U Sutomoru, mestascu kraj Ba-
ra, velike luke na Jadranskom
moru, zemljotres je 1968. godine
oStetio staru Skolsku zgradu do te
mjere, da djeca vise nijesu mogla
uciti u njoj. Nastava je izvodena u
prostorijama tamosnjeg _ hotela.
Novaca za gradnjunove zgrade nije
bilo. Oko 300 djece je tako poha-
dalo Skolu pod nepovoljnim uvijeti-
ma,

Ali, u Jugoslaviji Ijudi Zive u
slozi, ljubavi i svi priti¢tu u pomocd
onima koji se nadu u_ nevolji.
Dnevni list “Vecernje novosti”, koji
izlazi u Beogradu, obavjestio je sve
gradane zemije o toj nesreci |
pokrenuo akciju prikupljanja po-
moci djeci iz Sutomora. Stizale su
poSiljke u novcu, knjigama | dru-
gom. Javila su se preduze¢éa, fabri-
ke j pojedinci sa svojim prilozima.
Nitko nije Zalio da da pomoé mali-
Sanima iz lijepog crnogorskog Ije-
tovalista. s )

Onda su izgradili divnu Skolu.
Inzenjeri su besplatno napravill
projekat zgrade, radnici ga ostvari-
li za nedugo vrijeme. Skoll su dali
ime Kekec. Ona je, dakle, sagrade-

__DRAGA DJECO!
_U junu Skola prestaje da radi.
Pa Sta da se onda radi?

Da Ii ostati u kadi.
ovdje u divnoj Kanadi,

lina rijeku ici,
da nas rashladi?

Ali poénimo rade sa pjesmicom:

Danas Skola ima preko 350 uée-
nika i 25 nastavnika i uéitelja. Svi
su sreéni pod novim krovom.

Ja se danas s pravom ponosim
na tu Skolu, jer sam tamo prije
dolaska u Kanadu uéio djecu koja

su postizala najbolje uspjehe. U .

mom razredu je bilo daka viée

nacionalnosti. Svi su se voljeli i

tako zajednicki ostvarili izvanredan
uspjeh.
Volite se i vi, bez obzira tko je

kakve narodnosti, jer stara poslovi-

ca kaze: U slozi se kuéa gradi.
Da Ii znate porijeklo imena
Kekec?

Ako. se tko eli dopisivati sa
svojim vrSnjacima u ovoj Skoll,

neka mi pige, ja Gu mu veoma rado

| ptice poje.

| U junu
| uz lunu
| svitcl se broje.

| U junu
u €unu
puno riba.

Mo3ssao je Maj

cee 6y6e Ha 4aj,
of, oce g0 nyuene
4a ce npopecere,
ruxe byGamape,
nentupe, Oymbape,
“U AVBagcKe nonue,
“ pygZape pose.

Cnpemno je maj
cyfoBe 3a 4aj,
U3ZHeO y NOsbe
pasHobojne wome,
no3nahene xyne,
yuyTypuue cHhyne,
wv pyMeHe agenie,

\ “ Hpyare Gene.

pos

Cunao je maj
CBAHOM Meg, W 4aj,
y upBeHe sane,

y 3B0HUUhe Mate,
y XajAyuRy TpaBy,
‘nepyHunKy miaBy,
y nyTe wyTuhe,
Ha 3acnaay nuhe.

florivo je ceax,

vu nentupuh nak
4Yaja noNa AuTpe,
3acBupane uvTpe,
sauyna ce Tpyba
ceupaunua Oy6a,

v3 OOnuuiper mMOyHa |
ganepana HtYyHa. j

POSLEDNJA TRESNJA
Tanja i Sanja ubrale poslednju tres-

nju. Tanja rece:

— Zadnja treSnja je moja!

