Svetski lideri, gotovo bez izuzetka, pozivaju na jacanje mira I razoruzanje U_ tradicionalnoj novogodisnjo] ' poruci francuski predsednik Fran- coa Mitteran podsetio je svoje su- gradane dai ovu novu godinu doée- kuju u “ slobodnoj” Francuskoj Sto je privilegija kakvu nemaju mnogi drugi narodi. Suzbijanje nezaposlenosti bon- ski kancelar Kohl je ocenio kao “najvazniji izazov i najhitniji poli- ticki zadatak uiduéoj godini’”. U no- vogodiSnjoj poruci naciji Kohl je posebnu zabrinutost izrazio zbog velikog broja mladih, naro¢cito onih Ss univerzitetskim diplomama, koji nemaju posla. — Krajnje protivre¢nim pred- vidanjima za 1986. godinu, britan- ski premijer Margaret Thatcher 1 voda opozicione Laburisticke stranke Neil Cinok, izlozili su svoje novogodiSnje poruke. Za Thatcheru je ‘““‘buduénost dobra’”’, Britanija se brzo oporavlja 1 vraca na Gelo eko- nomskih sila. Neil Cinok medutim, vidi jos jednu godinu “‘opadanja, razdora i mucenja.”’ : Finski predsednik Mauno Koivi- sto zalozio se za zabranu nuklear- nih proba kao jednog od koraka su- persila za utiranje puta ka daljim sporazumima 0 ogranicenju naoru- zZanja. BORBA ZA MIR U novogodisnjoj poruci grada- nima Nemacke DR, generalni se- kretar CK, JSPN i predsednik Drzavnog saveta Eric Honneker je naglasio da je Evropa u ovom veku dozivela dva svetska rata, uz krvave zrtve i teSka razaranja, i ve¢ zbog toga je u odredenoj meri obavezna da ucini sve na sprecavanju izbija- nja treceg rata, ukljuéuju¢i i nu- klearni, koji bi zna¢io uniStenje ¢o- vecanstva. Predsednik Drzavnog saveta Polj- ske, general Vojteh Jaruzelski izra- zio je nadu da ée 1986. godina do- neti dalji napredak normalizacije u zemlji. U poruci naelji Jaruzelski je ukazao na neophodnost daljeg ja- canja nacionalnog sporazumevanja kao jednog od osnova daljegrazvoja zemlje. Prema njegovim re¢ima Po- ljaci, koji dovode u pitanje nacio- nalno sporazumevanje i normaliza- ciju situacije u zemlji, rade za strane interese, a ne za interese na- rodne Poljske. Cehoslovaéka doéekuje novi go- dinu s “nadama i optimizmom”, na- glasio je u novogodisnjoj poruci, ge- neralni sekretar CK KP Cehoslo- vacke i predsednik Republike Gu- stav Husak. On je izjavio da ée Ce- hoslovacka sa Sovjetskim Savezom i ostalim saveznicima i dalje aktiv- no uéestvovati u borbi za mir. Turski predsednik Kemal Evren izrazio je nadu u poboljSanje pri- lika u svetu u novoj godini i rekao da ce Turska nastaviti da vodi poli- tiku saradnje sa svim zemljama. U novogodisnjoj poruci naciji ki- parski predsednik Kiprijanu optu- z10 je kiparske Turke za nepopust- ljivost, odbijanje dijaloga i insisti- ranje na sopstvenim uslovima u po- kuSajima za reSenje kiparskog pro- blema. Ustupci i kompromisi moraju da imaju razumne granice i ne mo- zemo ici preko tih granica, rekao je Kiprijanu. Lideri Gréke pozvalisu Tursku da okonéa 11l-godisSnju okupaciju se- vernog dela Kipra i obaveze se na osiguranje grécke nezavisnostii teri- torijalnog integriteta. U novogodi- Snjim porukama gr¢kom narodu predsednik gréke Hristos Sardjeta- kis i premijer Andreas Papandreu istakli su da je Gréka odlu¢na u tome da obezbedi nacionalnu neza- visnost 1 teritorijalni integritet. Generalni sekretar Centralnog komiteta KP Kine