VOL., 54, NO. 30 (661) THURSDAY, JULY 25, 1985 Nakon deset myesec: sukoba tz medu juznoatricke crnacke vecine 1 policije. vojske, viada JAR-a je a priye nekoliko dana uvela ivan redno stanje. Prvoe dana. vojska. kora sada UZIVa NeoLranicenad prava, je zatvo. rila 113 gradana. Promatraéi smatraju da je situa ecija u JAR-u “zrela” za opeu revo- lucijuidaviladau Pretorijivise nije » u Stanju ugusiti ernaéku bunu Ove godine poginulo je vee preko 900 demonstranata u uliénim bor- bama, zabiljezeno je vise Strajkova nego ikadau povijesti Juznoafri¢ke Republike 1 u demonstracijama su- djeluje veliki broj crna¢ékog stanov- nistva. Izvanredno stanje pruza neogra- nicena prava vojsei!i miliciji — bilo tko u bilo koje vrijeme moze biti pritvoren bez optuzbe, uvod1 se sa- movoljan (od strane vojnih viastp redarstveni sat | zabranjeno je Sire- nje bilo ikakvih informacija putem medija. Dobitnik nobelove nagrade za mir, erna¢ki nadbiskup Desmond Tutu je izjavio povodom objave o izvanrednom stanju: “To je tipican odgovor represivne 1 nepravedne administracije koja nepoznaje drugi na¢éin suzbijanja nemira osim nasilja”. Policija 1 vojska oruzani semi-automatskim mitraljezima iu 4 65 SH POEMS AH peerage 4 a MDIA, 2 PLOADK tad ae Ie * 4 i hh Cos A +. ee of the a 4 hah ts * GEES a? G3 ee, : | | oklopima. hara ernaékim naselj- me Prava civiinih viada su dodath- hjyerka suspendirana, + Qsvreucl se na dogadaje u Juz- noafri¢koj Republici, Shridath Kamphal, generalni sekretar Com- monwealth-a je izjavio: “Izvan- redno stanje uJAR-u nije nista ma- LONDON — Nigerijska novinska agencija NAN javlija da su britanske banke glavni pozajmljiva¢i kapitala | Juznoafricko) Republici (JAR). Pozi- vajuci se na pregled koji je objavila grupa boraca protiv aparthajda u JAR, agencija takoder navodi da su po veliéini kredita odobrenih rezimu iu Pretoriji odmah iza banaka Velike Britanije, Svicarske financijske insti- tucije. Prema pregledu te grupe, kojije ob- javijen u Londonu, 28 banaka iz Ve- like Britanije odobrito je proSle go- dine 34 zajma Juznoafri¢koj Repu- blici uiznosu 1,4 milijarde dolara. U isto vrijeme, 20 Svicarskih banaka dalo je Pretoriji 37 kredita u vrijed- nosti milijardu funti. Medu najvecim zajmodavcima Pre- torije suiSR Njemaéka, Francuska i tek onda Sjedinjene Ameri¢tke Driza- ve. 5 a rae baht hai Pe rat F noha teh ete s iH 2 bat) COL b A I au camel > " A: : “ rae eG «, eds 25 #5 : PER oe, Kart wage Seadoo A Ch Aud Le eey es ES VAMELAOLOE LS hy Go SF a FM. LF LMA ey hf, ; 4 s 9 td 4 , bg: : f nt r, y bs , " ,, es x. & / ‘4 ee. ss f i R me. Si ose” %G 2 y ‘ mS ¢ x Me ig 4 i. sa ¥e é , y g £9 - ic ¥ 25 legge PSs j af ios. 6 oe 4. ‘fy boy. ay Logs “tbs edhe ifs SPE % No glen gi Pie 4 % o she PoSEgPD PG gate oe aid. Od A > ¢ J a oc pp yh aS, 4 Crs oy > ‘ y “tg a é G, “a les ; %, IAA fro 1 Oe CR OIAE HOG gf LE ne fF, - ¥. , ‘f, c . Lb APL 6 .. é ‘ ee . 4 om &, sang bf SEOLE Fx SEA pte wHige reg Oo EA 9 wae. FiBL, ae e a As oo) "2 Whe, a Ga Z hs P< Son eect ae g, Spe a Da 2 gn “Le re Pei ig ge tte re xs We ee eget Nba Opcekanadska Ekonomska komi- sija je objavila svoju analizu utjecaja novog konzervativnog budzeta usvo- jenog 23. maja O.g. Sveobuhvatna povecanja u oporezi- vanju, koja stupaju na snagu iduce go- dine, ¢e po nalazima komisije, sma- njiti rast privrede za 50 posto prema ovo] fiskalnoj) godini. Povecanje bruto nacionalnog produkta (vrijed- nost svih proizvoda i usluga) ce biti samo 2.5 posto u 1986. godini prema 9 posto u prosloj godini. Rast pred- viden za ovu godinu je 3 posto. gotke 1 