MARIBOR — Najnovija afera u gradu pod Pohorjem — koja je nedavno izbila oko parceliranja zemijista namijenjenog za grad- nju Skole i vrtiéa u mjesnoj zajednici “Brestenica’, postepeno dobiva svoj kona- éan epilog. Komisija za drustveni nadzor opcine Maribor je donijela odluku da se povede disciplinski postupak protiv nekih odgovornih tjudi, medu kojima se nalaze | videniji gradani i druStveno-politiéki i priv- redni radnici u ovom gradu, od kojih dvojica vise neée moci obavijati svoje.dosadasnje funkcile. Uz to, prema odluci SkupStine opcine Maribor, zemlji$te isparcelirano na S$est parcela, na kojem sada stoje drvene vikendi- ce i kolibe, | dalje ce ostati namijenjeno za gradnju Skole i vrtiéa, kao Sto je i ranije bilo, asa “zemljoradnicima” treba se dogovoriti oko toga, kako i na koji naéin zemljiSte ponovo vratiti svojo} prvobitnoj namjeni. Sto ée od toga na kraju biti, za sada se ne zna ali afera je izazvala burnu reakciju | ogoréenje medu gradanima industrijskog Maribora, koji se smjelo upustio u raScis¢ca- vanje problema oko crma u privredi ovog grada da Ge se pravilnosti u advokaturi, a sada i oko trece afere, koja je na svjetlo izbacila i nezakonito prisvajanje zemljista namijenjenog za drustvenu gradnju. Komu- nist] uovom gradu u sve vecoj mjeri zele da izjednaée status “moénih” i “nemoénih" gradana za koje bi trebalo da vaze isti zakoni i propisi kada je u pitanju osiguranje gradevinskih zemijiSta za zidanje kuéa, vikendica, dobivanje kredita... Tako, Marjan Bastié, sadaSnji predsjednik lzvrSnog vije¢a SkupStine Maribor, Milan Sitar, voda Odeljenja za lokacijsku doku- mentaciju pri Zavodu 2a istrazivanje — nece vise moci obavijall svoje dosadashje EUnKGI- je, a protiv Maksa Kozjaka, iz Geodetske uprave, povest Ce se disciplinski postupak. Sto ée se dogoditi s trojicom ostalih sadaSnjih viasnika ovog zemlji$ta: Stefanom DamisSom, Ervinom Berkom i Francom SuStarSigem, inaée videnim privrednicima ovog grada, jos nije poznato. Medutim, vieruje se s obzirom na-to da su se i ova trojica nalazilana odgovornim duznostima u privredi; ovog grada da ¢e sei oni naci na optuzenicékoj klupi’, jer su umjesto za vikend kupovali parcele pod posebno povolj- nim uvjetima na koje imaju pravo samo zemljoradnici. U Mariboru su, prema podacima Komisije za druStveni nadzor, dosada izdane 1824 odluke gradanima o statusu zemljoradnika, lako se ni jedan od njih ne bavi ovim posiom. Bez obzira Sto se nalaze u radnom odnosu, ima i takvih koji, pored odredenog maksimuma o zemlji, posjeduju i po 80 hektara zemljiSta, uglavnom Sume. Pored toga, dosta zaSticenih imanja je isparcelira- no i prodano vikendaSima. Alojz VindiS — Dunda, predsjednik Grad- ske konferencije saveza komunista Maribo- ra, kaze: — Mi komunisti smo se odluéili da istrajemo do kraja u rasti§Séavanju svih negativnih pojava u nasem industrijskom gradu, s velikim brojem radnika { razvijenim samoupravijanjiem. Akcija raSéiSéavanja, koja je poSla prvo od nogometa, preko advokata,do ove posljednje,nastavit ¢e se do kraja. Treba utvrditi odgovornost svih koji su bili umijeSani u nepravilnosti bilo s koje strane. Svaki komunist mora odgovarati za Svoje ucinjene grijehe koji su u suprotnosti $s moralom i zakonom. | (“Borba”) UDZBENIK 