Hu Jaobang izja- vio je da je glavni zadatak kineskog naroda da nastavi napore za pro- speritet zemlje, uz o¢uvanje mira u svetu. Kineski narod nikada neée potéiniti drugu zemlju, ali Ge se su- protstaviti svakom pokuSaju bilo kog hegemoniste da poteini malu i Slabu zemlju”, naglasioje Hu Jao- bang. OCUVATI JEDINSTVO AFRIKE Generalni sekretar Organizacije africkog jedinstva (OJA) Ide Umaru pozvao je u novogodisSnjoj poruci ¢lanice kontinentalne organizacije na vece jedinstvo, uzajamno razu- mevanje 1 toleranciju u reSavanju aktuelnih politi¢kih i ekonomskih nevolja u Africi. Ide Umaru je za- trazio dosledno postovanje uzvise- nih ciljeva povelje sveafri¢ke orga- nizacije kako bi se ojaéalo njeno je- dinstvo. Ujedinjeni demokratski front (UFD), koji okuplja ve¢inu multira- snih pokreta koji se protive juzno- afriékoj vladi, obeéao je da ce 1986. godina biti godina “ujedinjenja svih snaga u borbi protiv rezima aparthejda”. U novogodisnjo] po- ruci Ujedinjeni demokratski front kao reprezentantu narodnosne politike, izaziva i nove raCunice om savjetu? OD NASEG SURADNIKA OSNIVANJE Narodnog savjeta za gradiscanske Hrvate pri austrijskoj vladi odgodio je novi dogadaj: osniva se novo drustvo gradiscanskik Hrvata, Djelatna zajednica hrvatskih komunalnih politicara. Kao i sva druga drustva i organizacije hrvatske narod- nosti u Austriji i ova Ce zahtijevati svoje mjesto u buducem 24- clanom Narodnom savjetu. No, to donosi nove rasprave i svojevr- sne prepirke o raspodjeli mjesta Narodni savjet gradiscanskih Hrvata, prema dogovoru ma- njine i austrijske viade moze imati samo 24 Clana. Njegovi Clanovi treba da obuhvacaju drustva i organizacije gradiScanskih Hrva- ta, politicke stranke u Cradiscu i crkvu. Dogovoreno je da 12 Narodnog savijeta. fe KUBA: Knjiga »Fidel i religija« isti- fm ce jedinstvo krscana i komunista, na temelju podudarnosti ciljeva krscanstva i marksizma, kao osno- vu za postizanje korjenitih drustve- nih promjena u Latinskoj Americi komunizam? OD DOPISNIKA TANJUGA HAVANA ~ Izmedu doktrina crkve i re- volucije ima mnogo zajednickog, Kristovo ucenje i marksizam polaze iz istih korije- na i teze istim ciljevima, Bozje zapovijedi se ostvaruju u socijalisti¢kom druStvu. Iz- medu krécana i marksista treba usposta- viti strateSki savez radi postizanja korje- nitih drudtvenih i ekonomskih promjena u Latinskoj Americi. KrScani i revolucionari marksistickog uvjerenja povijesni su pri- rodni saveznici u borbi protiv iskoristava- nja, tj. protiv kapitalizma i imperijalizma. To je bit knjige, za koju Kubanci stojeu , drugim redovima pred knjizarama i Cije je sedmo izdanje vec rasprodano u Brazilu. Ona pobuduje veliko zanimanje medu pri- staSama i protivnicima revolucije i vjero- ~ jatno Ce izazvati raspravu i medu marksi- stima i medu katolicima. Knjiga »Fidel i religijax« zapis je dugog razgovora brazilskog dominikanskog re- dovnika, istaknutog predstavnika teologi- je oslobodenja Freija Betta s kubanskim predsjednikom Fidelom Castrom. To nije intervjuu, nego razmjena miSljenja u kojoj Freni Betto i Fidel Castro jedan drugoga dopunjuju i dolaze do zakljucaka koji se mogu nazvati podudarnim miéljenjima. Polaze od Biblije Fidel Castro i Frei Betto polaze od Bibli- je i