10— NASE NOVINE, August 17, 1983. * 3apOAyBaNKMOT KaPaKTep Ha NPBATS BANKAHCKa BOjHAa KOjS NPSTCTaByBa NECNOMGH MCTOPUCKK HacTan BO ef- HOBeKOBHAaTS 6OPBa Ha Maxenonnija 3a concTeeHa Ha- UMOHANHa APatba, NPBAaBMNHO Tro C~aTVja HE Camo NaKkeQoHuMTe, TYKY 4 BaNKaNCKMTS COUMjanucTu KEMOHCKHTE CAOBEHH, Ce HapeuyBaaT Cpdit, Bo ammonenosHata Sopba Ha Makentonunte 3a cor: ja gapain Heowioxsno crnpo BeyRatbe Ha pedupmuTe Bo NMakeiontiija’. Gatitro, MNO TOK BAAT THe! Tie tn Hooe ta Ha Ca HCRTOT COIV3, AakO ce 9 peusuanpa, T.@. Ha cBecta mexa Cnoze- TVKY HOMAK@IOHUMTe ce eeH Hu Byia- UeleuwB Hapog, Bo uurepec CTBGHg HALIHOHAJINA ApoKaBa HECOMHEHO TIPeCyIHO 3Ha- uaJHH ce rogHHHTe 1878, 1903, 1912 mw 1941. Toa ce caMO OJLIQINH da3y Ha e& QHHCTBEHHOT KOHTHHVHTCT Ha MAaKkeNOHOKHTe cTpeme- acu. Ho Ilppara OankaucKa BUJHa ceKako mpercraByBa WPelOMeH HCTOPHCKH = Hac- TaH WTO ja pagmMeryBa oO Baa GopOa Ha oBa CVIUTS- CTBEHO paNIHUHH nepHoua. Hej3HHHOT, BO OCHOBaTAa 3a BOJWBadKH KapakTep, !tpa- BIUIHO TO ChaTHja He CaMo Makenonuyte, TYKY H 0a KAHCKHTe COUMJAIHCTH. Cpnicko-OyrapcKHoT cOj\3 BelHall TH 3arpHxKu HajHC TakHaTHTe rpeTcTaBHHilii Ha MAaKeJOHCKHOT Hapa. yOa THe VIllTe BeqHaly UpH CTalHjg KOH O0paHa Ha uelocTta H @NHHCTSOTO Ha HaporoT HM noBpeloa Oopoda aa H3BO]\BalbeTO Halioiia Ha WpxKaBa, bugejKH HeKO- rallivata MOKHa Pesoryiiite H@pHa OpraxH3auuja delve BeKe pasHeOuTeHa HO HeMa- lle HHKaKBa MaKeMOHCKa Ha lHOHaNHa HHCTHTYLHJAa WTO Ia Ce nojaBu jpeg mMeftyHa powHata jaBHOCT BO o20pa HaTa Ha HaWMOHATHHCT je ruTHMuTeT, BO jyHH 1912 ro auHa BO [erepoypr oeLie dopmupaHho CmopeHomake- JOHCKOTO HalyHOHANHO-IPOC BeTHO ApYyTapcTBo =, Kupxin u Meroayja” wiTro 30 CBO jot, YcTaB” ja HMcTakHa Wet Ta ,la ro NoMara AYXOBHO Yo mpepoayBakbe H oOOeiH- HYBaibe Ha MakegoHcKite CnoBeHH WH HHBHOTO C71000.1 HO _ HaljHOHa.THO-OHTOBO ca’ \MoonpelesyBaibe”, CO jac HO KOMHOHUMpAkbe jleka He TOBH Pe@OBHH WIEHOBH MO- Mar Dag Gutar ,HCKILYYHBO — CAOBeHOMaKeZOHUM, Cio BEHOMAaKeJOHKH, MuudeKa CH ymoi3a Ha Maxkegouusire. pi a Tpuu — He wooKaT He 3sata3yBameTo Hg Oro- qa 6HaaT PeOBHH uNeHO: MaHCKata Hunepuyja, BH", H HeKa ,Mery WleHOBH KaTa Bilacr rpeOa co CiTe re Ha Jipyraperporo pa3ru- KYITYPHH MepKkH Ma TO no BUDGH H MHCMeH ja3HK ce MaTa pacrpocTpany BalheTo CMeTa CIOBEHOMAKS1OhCKH Pa OBaa mponaranta wto or ja3HK". Ce pa30vpa, pyc Cera BeKe HMa HAJaNHMUH Kala Bulalila, KOjauiro Gelue ,cre0eHIMUN KaKO Bo Ma- BC\IIHOCT HHCIMparOpoT Ha KEjLOHHJa TaKg WH HanBop Cpucko-OyrapcKHoT cO|VS 3a QI Hea. POjHa co Typunja, He TO 6) Bo umeTo Ha xyMaHoc PeErHCTPHP, OBA ADYLUTBO, ra, YOBCUKOTO JOCTOHHCTBO wakO BO HCTOTO BpeMe CO y BVGOBTa KOH CBO}aTa TaT roleia BpeBa fo