0 DOMOVINI Ima izgleda da djeca jugoslavenskih radnika u inozemstvu iduée godine dobiju udzbenik “Moja domovina SFRJ”, iz kojeg ce stjecati osnovna znanja o jeziku i kulturi zemlje iz koje potjeéu. Jugoslavenska redakcija za izradu ovog udZbenika napravila je koncepciju, odabrala autore, a od Zajednice SlZ-ova osnovnog obrazovanja Jugoslavije za ovu godinu dobiveno je potrebnih deset milijuna dinara. Tako je poslije pet godina dogovaranja krenuo ovaj izuzetno znacajan posao. |zda- ‘vaci, a i Glanovi Jugoslavenske komisije za obrazovanje radnika u inozemstvu, nadaju se da ce on biti i uspjeSno okonéan, za Sto, na zalost, nemaju drugih dokaza, osim uvjerenje da se nesto Sto je poceto mora dovesti do kraja.Spomenutih deset pocetnih milijiuna dovoljno je samo za autorske NOVE FARME U DALMACIJI Osnovicu za povecanje proizvodnje hrane u Dalmaciji cine petnaest novih proizvodnih programa ukupne vrijednosti oko 1,8 mili- jardi dinara. Time se Zeli obogatiti ovo podrucje sa 2500 goveda plemenite pasmi- ne, 3000 ovaca i koza i viSe stotina tisuca kokosi. Gradnja prvih farmi pocet ¢e, kako se o¢ekuje, za mjesec dana. Gradit é6e se i objekti za uzgoj riba, a kupuje se i Sest najmodernijih brodova s kojima ée se ribolov obavijati neuporedivo rentablinije nego dosad. honorare, a Stampanje i sve drugo zahtijeva dodatna, ne mala sredstva. Da bi se ona osigurala, a da se veé produzavani rokovi i ovaj put ne bi pomicali, izdavaci moraju dobitl pismeno obecanje financijera. Datum potpisivania sporazuma o financiranju za sada nije odreden. Prema zamisli redakcije ovaj udzbenik ée imati tri cjeline: “Moja domovina’, “SFRJ danas” i “Kulturna bogatstva naroda | narodnosti SFRJ”. Svaki od ovih dijelova obradit é6e se tri puta u skladu s uzrastom usenika. Osim toga, napravit ce se i “Poruke o jeziku”, a Stampat ce se i tri priru¢nika za nastavnike. Moja domovina SFRJ” bit ée jedinstven udzbenik, koji Ge se prevesti na sve jezike naSih naroda i narodnosti. KROZ UCKU 132.000 VOZILA Kroz novosagradeni tunel kroz Uéku koji je spojio Istru s Hrvatskim primorjem proSlo jé u prva tri mjeseca 132.000 vozila. OCekuje se da ée frekvencija biti mnogo veca za vriieme iduée turisti¢ke sezone, kad na podruéju Istre i Hrvatskom primorju Ijetuje sezonski i u tranzitu oko dva_ milijuna turista. Procjenjuje se da ée u tunelu dugom oko pet kilometara dnevni promet iznositi u ovoj godini 2290 vozila, odnosno kroz cijelu godinu oko 850.000 vozila. U prva tri i po mjeseca eksploatacije svi uredaji u tunelu: funkcionirali su besprtjekorno. WEDALEKO OD MAIDAINPERA , X/4t ) WN FJORDANOVOM BRD, PRONAIBEKM SU RCIDKHC f TOP/OMCE ZLATA 2 RIMSKOG DOBA. % : a: ~ . ash 2 . o +. ¥ © i : ‘ : * * % x he ae ui sat ak’ ny are Kisdiragr de Se SRE nea Ay POVECAN BROJ TURISTICKIH NOCENJA U ZAGREBU Glavni grad Hrvatske posjetilo je u toku jedanaest mijeseci 1981. godine 561.534 posjetitelja. Oni su ostvarili 964.000 noée- nja. U usporedbi sa 1980. godinom posjeti- telja je bilo 1,6 posto manje, a nocenja 4,3 posto viSe. Domadci gosti, njih 346.966 imali su 626.962 noéenja, dok je stranih turista, bilo 214.568, sa 337.040 noéenja. Od inozemnih posjetilaca bilo je najvi$e Austri- janaca — 214.568, iz SR Njemaéke 29.235 i Italije — 28.892. “VJECNA DALMACIJA“ U Splitu je u pripremi tiskanje knjige "Viecna igeionnat na elie ce se stranica- i dojmovi stranih i domacih uisaca seein o ovome dijelu Jadrana od desetog stoljeéa do novijeg vremena. Tekstovi se upravo prevode na éetiri svjetska jezika (njemacki, engleski, francuski i talijanski) i u Regionainom odboru za turistiéku propagandu, gdje je pokrenut ovaj izdavacki projekt najavijuje se da ée “Vjeéna Dalmacija” kao nesvakidasnji te izuzetno atraktivan i trajan suvenir biti objavijena do pocetka iduce sezone. PROPAGANDA Za propagiranja naSeg turizma u inozem- stvu u ovoj bi godini trebalo osigurati 464 milijuna dinara ili 20 posto vise nego lani. Praternl dio Sraastava trebalo bi — “prGrna turistiékog devienns “pithoda u * proglo} godini za tu namjenu izdvojilo jedan posto ill ukupno 354 milijuna dinara. Udruzivanjem sredstava zainteresiranih kolektiva namaklo bi se daljnjih 110 milijuna dinara. U 1981. U SPLITU RODENO 5000 DJECE U 1981. u splitskom rodilistu rodilo se 5074 novorodenéadi. Prvi put za nekoliko godina to je manje nego u prethodnom jednogodiSnjem razdoblju, Sto se objasnja- va Ginjenicom da je splitsko rodili$Ste manje optereceno rodiljama iz blize okoline koje porodaje obavijaju u ambulantama svojih miesta. Medu zanimljivim podacima iz prosle godine svakako je dolazak na svijet rekorde- ra medu novorodenim bebama, Jedan muSkaréié roden u splitskom rodili$tu bio je tezak Sest kilograma i dug Sezdeset centi- metara. Rodeno je pedeset i pet blizanaca, a u martu 1981. i jedni trojci. GOSTOVANJE AMERICKOG OPERNOG PJEVACA HRVATSKOG PORIJEKLA U Zagrebu je s uspjehom gostovao 26.. godisnji Boris Martinovié, mlada zvijezda operne kuce u New York City Opera . Boris Martinovi¢ odselio je s roditeljima u Sjedinjene Ameriéke Drzave kao trinaesto- godignji djecak, gdje su joS u Skoli zapazili njegove izuzetne glasovne moguénosti. PoSto je kao Sesnaestogodisnjak osvojio na jednoj audiciji prvo mjesto svoj debut imao je u Rossinijevoj operi “Seviljski brijaé”. Nakon §kolovanja kod uglednih udéitelja pjevanja i glazbe, Boris Martinovié kao bas bariton nastupa u njujorskoj “New York City Operi”. ProSle godine je pored niza drugih priznanja i nagrada osvojio nagradu Metro- politan opere za najboljeg mladog debitanta u sezoni. U Zagrebu je Boris Martinovié nastupio u Hrvatskom glazbenom zavodu s izborom popjevaka stranih majstora, a dobio je i ponudu da nastupi u glavnoj ulozi Zajéeve opere “Nikola Subié Zrinski”, Crt 2vA oy | Pei ifiohi 3 | na 150 hektara raznog voca Lt TED SE A PER 2 AOC SON RRR SRN: ROS EE mae eaten, otvoreno (OD NASEG DOPISNIKA !Z JUGOSLAVIJE) Prva reonska ovogodisnja smotra takmi- éara sela opsStine KruSevac odrzana je u selu Padez. Ovu znaéajnu manifestaciju pred oko 2000 prisutnih gradana okoinih sela i sela domacina i u prisustvu druStveno politickih, kulturnih i javnih radnika opStine KruSevac, otvorio veliki ljubitel) i neumorni sekretar SiZ-a kulture opStine KruSevac Sveta Lijubi- Savijevic. Otvarajuci ovo tradicionalno takmicenje naSih sela sekretar SiZ-a Sveta Ljubisavlje- vié, pored ostalog rekao je Ove godine nasi narodi i narodnosti obelezavaju najveci jubilej, 90 godina od rodenja najveceg sina i uéitelja naSih