog, | da se u njemu prije svega kaze da “Kanada nece diskriminirati imigrante na osnovu rase, etniciteta, vjere ill spola, da ée okurazZivati ujedinjavanje rasutih obiteljl i ispunjavatl svoje medunarodne obaveze da prima izbjeglice, sa izvje- snim iznimkama, pod uvjeti- ma zacrtanim po konvenciji UN s obzirom na status iz- bjeglica”. Ukratko, u novopredioze- nom zakonu ima mnogo paragrafa o kojima ¢ée se debatirati, traziti klarifika- cije istih, pa ce debata biti zivai, nadajmo se, djelotvor- na. Zena kojol je muz nepopra- vijiva pijanica dolazi po njega u gostionicu. Izlazedi, rete mu: — Dragi moj Ivo, mij tako vi- Se ne mozemo naprijed, — Ah, draga Zeno, to se vrlo lako da urediti. Ako ne moze- mo naprijed, hajdemo nairag — i vrati se u gostionicu. Omladina je vec sita Miadi Kanadani su suoce- ni sa skandaloznom stopom nezaposlenosti i siti Su raz- nin viadinin programa za | stvaranjé uposlenja, kaze | konzervativni clan parlamen- | ta Paul Dick. “Miadi viSe ne traze milo- : dare u vidu 14-tjednih prog- rama”, kaze on. Za vrijeme parlamentarne debate o prediozenum no- vom zakonu za besp )slenic- ku pomoé, Dick je rekao da “omladina viSe ne Zeli prog- rame Sto li¢e na krparenje, iako Ce neki prihvatiti i priv- remeni posao ako ga dobi- ju’. On se narocito osvrnuo na najnoviji viadin program (Yo- ung Canada Works) po kome bi se na sveuciliStima broj studentskih biroa za upos- ljavanje povecao sa 17 na 87. “Ono Sto miadi hoce jest karijera, prilika za stalno uposlenje, sa moguénoSéu napredovanja na posiu, dok posao ne mora biti dobro placen”, navodi Dick. Prema najnovijim poda- cima broj nezaposlenih mla- dih ljudi izmedu 14 i 24 godine starosti iznosi 400,000, Sto je “sasvim ap- surdno”, kaze Dick. Stroza pravila Su pogresna Nelogi¢no je i nemoralno | uvoditi stroZa pravila za pri- manje besposlenicke pomo- ci, u vrijeme kad je viSe od milijun ljudi u zemlji bez posila, kaze Derek Black- burn, predstavnik NDP u | federainom parlamentu. “Viada popusta Zeljama nekih upornih pojedinaca, | Koji nemaju pojma Sto znaéci f biti bez posla’, navodi Bla- 4 ckburn prilikom debate o uvodenju strozih uvjeta za primanje pomoci. On je , takoder rekao kako se vjeruje da postoji masovno varanje i falsificiranje dokumenata za eee pomoci, Sto uopée nije ta¢no. ProSle je godine Za pomoc besposlenima is- placeno 3 bilijuna i 362 mili- juna dolara, Sto je 6 posto vise nego u 1975. godini. | Stopa porasta uglavnom se pripisuje prosjecnom povi- Senju tjednih primanja judi bez posla. Blackburn je optuZzio libe- rale da povecanjem mizerije nezaposlenih samo produb- juju problem nacionalnog jedinstva. Za konzervativce kaze da Cine stvari jos gorima time Sto predlazu druk¢éija pravila za razlicite dijelove zemlje. Prema prediozenim novim > pravilima Ijudi bi trebali da imaju .12 radnih tjedana godisnje, umjesto sada$njih 8, da bi se kvalificirali za besposleni¢ku pomoé.