ilpHubarH Kopuna MAKeEMOHCKata Hi ocHoBasero Ha Pycko-UPilo teaurenunja eqHaul aa ce ropeKoro ONaroTBOPHO APY xKoralll MOPg aa ja Pek ILIETBO, ke CpaMHaTa MNpolVvKOa Ha CBOIATa COBeCT HW YecrT da OVIaAPCKHTe, CPMICKHTe HW Tpy Klife masapH. Ho sarpwxKenocta He Se 7) WUupoka BHaTpellina ca ue cauo cpea Makesojunu- Moylpapa Ha ManregouHja’. Te WTO O€g Malery Oo CBO jaTa TaTKOBHHa. THe caMo HMa@a NMOBEKe MOOKHOCTH 3a jaBHH HaCTamH W 3a jacHo neklapHpalbe Ha CONCTBCHH TIoTmpeHu BPS BaKBIIOT Te YVBCTBA HM MHCUII. Toa CTaB Ha CaMHWOT HapOg BHa HECTIOKOjJCTBO He Gee no TPe BO Makepontuja, Helo Mig BO CamMaTa Makejonu BHTe NpercTraBlAun BO py ja WTO @BTeHTHUHO ro mo CKaTAa 3 aaeeminges pibrattce TBpUyBa KH IHcmMoTO of On tTpuja Uynopoxy, | Haue Hi roackuTe narpHoTH om 15 MOB, 4p lappy Koncraura ABrYCT 1912 roquHa, “PeuHCH HOBHY H JIPYTHTGe BO MOMCH HerlocpeaHO peq oGjaByBa TOT KOra Ce O¥eKYBa oOjapy 3KeTO Ha 3aBO]YBauKaTa BO] BalbeToO Ha Iipspata SamKan- Ha, BO KOe WeuMaHO ce Oa CkKa BOjHa HacTamyBaaT Ha TO a: TeMKTe jaBHy COOHPu Bo Ile ,1) ExeprutHg 3acianyBa Tep6ypr, mocervBaar yerak- Hee Ha OpaTcKka Pycuja PO HaTH MONHTHYADH, poKaBHH UH, KYITYPHH, HayYNH =H 2) YVHuHuwITYBalbe Ha oyrap |aBHH paOoTHHuH y lepBo3 okaTa, CpicKaTa yw fP'uhald wo Onjat TpeBora: ila, — mponaraHtia BO Makcaouil genar THe — nmonoxKoara e ja. KPHTHYHA: Bo Makeionnja 3) Orsopare YYICMIUITA siouca Ha cupr. EwtHcrne Ha GIOBGEHOMAKCXOHCKH Je BHOT cmac Ha Halliero de- BuUK. No, Ha Hawata 4) OGHopyRatbe Ha NIPKOB yioct, qa BaeRHO CO TOa u Wara HCIaBlichHocrT fanrorne- emacor Ha Espona oO. BOi- ipactHata CADBEHOMARCTON- a Toa @ 3aMeCLUVBALeTO CKa aAp#KaBa Bo T. OXpiti). wa Pyeuja, Ho He HO) PHI 5) CaoGo1en pasBurok Na wa woupwkKa Ha CAO BCHCKH CAMOCBCCT, or cojva nporan Typunia, Tinemoro Ha GHIWNICKHTe MaTPHOTy »loa He e THacoT Ha HapanoT" Typc” HE 3ABHC- CIOBEHCKO YTH@MHUITe, 3a TO TOa Ke 6nNDe Napactac Hall MOTOMLUNTe Ha Kuprna u Meroguja: Ke ja paste nar Makelounja Ha TDH Je Na, ke One NpHBpeMeH TPH ymbor Ha, H€j3HHOTO Te- JQ, HO HHKO] HeMa ja 6u- Qe 3aQOBOeH: Ke Ce Halle KH a BO)YBaaT Co cojesia 4“HTE, H HOMAa Jy Ma oer Aen 3a Cropenure(...) Make QOHUHTe CakaaT NoOAMTHUKA ciododa, HO H ONWTecrreyo TO MHe€HHe (HaponoT) Bo Cp GH]a HW BO byrapuja HCTO Taka Caka cnodoja aa Ma REOHH ja, OHNE) KH TOTAL Maxenoumnte ke ce Bpatat BO TaTKOBHHata, Ce pa3Gu- pa, Bo byrapuja H BO Cp- OHja MMa HW CTpemexu 3a CozjaBae YTonema byra- puja u Tonema Cpduja, no Toa He € FacOT Ha Hapo- not”. Korg BOjHaTa Beke now Ha, Uynoscxn wu Dumos ro noceruie w KHe30r B Vl. Meursepckw u po} Ha 28 ok TomMBpH 1912 roguHa rH u3 N€CYBa HUBHHTE MHC{cIba BO CBOJOT ,l paokjauHHn’: ,Ceé TokaxKa