prvih vremena krsécanstva, kad se krScanstvo, kao viera robova i ugnjetava- _ nih u Rimskom Imperiju, smatralo revolu- cionarnom doktrinom i kad su prvi krs¢a- Papa ide u Havanu? ni bili zrtve represalija, Sto se u kapitali- stickom drustvu dogada suvremenim re- volucionarima. ZavrSavajuci razdobljem u kome zivimo, Castro i Frei Betto smatraju da su promjene, u Siro} bazi latinsko- americke katoli¢ke crkve odraz stanja u cjelokupnom drugtvu. Castro zakljucuije uvjerenjem (i pozivom) da »Isusovo evan- delje trazi komunisti¢ko drustvo«. Povije- snih i suvremenih usporedbi ima jos mno- go. Jedna od najuocljivijih je Castrova us- poredba katolickih misionara s interna- cionalistima, odnosno s proleterskim in- ternacionalizmom. Kad govori o osvjeScivanju znacajnog dijela kr$¢ana u Latinskoj Americi i njiho- voj aktivnoj ulozi u borbi za promjene, ku- banski predsjednik upozorava revoluci- onarne pokrete da treba po svaku cijenu izbjeci doktrinarnu retoriku koja bi se su- kobila s vjerskim osjecanjima stanovni- $tva, jer bi to samo posluzZilo sistemu isko- riStavanja. Knjiga se pojavijuje poslije dugog raz- doblja veoma hladnih odnosea izmedu dr- zave i erkve na Kubii prvi je znacajan korak priblizavanja Kube Latinskoj Ame- rici, narocite onoj vecini, zemalja u kojima se Castro prikazuje kao »antikrist«. Moze se pretpostaviti, kazu analiti¢ari, da ce knjiga otvoriti polemiku protiv dogmatiz- ma i sektastva na objema stranama, Tako- der se moze ocekivati, dodaje se, da ce teze kubanskog predsjednika odjeknuti i Sire u svijetu, medu komunistima i medu vjerni- cima, prelazeci i na teoretsku razinu. TONE HOCEVAR Vatikanski sluzbenici nadaju se da ce sijedece godine, prilikom putovanja pape Wana | | Pavia ll u Sjedinjene Drzave, uspjeti pripremiti njegov odlazak na Kubu. Fidel Castro koji _ je pozvao papu da posjeti Havanu kad je prije gest godina putovao u Meksiko, i sada | je javno potaknuo takvu moguénost. | papa je, cini se, voljan da se katolicima na skomu- | nisti¢kom otoku« osobno obrati. No, postoji mala prepreka: vjerajatno ce Kubanci, koji | zive na Floridi i koji se otvoreno izjaénjavaju protiv Castrova rezima, s negodovanjem | docekati taj posjet. Vatikanski sluzbenici strahuju da bi papa m ao naici na hladan prijem | u Miamiju ako ipak odludi »svratitic u Havanu. Zato nastoje izraditi program putovanja koji | bi bio prihvatijiv za obje strane, pigu ovih dana spanjolske i ameriéke novine. | kim vlastima jer “vlada Petera CIGA Bothe Zeli rat a ne mir i reforme’”’. _ Predsednik Juznoafriéke Repu- blike Peter Botha napao je vlade zapadnih zemalja zbog kritika nje- gove politike prema crncima i za- trazio Je od naroda svoje zemlje da ne gubi nadu. Botha je u novogodi- Snjo} poruci odao priznanje sna- gama bezbednosti za “disciplino- vane 1 predane napore za savlada- vanje crnaékih izgreda”’. — (Tanjug) GRADISCANSKI HRVATI: Osnivanjem novog drustva u Gradiscu, raspodjela mjesta u narodnom savjetu _Ukoliko se to prihvati, najavijeno osnivanje Djelatne zajedni- ce hrvatskih komunalnih politicara, koji su inace Clanovi Pucke stranke, nesumnjivo donosi nove dogovore i — tiskanja unutar Austrijska viada, predlazuci prije nekoliko godina osnivanje Narodnog savjeta vjerojatno