povecanja privrednih poreza ée znatno smanjiti potroSacku potraz- nju’’ — izjavila je komisija. Pove¢anja poreza na osobne do- “Jos jedan rezultat budzeta je na- Stavijanje visoke nezaposlenosti. Predvidena je nezaposlenost od 10 posto odnosno 10.5 posto za 1986. godi- nu. To predstavija ‘“gubitak” od oko 40,000 radnih mjesta, mnoga od kojih su u drzavnom sektoru — odraz znat- nog smanjivanja drzavnog budzeta za drustvene namjene”’. Inflacija, koja je bila prioritet kon- zervativne platforme, se _ takoder nece smanjiti. Predvidena inflacija za 1986. godinu je oko 4 posto. Medu- tim, to ovisi o pozitivnim kretanjima u americkoj privredi, tj. bazirano je na pretpostavci da ce americke ka- matne stope pasti tokom godine. U su- protnom, stanje naSe privrede se moze jos vise pogorSatl. odluku [L.0O. Izvrsni odbor “NaSih novina” na pretproSloj svojo} sednici, posle veoma duge diskusije, doneo je odluku da godisnji odmor traje tri sedmice. Placeno osoblje (admi- nistrator, slovoslagaé, predsednica i glavni urednik) pri- mi¢e platu na ime godisnjeg odmora samo za dve sedmi- ce. Nedelju dana bi¢e na odmoru bez plate da bi nas list ustedeo 684 dolara, tj. nedeljni iznos pla¢enog osoblja. Ovo je zadnji broj naseg lista pre godisnjeg odmora. Sledece izdanje bice 22. avgusta 1985. Umoljavaju se Gitaoci da sa razumevanjem prihvate kar # U iducem izdanju “NaSih novina” objavicemo dopise koji se odnose na ovogodisnje proslave Kanadsko-jugo- slovenskog dana i jos neSto o Mom Kaporu. BERGEN BELZEN NECE ULICU Al NE FRANK BON, jula— Nesreéna Ana Frank, ¢iji “Dnevnik” predstavlja jedno od najpo- tresnijih svedoéanstvava o strahotama i stradanju Jevreja u nacisti¢kim logori- ma, i danas, toliko godina nakon rata, uznemirava duhove i savesti u SR Ne- macko]. Predlog socijaldemokrata da jedna ulica u gradskoj cetvrti Begren Belzena, jednog od mnogih zloglasnih nacisti¢- kih logora tokom rata, ¢ija je zrtva bila i 14-godiSnja Ana Frank, dobije njeno ime, naisSao je u ovom gradu na zestok otpor. Glavni protivnik i borac protiv ovog predloga, gradski senator i pripadnik Hriséansko demokratske unije, mislida bi ulica Ane Frank “bila neugodno po- decanje za njegove sugradane”, ARATE CRN CEREE EERE E a inane AA a SUDAN — LIBIJA WASHINGTON — Vlada SAD izra- zila je duboku zabrinutost sudanskoj viadi zbog moguénosti uspostavljanja vojnih veza s Libijom. Predstavnik State Departmenta Bob Smaily izja- vio je da bise sudansko-libijska vojna suradnja mogla odraziti na odnose SAD sa Sudanom. Medutim, on je do- dao da je od sudanske vlade dobivao uvjerenje da vojni sporazum s Libi- jom ‘nije zakljucen na ra¢un SAD”. Predstavnik State Departmenta je ta- koder rekao da ¢e americka vlada po- drobno prouéiti sporazum, atek onda odluéiti hoée li ostati pri svom za- htjevu upucenom kongresu da se za 1986. godinu Sudanu dodijeli 78,2 mi- lijuna dolara ekonomske i 17,2 mili- juna dolara vojne pomoci. (KUNA) RK 4 | : : : y ; | yl y » el Pa 3 — UREDNISTVO TY bojica ambasadora Vladimira Rolovica Miro Baresic dao je intervju Svedskom novinaru Tordu Andersonu u Jednom kafiéu u koji je dosao bez ikakve pratnje. Baresié¢ je govorio 0 svojoj “borbi za slobodnu Hrvatsku’. Konzervativni krugovi u Svedskoj, koji daju Baresi¢cu publicitet, ipak bi mogli napokon shvatiti da Hrvatska i hrvatski narod nisu gradili i ne zele graditi svoju slobodu na nasilju. BareSic¢ je ubio jer je smatrao da je terorizam uvjet slobode. Hvala lijepa, §vedska gospodo, na podrsci takvim shvatanjima, ona SU U proSlosti uvijek skupo stajala hrvatski narod. (D.S.)