DR. MIRKO ) MARKOVIC = - Posto je za sve to trebalo imati finansijska sredstva i neki poéetni fond, sjeéam se, Frano Petrinovic je, onako lezerno, izvadio éek, rekavSi: “To bar nije tesko” — | popunio ga na iznos od 5.000 dola- ra. To isto uéinili su odmah Martin Bogdanovié, Joe Martimec, Nick Bez a kasnije i Zlatko Balokovié, tako da je na licu mjesta, u samom pocetku sakupljen fond od 25.000 dolara da bi se od toga novea mogao otvoriti ured u New Yorku | poéeti sa radom. (Od Adamiéa niko nije ni oéekivao prilog u noveu, jer on nije bio kapitalista, a na’ moj ratun u tom pogledu bilo je Sale | smijeha). Na tom, osnivacékom, sastanku Ujedinjenog odbora Juznosloven- skih Amerikanaca (kasnije obi¢no - je nazivan Jugoslovenski odbor) izabran Je Luj Adamié za predsjed- nika, Zlatko Balokovié za potpred-— sjedni ka, Nick Bez za blagajnika, dok su u uZi odbor u8li: Frano Pe- trinovié, Martin Bogdanovié, Joe Martinec, a nesto kasnije kooptira- ni su Savica Kosanovié | dr Viktor Sarenkov. Tom prilikom S. Maletié samo | formalno nije blo izabran za izvr3- _ nog sekretara Odbora, Jer do toga wremena jos nile. blo BEPIQ, od ; * fe Eparhije ighodit! ‘legalan otpust Iz. parohije, pa ge, zbog toga, njegov izbor, u javnosti nije smjelo ni objavijivatl. Nekoliko dana kasnije Maletié je u tome uspio i stuplo je na duznost izvr$nog sekretara Od-. bora. (Napominjem, da je N. Dre- novac tada trebalo da prede iz parohije u Youngstown u parohiju u Alikvipu, ali se on predomislio, premda je prethodno bio dao pris- tanak). Dozvolite mi, da vam, kurlozite- ta radi, ispri¢am Sta se meni, liéno, poslije zavrsetka toga sastanka dogodilo. _ Kada sam prisutnima, kojt SU krenuli na zajednitki ruéak, saop- Stio da odmah moram autobusom da se vratim u Pittsburgh zbog objavijivanja.u “Slobodnoj reci” vijesti o osnivanju Ujedinjenog odbora, prisao mi je Martin Bogda- novié ij uzeo me pod ruku, rekavsi: “Ispratiéu vas”. Kada smo IzaSli na ulicu, predlozio je, da svratimo u jedan obliznji, ne ba& ugledan restoran. Iznenaden takvom njego- vom izuzetnom pazniom | intim- noScéu, pitao sam se, zaSto to Bog- danovié éini. Cim smo sjeli za prvi sto, M. Bogdanovié mi Je, snebi- vajuci se, pruzio poveci zamotuljak novea, rekavsi mi da me time Zell éastiti. Hiadnokrvo sam prihvatio pruzeni zamotuljak i poSto su u nen. ‘bile novéanice od po 20 Vancouver 1° City Savings " Credit Union . Owned by the People it Serves U vlasnistvu liudi kojima sluzi Foe Bhinches} in Vancisioe: West Vancduiser rave North E Burnaby, consult your Yellow Pages for the branch n nearest you. es Rs . = Filijale u Vancouver, West Vancouver 7 North Burnaby. Proverite u Yeloow Pages za fili jalu — naiele vama. co ¥. | sabuakvout Eleonora Roosevelt, dolara, brzo sam prebrojao 1.000 dolara. Taj novac .sam ponovo slozio i vratio mu uz najtopliju Bogdanovi¢é se zbog toga ocigledno zbunio — bilo mu je vrio neprijatno. Objasnio sam mu, daja radniéke novine, ne mogu takav dar da primim. M. Bogdanovic, pocrve- nevSi, iskreno se Izvinjavao, aja — da “budu koze na broju i vuk sit”, izvadio sam iz dzepa pretplatnu knjizicu “Slobodne reci”, rekavsi, da éu, sa najvecim zadovoljstvom, primiti taj novac za “Slobodnu reé” pod uslovom, da mu na iznos od 1.000 dolara izdam pravovaljanu _priznanicu, tako je | bilo... Martin Bogdanovic, bogati fabri- ~ kant ribljin konzervi iz San Pedro, Kalifornija, umro je 1944. godine A od sréane kapi | to u trenutku kada “Je na jednom zboru drzZao vatreni govor, apelujuci na prisutne, da sakupljaju pomoé za narode Jugo- slavije. Ujedinjeni odbor je za vrijeme Il svjetskog rata razvio ogromnu pad ti¢ku aktivnost kako medu nasim iseljeni¢ékim masama, tako | u najSiroj ameriékoj javnosti, pa ak i van granica USA. Na_ primjer, supruga predsjednika Roosevelta, aktivni javni radnik’ | publicista, pristala je da: bude poéasni pred- sjednik Ameriékog odbora za po- moé narodima Jugoslavije, koji je, koliko se sjecam, osnovan koncem 1943. godine