(Nastavak) Nasuprot tome Sovjetski Savez stalno nastoji da ublazi meduna- rodnu napetost, da zaustavi trku u naoruzanju, da se zabrani 1 wunisti nu- klearno oruzje, da se sprijeci milita- rizacija svemira. Ne-militarizacija svemira zausta- vila bi novu i opasnu trku u naoruza- nju. Odbacivanje prve upotrebe nuk- learnog oruzja po svim drzavama koje posjeduju to oruzje moze da sprijeti nuklearni rat. Zamrzavanje nuklear- nog oruzja na sadasnjoj visini, Kvali- tativno i kvantitativno, moze da bude korak wu praveu ogranitenja, smanji- vanja i konatne likvidacije nuklear- nog oruzja. Potpuna zabrana proba nukiearnog oruzja onemogucila bi niihovo kvalitativno unapredenije. Ako bi se svi ovi sovjetski prijedilozi sproveli otvorila bi se vrata okonta- nju trke u naoruzanju 1 postepenom YAZOTUZANIU, prije svega nuklearnom yazoruzanju. Ameritki imperijalizam gleda na irku U naoruzanju ne samo s gledista stvaranja materijalne osnove za rat, vec i kao sredstvo ekonomskog i poli- titkog pritiska na socijalisteku zajed- nicu drzava ina nacionalno-oslobodi- \atke i druge revolucionarne pokrete vu raznim dijelovima svijeta. Ameritka trka u naoruzanju upe- rena je i protiv nijihov saveznika, treba da potkopa njihovu nezavisnost ida ih sprijeti da svoju vanjsku poli- tiku vode u skladu s nijihovim nacio- nalnim interesima. Nedavni primjer toga je jedno- strana odiluka ameritke administra- cije da postavi nuklearne bombe na kanadski teritorij u sluéaju nuklear- nog rata. Mulroney-ev osmijeh nije sprijetio amerit¢ki napad na kanad- ski suverenitet. Vrata su otvorili libe- rali i zatim je konzervativna viada pristala da Amerikanci vrSe probe krstarecih raketa u Kanadi. Ministar obrane je poSao korak dalje i hote da Kanada slijedi Siedinjene Drizave u_ povecavanju vojnih izdataka kao na- éin za ekonomski oporavak Kanade! Politika 1 praktitne miere imperi- jalizma, prije svega ameritkog impe- rijalizma, pokazuju da oni misie da ée izvuci iz krize svjetski kapitali- sticki sistem podpirivanijem meduna- rodne napetosti i povecavanjem opa- snosti nuklearnog rata. Reaganova administracija se osla- nja na voynu moé kao glavno sredstvo svoje vaniske politike. Ameritki “yoyni budzet ove godine ¢e iznositi 313 milijardi dolara prema 265 mili- jardi progsle godine, au iducih pet go- dina ¢e preci astronomsku broju od 2 trilijuna dolara. Tridesetih godina njemactki impe- rijalizam je nastojao da se iskopa iz ekonomske kriyze kroz rat. To je isti agresivni ireakcionarni put koga sli- jedi ameritki imperijalizam danas. Kapitalistitki razvitak je stigao do stupnja gdje viadajuca klasa treba novi rat da se oslobodi viSka radne snage i kapitala i da stvori nova trzi- Sta. Vojyno-industrijski kompleks u Sje- dinjenim Drzavama je zauzeo ogrom- ne razmjere. On je izvor reakcionar- nih tendencija u domaéoj politici i agresivnog ponagsanja na .meduna- rodnoj pozornici. Ta snaga, povezana $ vojnim i drzZavnim aparatom sati- Njava najagresivniju, reakcionarnu snagu u Sjedinjenim Drzavama. Oni, zajedno s financijskom oligarhijom odreduje osnove ameritke vaniske politike. Vojno-industrijski kom- pleks stoji 1za Star Wars programa koji treba da donese orijaske profite. Oni namjeravaju da koriste lasersku tehnologiju i satelistske komunika- cije za pokretanje projekata koji ¢e omoguciti proizvodnju i stacionira- nje novih vrsti oruzja koji Ce osigurati procvat vojne industrije do potetka dvadesetprvog stoljeca. Troskovi ta- kvog programa Samo u svemiru iznose oko 500 milijardi ili 150 posto viSe od modernizacije programa strategi}- skog naoruzanja. Uk\jutena je proiz- vodnja neutronskih bombi