naroda i narodnosti druga Tita, gigantske li¢énosti Savremene istorije, prvog vizionara novog sveta, u kome je ¢éovek najvece bogatstvo. Obeleziéemo istovremeno i 40-to godiSnjicu od osnivanja AVNOJ-a najveceg politi¢kog predstavniStva i prvog zakonodavnog tela nove Jugosiavije i 40 godina ad velike bitke oslobodilaékog rata na Kozari. U znaku ovih jubileja odvija¢e se i ovogodi$nje Takm ige- nje opstine Krusevac. U kulturno-umetniékog programu “Ovom ste danu dali svoja leta’, koji je zatim prikazan domaécini sela Padez su izveli kolaz dramskih elemenata, recitatorskih i folklor- nih, izvedeno je Titovo kolo a program je zayrsen folklornom ta¢kom i pesmom “Dru- ze Tito mi ti se kunemo” da bi se odmah zaorila iz svih grla omiljena pesma “Jugo- slavijo—Jugoslavijo”. U takmigenju prvo je nastupila mesna zajednica sela Zabare, Izveden je recital, posvecen jubilejima koje slavimo u ovo} godini, tom prilikom predstavill su se i Clanovi folklorne sekcije sela. Takmiéenje se nastavija u Zdravinju, Konjihu, Pepeljevcu, Ribaru | drugim selima opstine KruSevac, da bi se finale odrzalo u selu Jasika, koje je proSie godine ucestvova- lonaregionainom takmiéenju u Kraljevu gde je osvojilo prvo mesto da bi otisli na Republitko takmicenje u Zajecar. Vredno je napomenuti da je Domu kulture sela Jasika za postignute rezultate u stvaralaStvu i Sirenju kulturnih dobara u proSio] godini, pripala zasluzena nagrada SiZ-a kulture opStine KruSevac. A. CIRIC OVE GODINE U NERAZVIJENOJ BOJNICKOJ OPSTINI ZA BRZI RAZVOJ 842 MILIONA Poznata je Cinjenica da je bojni¢ka opstina, najnerazvijenija opStina na jugu Srbije, pa samim tim ova godina bié¢e karakteristiéna po ulaganjima u_ razvoj privrede i druStvenih delatnosti. U izgradnji novih objekata ove godine investira¢e se vise od 842 miliona dinara, Sto ée doprineti da se velik broj nezaposlenih skine sa evidencijeé Osnovne zajednice zapoSijavanja. U Bojniku ¢e uskoro poéeti izgradnija Fabrike za proizvodnju delova za benzinske motore u saradnji sa Fabrikom motora i zupcanika “21 maj" iz Rakovice. O¢ekuje se i skori zavrSetak radova na Fabrici za proiz- vodnju glinenih proizvoda, a otpotece sa radom i prva ugovorna organizacija koja ¢e proizvoditi iskltjucivo decju konfekciju. U toku ove godine zavrsice se novi servis za belu tehniku i mehanizaciju, potom brana “Brastovac” na Pustoj recii silos u Bojniku. Jedna od zama&$nijih investicija biée izgrad- nja farme kapaciteta 10.000 Obrojlera u Kosanciéu, a zna¢ajna ulaganja predvidena su i za izgradnju novih Skola za kojima se veé davno oseéa potreba. ZavrSicte se uredenje i asfaltiranje fokalnin puteva i- zavrsetak decijeg obdanista u Bojniku. U ovo] ekonomski nerazvijenoj opStini u planu je da se do 1984. godine, pored mnogobrojnih raznovrsnih zadataka, zasadi izgradi 55 mini-farme za uzgoj krupne i sitne stoke. ISTRA: VISE GOSTIJU Na istarskom turisti¢ékom podrudcju pro- tekle je godine zabiljeZeno 17 milijuna i 600 tisuéa noéenja. Medu turisti¢kim opcinama istarskog poluotoka Porestina je sa 6.746.000 noéenja uvjerijivo prva, s tim da je zabiljezila rast no¢enja od tri posto. Na drugom mijestu je podrugje Pule sa 2.598.000 nodéenja, uz povecanije od devet posto prema istom razdoblju proSie godine.