kao humanitarna organizacija UJedinjenog odbora. -Gradonaéelnik New Yorka, Laguar- dija, uvijek se odazvao svakom zahtjevu Ujedinjenog odbora. Sje- éam se, kada je l citavom New Yorku bila posebno posvecena jedna sedmica za jugoslovenske partizane — sakupljanje novéanih priloga, dijetjenje letaka i sliéno. Ovo su samo neke crtice u vezi- pomenutog sastanka u Clevelandu, koje navodim izmedu ostalog da “ohladim” volju kod vajnih “istori- cara” naSeg pokreta, koji nastoje, da po svom obiéaju pripisuju rad i. uspjehe u pokretu makar i crnom davolu, samo ne onlma koji su za te uspjehe stvarno bill zasluzni. Kako u moralnom, tako | u materijainom pogledu na liniji pomoci ‘“Narodno-oslobodilackoj borbi Jugoslavije, rad Ujedinjenog odbora, svakako je bio i najveci domet antifasisti¢kog pokreta Srba, Hrvata, Slovenaca | Makedo- naca u USA* — sve do pobjede | revolucije u Jugoslaviji. Zato, smat- | ram, da bi S.- Maletié, kao danas jedinom Zivom élanu iz uzeg kruga Ujedinjenog odbora, bila duznost i obaveza, dao ‘radu: tog Odbora, istorije | istine radi, napise, po sjeganju sve Sto zna, jer — koliko ml je poznato, do sada, o cjelo- kupnoj aktivnosti tog Odhora, vrio - malo je napisano. MALI. B+4104 | , kao glavni urednik jedne inate veoma: Nase nov Rijeé dvije o nadie svestenicima Kao Sto sam u poéetku naveo, od samog osnutka “Siobodne reci” i Vidovdanskog kongresa, Getiri sveStenika: Jovan Krajnovié, Ale- ksije Savié, Jovan Smiljani¢ i Mirko Vujisi¢é, veoma aktivno su poma- gali taj pokret i samim tim doprini- jeli njegovom usponu. Kasnije, uporedo sa Sirenjem uticaja antifa- Sistickog pokreta, sve vecim anga- zovanjem iseljeniStva na_ liniji NOB-a, tj. pomoéi NOB-u i Savez- nicima, broj naprednih sveStenika, koji su prelazili na nasu stranu, se povecavao. Jedna od manifestacija toga procesa bila je izjava 7 sveSte- nika 1942. godine na liniji naSeg pokreta. U to vrijeme vise nije bilo medu Zivima Jovana Smiljaniéa i Aleksija Saviéa, a da su bili Zivi — bilo pi ih ukupno devet. Izjavu su potpisali: Jovan Krajnovié, Strahi- nja Maleti¢, Nikola Drenovac, Emi- lijan Glocar, Vojislav Gatinovié, Mirko Vujisié i dr Milan Popovic. Izjavu su napisali Drenovac | Male-. ti¢é u Drenovéevom stanu u Young- stownu. ) Uglavnom, svi ovi» svestenici zauzimali su veoma vazne parohije u iseljeniStvu. Gaéinovica smo iz male crkvene opstine u New Yorku, gdje je inaéé izgubio vecinu medu parohijanima, premjestili u_néza- visnu od Eparhije i Patrijarsije — crkvenu opstinu y S. Pittsburgh (bivSa crkva pokojnog A. Saviéa), koju smo, inace, Dptpune kontro- lisali. Kasnije Eparhija | i viadika O Dioni- sije, iskljuéivo iz politi¢kih razloga, nekiehuo je hajku, naroéito protiv Maleti¢a, Drenovca i Glocara. Tako je, pod pritiskom Eparhije | proéet- ni¢kih parohijana, Drenovac 1944. godine izgubio vecinu u Youns- townu i tada je preSao za jednog od urednika “Slobodne reci”. Rad novopridoslih svestenika — Maleti¢éa, Drenovca, Glocara, Gaci- noviéa, kao i onih koji su od pocetka bili uz “Slobodnu rec”, mnogo je doprinio Sirenju i jaéanju pokreta. A Milan Popovié se od- mah po objavijivanju izjave, pod pritiskom “Srbobrana”, povukao. U najveéem usponu rada Ujedi- njenog odbora Amerikanaca jugo- slovenskog porijekla i svin pokreta koji su u njega ulazili i sa njim saradivali, naSe napredno iselje- ni$tvo je doéekalo kraj Il svjetskog rata i oslobodenje Jugoslavije. Cil] i Zelje.toga pokreta bile su ostva- rene blagodareci stotinama pozrt- vovanih aktivista od Milwaukke, Chicaga, Gary, Pittsburgh, Hazle- tona, New Yorka, Detroita — na istoku, pa do Seatlle, San Pedra, San Francisca | Los Angelesa — na’ zapadu USA, kao i u Kanadi. Mno- gobrojna su to imena, imena onih koji su radili na tom polju nesebic- no, pozrtvovano — za ideju, ane za Nenu slavu.. (Nastaviée se) off. 423- 3321 . Res. 423. Vetr. Phone: — 200 0 FIN ; SER | VICE SHINGLES ¢ & FLA ' ROOFS: EAVES TROUGHING | 5 COSBURN AVE, SUITE 101, fonowne, ONT. MAK 269 ',