i kemijs- kog oruzja i nove vrste konvencijal- nog oruzja cija destruktivna snaga je skoro jednaka destruktivnosti nu- klearnog oruzja To ce osigurativelike istalne narudzbe Pentagona za voyne posiove. Kanadani sve vise uvidaju da su imperijalizam i vojno-industrijski kompleks izvor ratova. Ali vecina to jo$ ne shvacta. Mnogi Kanadani drze da je Sovijetski Savez, socijalistitka zemija, isto toliko kriv za povecanje trke u naoruzanju koliko Sjedinijene Drizave. Mitakod er znamo da neki ak- tivisti za mir misle da je pojam “jed- nake odgovornosti” dobra taktika. Oni ratunaju da ce na taj natin poja- éati pokretza mir. Ali njihovatvrdnja o “jednako} odgovornosti” ide na ruku onima koji zaista hoce rat. Ne- dovoljna jasnoca o ovom pitanj borbe protiv stvarnog izvora ratne opasnosti — imperijalizma — disori- jyentise jude i slabi njihovu borbu. Mi vierujemo da ée iskustvo pomoti Kanadanima da uvide da je ameritki imperijalizam stvarni izvor ratne opasnosti, da kanadsku sigurnost ne ugrozava Sovjetki Savez vec Sjedi- njene Drzave. To je osnovni_ zadatak dosljednjih pobornika mira, pa isvih protivnika imperijalizma... | U Washingtonu borba se vodi iz- medu “jastrebova” i onih koji su _ spremni da poslusaju glas razuma. Previse je octekivati da ¢e jastrebovi napustiti politiku vojne superiorno- sti i trku u naoruzan\. Takve snage ne postoje samo u Sje- dinjenim Drzavama. ima ih iu Kana- di. Ne smije se ispustiti iz vida da je Mulroney-eva viada podupria Star Wars program, iako militarizacija svemira, bez razlike kako prikrivena Steti sigurnosti svih zemalja. Ona je odbila da se izjasni za nuklearno zam- rzavanje. Ona je odbila da se izijasni protiv prve primjene nuklearnog oruzja. Ona se slaze s isprobavanjem ameritkog oruzja u Kanadi. Ona nije nista rekla na vijesti iz Washingtona da ce ameritke nuklearne bombe biti smjeStene u B.C. i Novoj Skociji, bez sporazuma s Kanadom. Takvo drza- nie konzervativne viade povecava opasnost za Lyudski rod. Konzervativne miere se predstav- \jaju kanadskom narodu kao neSto sto proiziazi iz Clanstva NATO. Cak se wwrdi da Ge Kanada na taj natin osigu yati suverenitet od ameritkog priti- ska. Ali to je pogreSan argumenat, Sto pokazuju svi dogadaji. Kanadski su- verenitet je potkopan zhog clanstva u NATO 1 sadaSnja trka u naoruZzanju koju poti¢e americki imperijalizam i NATO Ge jos vise potkopati kanadsku sigurnost. | Svi miroljubivi Kanadani treba da ozbiljno razmisie da li mogu dozvoliti da njihova zemlja bude jo jate pove- zana s ekonomskom i vanjskom politi- kom Sjedinjenih Drzava kroz tlan- stvo u NATO i NORAD, ili da zauzme ‘ Nezavisniji stav i vodi nezavisnu van}- sku politiku. are Kanada treba dase povute iz NATO 1 NORAD pakta, i da se proglasi z0- nom bez nuklearnog oruzija. Medunarodna situacija je vrio sio- zena. Svijetje suotenbezprimjernom $ trkom u naoruzanju i imperijalistit- kim pripremama za nuklearni rat. Da li Ce do rata doi ili nece doti je go- ruce pitanje pred tovietanstvom. Sprecavanje nuklearnog rata je duz- nostsvih, Ne moze se ostati po strani. Marksisti nisu fatalisti. Naprotiv, Oni priznaju da svijesna volja i orga-. nizacija Sirokih slojeva naroda ima isti veliki utjecaj na sudbinu mira ka- g | UBLJEN PREDSEDN kav je na kurs ljudske historije uopce. U sadasnjim uvietima borba za mir i otpor planovima za novi ratjesu odlu- éujuci za prisiljavanje agresora da stanu, ida se primora Reaganovu ad- ministraciju da se povrati na put mi- roljubive koegzistencije, detant i ra- ZOTULANIE. Treba drzati na umu da su faktori koji su donijeli detant pocetkom se- damdesetih godina i dalje na snazi. Osnova za