-— Nije tvoja, jer si pojela prvu sa
grane! — uzvikne Sanja. |

— Ali ti si jela svaki darr viSe od

na solidarnoS¢u svih naroda i

narodnostl Jugosiavije. —

Mozes i vise

Ako su ljubav i volja u tebi vei,
i ako ne prepuStas sve ,,sreci’’,
MozZeS uvijek vise znati,

ViSe smjeti,

Ugledati,

Tréati,

Skoditi.

 MoZeS biti odlitan u sportu, muzici,

Igri, tehnici.

Uz tvoju Zelju i znanje
 NeSto ée od toga postati i tvoje
ZANIMANJE!

je V #

seat cians carkipna ee i
Tes poss pe be j | ; Sarcaess ee pe
oP ae

Ovih dana u Ber e boravio Peter
Ustinov, danas jedan od najpoznatijih |
najpopularnijih umjetnika. KazZemo samo
“umjetnika”, jer se doista teSko odluciti za
samo jednu od njegovih brojnih umjetnic-
kih djelatnosti. Glumac, redatelj, crtac,
pjevaé, knjizevnik... | jo’ mnogo toga, a
uza sve to | velik prijatel] najmiadih, jedan
od rijetkih ambasadora “dobre volje” koji Je
@ uvijek rado prisutan kad god ga pozovu ako

gu djeca posrijedl.

Umijetnika smo sreli prigodom jednog od
_ pokusa za operu “Banditi” Jacquesa Offen-

& ~bacha u Deutsche Oper Berlin, ovaj put u

fm ulozi rezisera. Zamollli smo ga-za kraél
‘@ razgovor — o djeci. Evo Sto smo zabiljedzill:

@ Gospodine Ustinov, vi ste velik prila-
tel] djece, Qdakle ta sklonost koja vam je
donijela tako veliku popularnost?

—- Ne znam, doista. Ja sam, naime, |
sam dugo bio dijete, | danas sam pokatkad
djetinjast | zaista nemam niSta protiv toga.
Imam éetvoro djece koja su vise ill manje
inteligentna, koja manje Ill vise dobro
izgledaju... djeca su Ipak naga jedina nada
 uovome svijetu: To je nada koja se uvijek
A izjalovijuje, all se uvijek | obnavija...

Ono osnovno u djetinjstvu jest, dakle,
ono Sto Govjecanstvo veze, jer u sebi ne
nosi_nikakvih polltiékih tendencija, Vrio je
I simbolléno bilo to da je nigerijska viada

. ern o bl eet
4 EEE. spss SSeS
2 Pare teietitegeen Paeeeey Boies

godina).

Krista Bendova:

ZLATAN MIR
Sve jedno je, da li je ko
crnac ili éovek bell.
Svaka majka u svetu
samo jedno Zeli:

da joj dete raste
zdravo, sretno, u veri,
da o ratu neée znati
sinovi / éeri.

Sa slovackog preveo C.D.

nakon rata u Bilafri d jl

UNICEF da ude u zemiju. Jer UNICEF je
organizacija za djecu. S djecom se doista
ne moze bitl subverzivan, ne moze se Imati
nikakvih politiékin tendencija, rad s dje-
com je neSto Cisto, nepoliticko, nerellgioz-
no. DoduSe, u stanovitom smistiu jest reli-
glozno, all nije vezano uz crkvu. ©

@Bili ste | u Jugosiaviji, | to upravo
zbog djece. Na Festivalu djeteta u Sibeni-
ku. Kakvi su va&i do/movi?

— Mislim da su sve te inicijative izvrsne.
Nadam se da ée se sve one i dalje razvijati,
kao | ideja s otokom djece. Prosgie godine
bio sam ponovo u Sibeniku | ponovo sreo
sve te miade ljude oko Festivala.

Do|mllo mi se | to kako se 8s djecom u
Jugoslaviji postupa, | kako se djeca pona-
Saju, medusobno i prema nama, odrasli-
ma, Covjek se doista moze osjecati jednak
§ djecom ako se tako prema djeci | odnosl,
ako ne izigrava nekakva giganta Ill pedago-
ga, nego se ponasa kao govjek koji je samo
malo viSe narastao.