nije racunala na ovakav tok formi- ranja ovog tijela. Prvi prijediozi o Narodnom savjetu naisli su na otpor hrvatske narodnosti. Ulazak je prije bio uvjetovan zakonom o narodnim grupama, pa je to moglo biti mjesto manipuliranja sa stavovima manjine. Danas ulazak i formiranje Narodnog sa- vjeta nije uvjetovano prihvacanjem i tog zakona pa su gradiscan- RIO DE JANEIRO — Kubanski predsjednik Fidel Castro na zado- voljstvo druStva za borbu protiv raka i nezadovoljstvo kubanske industrije cigara, prestao je puSiti. “Nisam pri- palio cigaru vec nekoliko mjeseci”, izjavio je kubanski predjsjednik u in- tervjuu brazilskoj televiziji. “Tuy odluku sam donio kao posljed- nju Zrtvu koju moram u€initi za zdrav- lje svog naroda”, rekao je Castro. Ostala dva Castrova zaSstitna znaka — éupava brada i uniforma — ostaju. Nebrijanjem kubanski predsjednik ustedi godisnje najmanje 90 sati. A maslinasto-zelena uniforma je, ta- koder, vrlo prakti¢na. “Ne moram svakog jutra vezivati kravatu, birati odijelo i odgovarajucu koSulju i ¢ara- pe” — rekao je Castro. (UPI) ZIDOVI TRAZE ODSTETU OD FLICKA KOLN — Centralno zidovsko vi- jece, najveéa zidovska organizacija u SR Njemaékoj, zatrazila je od “Deutsche Bank” da isplati odstetu u iznosu od 3,2 milijuna dolara lju- dima koji su za vrijeme rata bili na prisilnom radu u tvornicama oruZja ski Hrvati prihvatili savjet. No, danas vode rasprave 0 sastavu tog za austrijsku vladu savjetodavnog tijela, forumu koji Ce pred- stavijati volju i zelje hrvatske narodnosti, Preko tog tijela austrij- ska ce viada, tvrdi se sluzbeno, objektivno sagledavati i rjeSavati probleme narodnosne politike u Gradi$¢u. Sudeci prema najno- vijem stanju u dogovaranju za mjesta u savjetu, na njegovo-for- miranje Cekat ce se jos dosta. mijesta dobiju gradig&canski Hrvati kao pripadnici Socijalisticke stranke, Pucke stranke i crkve, a 12 mjesta udruzenja i organi- zacije. Medutim, unutar tih 12 mjesta, s obje strane, postoje po- godbe koliko ¢e pripasti svakoj od pojedinih stranaka ili udru- zenja. Rasprave su u posijednje vrijeme dobile i ton prepirke, jer primjerice, svako od druétava zeli mjesto u savjetu. Najbrojnije i najstarije, Hrvatsko kulturno druStvo smatralo se reprezentan- tom narodnosne politike i miSljenja. Ali, svog predstavnika, una- to¢é toj Ginjenici koju nitko u Gradiscu ne osporava, zele imati u savjetu HKD Bec, Hrvatski akademski_ klub, Komitet za prava gradiscanskih Hrvata i druge organizacije. Takav stav se obja- $njava potrebom éiroke reprezentativnosti zivota i rada narod- nostl. Flickovog koncerna. Taj zahtjev, za koji organizacija tvrdi da je vise moralne nego pravne prirode, upucen je, posto se ~bivsi glavni tuzilac na nurbern- Skom procesu Rober Kempner § ta- kvim pitanjem obratio banci. ‘Deutsche Bank” je tek nedavno kupila Flickov koncern, jedinu za- padnonjematku kompaniju koja poslije rata nije platila odstetu rad- nicima na prisilnom radu. Koruski Slovenci prije i danas odbijaju ulazak u Narodni savjet. Smatraju da austrijska viada i bez savjeta ima sve moguc- nosti suradnje i -kompletan uvid u zivot slovenske narodnosti. Osim toga s radom Narodnog savjeta za madzarsku narodnost, predstavnici madzarske narodnosti nisu zadovoljni. DURDICA KUNTIC