yeKka GedHHOT MaK@QOHCKH Hapo od o- 6eqHTe Ha CNOBEHCKHTe co JYBeCHH BOjJCKH Tpecba na OUCKYBa HEIUTO WTO MOKe jla ce mOKaxKe nMolmoulio of HeroBaTa nonoxKd0a, Toa eé — pa3ienOata Ha Makejo- Hija tomery Byrapuja, Cp- Ouja vu Lipwa Topa u yuu LUTVBalbeTO Ha MaKeMOHCKa Ta HapoOgHOcT. KeNOHH]Ja Ce Haoraule¢ nog ONCTBOTO Ha Typiigja, Taa ja HMallie Mpen cede Hater Ta jja CH ja BpaTH He€KO- lal saryOeHata CaMOCTO}- HOCT, HO CO pa3sie10aTa Ha Makenonuja moMery C.T1O BeHCKHTe [PKAaBH, TOA Y3- ropop 3a nodeqa Hay Tvp- uute, MakemoHH]ja HH 3- cekorall Mopa Ma ce OTK&a- Ke OL HapoaHaTa HWHARBH AVasIHOCT WIM Tak Mo ve HaTa Ha cBojaTa KDB a | 6panu CBoOjaTa HAPOANOCT 0 CIOBCHCKHTe 3aB0jysauH”. (Bo Toa BDpeMe THE peyHCH H He cMeTaaT CO yuecTBO H Tlorexa Ma- ? | ' CHI lacluara ye OHHe ,lWTO He lg Hcmo- HallHolle 4 ey. MaKe sonia Ops Hi NewWHTe ai MOpatia MOIpliika Ha menKe genes — Pomalo me zbunjuje da se o “Golubnja- ci’ na jugoslovenskom planu vodi tako oStra konfrontacija oko toga Sto ona treba da znaci, Sto ona jeste, Sto ona nije, a u stvari tema same “Golubnjate” jeste temas ovog naseg, da tako kazem, republi¢kog tla, a nigdje kod nas nisam procitao Sto mi mislimo o toj “Golubnjaci”, o njenoj sadrdini | porukama koje ona nosi. Zar ne bi onda nagem Covjeku i komunisti, na kraju krajeva, bilo lakSe da se u nastaloj galami i zbrci snade | barem shvati o éemu se tu radi, §to bi mu omogucilo da se moze opredijeliti, ako to Zeli. Time neéu da ocjenjujem tko je i koliko u ovim kontrover- zama | konfrontacijama u pravu. Potrebno je opredijeliti se, ne prema tim konfrontacija- ma, nego prema sadrzaju | druStvenoj poruci samog djela. Svakako mislim da nije potrebno da se Savez komunista o svakoj stvari o kojoj se vodi konfrontacija s pozicija literarnih i estetskih, mora opredeljivati. Ali, ako neSto postane tako krupna | vruéa tema opcejugoslavenskog idejnog Zivota, ako neSto postane tako prisutno u javnosti i toliko utjeée na opredeljivanje tjudi, tada zaista misiim da ne bi bilo lose da se kaze Sto je Sto? Sto se prikazuje i iskazuje Iznijet cu svoje miSijenie o “Golubnjaci na osnovu Cécitanja teksta, jer predstavu Ha Tpunjqg Bo Renexor.) > Bpa. Tyvpus aficoly Rie @: HeNOKeTHA OF nisam gledao. Ne znam Sto je u predstavi ucinjeno, jer reziser i glumac svojim viastitim umjetniékim i druStvenim porivom mogu StoSta pridonijetl samoj predstavi u pozitivnom ili negativnom smisli. Medutim, tekst koji objektivno sam za sebe govorio ima druStvenih poruka koje su vrio zabrinja- vajuée i koje, ako jesu nacionalizam, jednako su nacionalizam | protiv hrvatstva i protiv srpstva. S obzirom da je formalno vidijivije Sto je tu. antihrvatski nacionalizam