to je jatanje socijalistitke zajednice, a zajedno s tim 1 postig- nuée vojne strategijske jednakosti po cijeni velikih izdataka 1 napora So- vietskog Saveza i socijalistickih ze- malja. To je ono Sto ini da nuklearni rat bude samoubilacki akt. Ne smije se zaboraviti da je detant bio namet- nut imperijalizmu i da se agresivna i ratnitka narav imperijalizma nije promijenila. Zato se mora raditi 1 ho- riti za detant 1 za mir. ZLalazueci se za jedinstvo oko ovih i drugih pitanja marksisti povezuju borbu za mir s borbom za okontanje kapitalizma koji prouzrokuje ratove. Socijalizam treba da pobjedi u cije- lom svijetu da bi se otklonila opa- snost rata za uvijek. Treba okontati izrabliivanie i ug- njetavanje da bi se Covjetanstvo spa- silo od nuklearnog unistenja. Mir i socijalizam idu zajedno. Imperijalizam, agresija 1 rat ta- koder korataju zajedno. lmperijali- zam je izvor ratne opasnosti. (Skraéeno preveo S.M.) GRADANSKI RAT U SALVADORU INTERVENCIJE IZ HONDURASA CIUDAD MEXICO — Ministar vanj- skih poslova Salvadora Rodolfo Cas- tillo Claramount priznao je da su hon- duraske trupe u viSe navrata ove go- dine upale na teritoriju njegove zem- lje u borbi protiv gerilskih jedinica. Salvadorska vlada je na taj na¢in pot- vrdila vijesti koje je emitirala radio- stanica boraca za nacionalno oslobo- denje Salvadora “Radio Vencere- mos” da je armija te susjedne zemlje povrijedila teritorijalni integritet Salvadora. Salvadorski ministar je, medutim, odbacio tvrdnje “Radio Vencere- mos” da je posrijedi uvod u invaziju . na Salvador, kao ito da se radi o koor- diniranim akcijama. Prema “Radio Venceremos”, honduraSke trupe upa- daju na teritoriju Salvadora kada same nadu za potrebno, a ponekad u dogovoru s rezimskim oruzanim sna- gama. Predsednik Republike Palau Ha- ruo Remelik ubijen je ispred svoje kuée u glavnom gradu Kororu. Sef male ostrvske drzavice “izgubljene” u prostranstvima Pacifika stradao je kada se vraéao ku¢i sa - pecanja. Na njega je, nepoznati atentator, iz ne- posredne blizine ispalio nekoliko hi- taca i pobegao. Predsednik Remelik je ostao na mestu mrtav. Zapadnopacifi¢ka Republika Pa- lau jedna je od drzavica u nizu slié¢- nih u Mikroneziji. Reé je o nizu ost- rva koja se kao arhipelag nalaze pod Starateljstvom Sjedinjenih Amerié- kih Drzava’na kojima Zivi oko 14 hi- ljada stanovnika. Washington od kraja drugog svetskog rata vodi brigu 0 ovom arhipelagu i dosad nije imao gotovo nikakvih problema u uprav- ljanju. | ’ Ostrva Republike Palau su, inate bogata boksitom i fosfatom a lokalno stanovnistvo se bavi gajenjem bana- na, kokosa, ananasa, hlebnog drva i ribarenjem. Na mnogim ostrvima u arhipelagu su smestene ameriéke vojne baze. . / SAD — JORDAN ZAJEDNICKE VOJNE VJEZBE WASHINGTON — Pentagon je potv- rdio da ameri¢ke trupe sudjeluju u vojnim vjezbama u Jordaniji, ali je naglasio da to nije u vezi s nedavnom krizom oko ameri¢kih talaca otetog aviona kompanije “TWA”. U vojnim vjezbama, koje su poéele 1. a trajali su do 15. jula, sudjelovali 900 pripadnika ameriéke vojske i ne- koliko aviona “F-16”, te specijalni iz- vidaéki avion tipa “AWACS” to je saopcio ameri¢ki vojni predstavnik | Fred Hoffman. (KUNA) WEOLITVA ako izbjegava otvorene sukobe, egipatska je vlada pokrenula kampanju protiv zagovornika fundamentalisti¢kog islama i njihovih, po misljenju viasti, pretjeranih zahtjeva. Na slici gore: fandamentalisti nasred promet- nice mole za “povratak vjeri”, dok ih policija éuva, a promet — éeka. i Be go cag RE st el si EA aS” a a ie a ans aE Dale eae SP, b SEE ren ok iat : RES ae Se eA Gey ¢ a wee NS “ mA F é be aE ROSS ORES, SRC ARR AEAT Cwatt