@A kako gledate na danagnju miadu
generacij/u? Da li je danagnjiem djetetu, uz
feleviziju, kozmonaute | sve $to uz to jog
ide, potrebna i bajka o “Crvenkapic/" |
“Trnoruzicl"? | |

— Smatram da su se | “Trnoruzica” |
“Crvenkapica" prilagodile kozmonautskom

Bei beh eco Bs Dc Bees cn eee

U junu
u Sumu
i pijusak Siba.

mene, — primjeti Tanja.
A tata je rekao:
-—~ Mama Ge se danas umorna vrati-

tl s posila. Dajte njoj...

Il na koncu
u foncu
dorucak kréka

U junu
svi se kunu: |
Daleko je do rutka! |

Stoga u junu
kaSiku punu
u gladna usta!

Nasmijale su se i posle mami u
susret.

Krista Bendova:

NASA SKOLA

Svi su dali srce svoje
u temelje Kekec Skole.
Sada je tu Ijepotica,
Siri krila kao ptica.
Daje znanje, daje moé,
jer je nikla uz pomoé

svog naroda, zemlje mile.

U junu,
kad svirale dunu,
kucéa je pusta.

Cika Danko |

@ U zivotu smo
mnogo naucili, ali |
mnogo zaboravill.
Zbog toga moramo
malu djecu, veliku
djecu i mlade ljude
sluSati s najvecim
respektom, jer se vise
tocno ne sjecamo
kako je to nekada bilo.
A-to Sto je nekada bilo
nije bas nevazno.

svijetu s mnogo vise slobode nego Sto sam
to uopce mogao misliti, Napokon zagsto |
“Crvenkapica” ne bi mogla letjeti u koz-
mos?! Pa, i vuk bi mogao s njom! Kako bl
to krasan vuk blo! | sv. Nikola je uvijek bio
astronaut! |

@ Sto bi, po vagem miSijenju, morali
odrasli uraditi danas, da bi svijet sutra vise
volio djecu? .

— Odrasli ne bi treball neprestano poku-
Savatl utjecatl na mlade Ijude. Primjer koji
odrasii daju mnogo je vazniji od onoga Sto
onl govore. Znamo da mnogo toga Sto se
govori nema veze s onim Sto se radi. Evo
jednog primjera: jedan otac dr2i visokomo-
ralne prodike svojo] djeci, a zatim odlazi u
posjet nekoj drugoj zeni. To je posve
moguée u ovom nasem svijetu. | odrasli u
tome ne vide nigta krivo. To mi se eini éak
tipiénim, tollk cinizam,

Mislim da je vrio tesko biti dijete. TeSko

a pntateane ES See feos se] pocorn

Hrabre ruke steg su bratstva
na strehu joj izvesile.

Nada Krtic
Osnovna Skola “Kekec”
Sutomore, Jugoslavija

Peter Ustinov

je biti i mlad, Pa kad je veé sve to proSlo,

tada moramo misliti ne samo na to kako
nam je nekada bilo teSko, nego i na.to da
smo ono Sto smo postigli sa 40, 50 ill 60
godina, postigli nakon duga putovanja.
Mnogo smo nautili, ali | mnogo zaboravili.
| zbog toga moramo malu djecu, veliku dje-
cu | miade lIjude sasluSati s najve¢om
pozornoscéu | respektom, jer se vise toéno ij
ne sjeGamo kako je to nekada bilo. A, to
Sto je nekada bilo, to je vazno.

@ Kazete, odrasli bi trebali davati prim-
jer, ane govoriti o tome. Da fi biste mozda
ipak nasim najmladima rekli svoju poruku.

— Pa, eto je: PosluSajte Sto vam govo-

rimo, All, nakon toga promislite da li je to es

Sto smo vam rekil ispravno. Ako mislite da
nije — zaboravite!
(Razgovor vodila

Jagoda Martinéevié-Lipovéan)

ees oe Mhee tr Sis she tne Ee SRiaeonaias
* Sere eet nag iens Sane