rekao bih nekoliko rijeci o onome gdje taj tekst, po mom uvjerenju, jeste i antisrpski nacionall- zam. Sto “Golubnjaéa" prikazuje? Zivot u jednom planinskom zaseoku u 60-tim godi- nama. Znaéi, poslije naSe revolucije, znaci u jednom razmahu naseg socijalizma, koji, istina, nikad nije iSao lako, ali je uvijek ISao naprijed, u druStvenom | Ijudskom pogledu. Pogledamo li Sto “Golubnjaéa” iskazuje, vidimo da ona’ iskazuje jednu totalnu ne samo materijainu nego duhovnu, kulturnu, druStvenu degradaciju. Iskazuje opéu defor- maciju Zivota koja nalazi svoje determinante u nasem konkretnom jugoslovenskom soci- jalizmu. A pisana je s pretenzijom da nosi jednu opéu istinu, jednu opéu umjetnicku poruku, Sto govori da se ne radi o jednom izoliranom slucaju jednog malog planinskog zaseoka, Giji se Zivot razmatra kroz nekoliko porodica ili jedne grupe likova, nego se zapravo radi o netemu Sto bi trebalo da pokaze na koji se natin taj Zivot rasplice u tom srpskom ili mijeSanom kraju, kako se raspli¢e u tom srpskom ili mijeSanom kraju, kako se raspli¢e u okviru jugostavenskog socijalizma i jugoslavenskcg drustvenog stanja. Htio to neki Ili ne, ipak se radi 0 tome, a onda su i poruke jasne. Likovi i poruke Od svih likova ni jedan nije pozitivan. Ne mora biti pozitivan, bitno je kakav je. Ako je, na primjer, taj prvoborac Damjan odbacen | ogoréen, a u prikazu lroniziran, ako je taj ucitel]| homoseksualac koji juriSa na svog daka, koji je opet potpuno dehumanizirano, desocijalizirano mlado stvorenje, koje je stalno optereceno s tim kako da ubija/ kolje sve Sto je hrvatsko, pa cak i ovce j ovnove, i ako su svi likovi sliéni u svojoj drustvenoj | ljudskoj degradaciji i ako su hrvatski djecaci potpune kukavice, onda je naravno to jedna opéa bezizglednost koja ne vodi ni¢emu i koja u druStvenom smisiu pokazuje dezorijentaciju samog autora i neprihvatijl- vost njegovih poruka. Medu tim porukama nalazi se / lik djetakovog o¢a ili strica, koji je s Cetnicima igao u “pijaéku"” hrvatskih sela kao “malu odmazdu” za njihovo “klanje” srpskog stanovniStva. Uz to, sve Sto je bilo vrijedno u tom srpskom selu sada je “na dnu jame Priprema materijala za svemirske letove pomogta je svojevesnu kon- zervachl Knjige, pa one tmyesto da poonu propadati poslije samo Cotvert vijeka th ¢ak manje, poetnu tek ne- kon O00 coda, Na pomolu je ryesenje problema . kisi se biblioteke bore godinamns. Vecina knjiga proizvedenih od. sre- dine XIX stoljeca naovamo, kako su pokazala ispitivanja, Liskano je na papiru od kisele drvene pulpe, kojt poshije 25 de 100 godina postaje na Div tn OPIN PAS pO cnjiga godis- ke ket 1 podlozan ep sruvala nove knyige s laze (BN0.000 novi " nje!) kongresna biblioteka uo Wa- shingtonu wu Sjedingentim Americkim Drzavama odlucila je da th oslobod te kiseline uo vakuumiskey komort, Pokusno je koriStena komora NAST eentru ..Doddard uu Inuton uo svemirskom Washi komor testiva oprema za neke americke svemirske letove. PoSto suo knypige zatvorene u komoru uo nyu je pusten plin dietil- Cink, koji uspjesno neutralizira kise- lin ue paypiru. bhi PAT ovo] Mice Se GOSPIC (M.P.) — Opcina Gospié deveta je u SR Hrvatskoj i prva iz nerazvijenih podrucja u_ republici koja je dobila statisti¢ki godi$njak — receno je na prigodnoj svecanosti u Skupstini opcine Gospic¢. Statis- ti¢ki godiSnjak izradio je Zavod za plan i statistiku opcine Gospi¢é u suradnji s Republickim zavodom za statistiku. “Golubnjaée”. Znaci, ono Sto je vodilo partizanski rat i ono Sto je eventuaino ostalo zivo da gradi socijalizam, nije vrijedno u smislu vrijednosti “pravog srpstva”. Ovo Sto je ostalo u Zivotu i dano kroz likove u ovoi drami jeste jedan odbaéeni i razocarani prvoborac, pokvareni i primitivni popovi, uditel| homoseksualac, jedna majka prosti- tutka i njeno vanbraéno dijete i seljaci listom asocijalini tipovi koji, po samoj logici stvari, moraju zavrSiti u kriminalu, politi¢ékom ili nekom drugom. |, na kraju, ono gdje se ipak nalazi jedan moment Ijudskosti u cijeloj to] tragiéno| drami, to je oda svetosavskom i pravoslav- nom srpstvu, kojoj se prikijucuje i razocara- ni prvoborac Damjan. Stavovi? Sto se to desilo s nasSom revolucijom | nasim socijalizmom? Izvinjavam se na tako ogoljenom izricanju svoga suda, ali po mojem uvjerenju to jeste nacionalizam, jednako antihrvatski i antisrp- ski, a on je zapravo produkt drustvene laznosti djela i njegove idejne dezorijentaci- je. QO formalno umijetniékim vrijednostima djela nisam pozvan da govorim, ali Gini mi se da je u istinskom umjetniékom dijelu tesko odvajati jedno od drugog. No, za sve to treba ukazati na sam tekst, izvuci argumente i dati im analizu i ocjenu, kako literarno estetsku tako i druStveno idejnu. Naturalizam Zolinog “Germinala” oStra je kritika druStva u kojem je Zivio. Koje drustvo kritikuje naturalizam “Golubnjate”’? Svoje sudove o “Golubnjaci” iznio sam, ne da se opredeljujem prema _ nastalim konfrontacijama, vec da.-iznesem svoje kriti¢ko razmiSijanje na cinjenicu da ovdje u nasim prostorima, a radnja se odvija ovdje, u javnim glasilima nisam uocio nikakvu kriti¢ku analizu, ni prikaz, ni opredjelenje prema svemu tome. Sto to znaéi? To je upravo ta konvencionalnost, to Sticenje samog sebe od bilo kakvih nemira, od bilo kakvih neprijatnosti, od bilo kakvog javnog izlaganja svog stava, o Cemu smo danas ovdje govorili.