VRATIJA SE BARBA IZ AMERIKE U DO 2S gpelMlag Boe peat : Ss ORES SSS. Ls ; ; 3a a SNK: : aes Ry Or 7 "Ske powell ae bi Ee j 3 ae < me Re ; : s ‘ “TERS Ff KON U Caporicama smo kod Trlja. Sve je pometeno i pripremljeno za svecanl docéek, é¢ak I transparent na kojem pise “Dragi Toni, dobro dosao kuci". Neke zene u crnom plaéu i otiru suze, jer ocekuju brata kojega nisu nikada vijdele. Konaéno stize Ante Toni Guvo koji je 1912. godine, kao trinaestogodisnjak, otiSao u Ameriku trbuhom za kruhom. Ova pustolovina pocinje Urednickim naredenjem (koje uvijek zvu¢i kao mol- ba, ali zapravo zna se Sto je): — Dolazi éovjek iz Amerike poslije osamdeset (80!) godina prvi put nazad u rodni kraj. Ima preko devedeset (90) go- dina, javi se Ivki Guvo na telefon, ona je ¢ovjeku neki rod, ali nisam shvatio bas precizno koji. Ona se javlja. —- A kako se dolaznik — povratnik zo- ve? — Ante Toni Guvo. Naruéena cura Brat Jure velt: —- Bija je u Ameriku stric Marko I na- rucija je da mu poSalju mladu curu iz sela za oZenit se, da bude nasa. To Jeon pisa i porucija pokojnome ocu Jozi i ma- teri Jeli. Onda su mu oni poslali jednu euru, od rodbine, a poSlalisui Antu. Da bude koja korist od svega toga. Tako je Ante poSa 1 ostao. A eto, vratija se. Broke iz Amerike Zovem drugaricu Ivku, poslije nekog vremena je dobivam i ona izjavljuje, medu ostalim: —~ Toéno u podne dolazi. I, kako je red, kako je naredeno i do- govoreno, idemo u subotu kroz sun¢ano jutro i preko “junaéke Cetinske kraji- ne’, Nalazimo kuéu Guvo bez problema jer je pred njom razvucen transparent s porukom i dobrodoSlicom. Svijeta je puno, ali se teSko sna¢i tko je tko i tko je komu tko, a naroéito tko je tko povrat- niku Toniju. Ivka s kojom sa se ¢uo telefonom kaze: On mi je od muzZa stric. Ivka Gojun vell: — Meni je uljac. Jela Guvo izvjeStava: To mi je od muza stric. Trpeza je postavijena, kolaéii sli¢éne radosti, okuplja se bliza, dalja i najda- lja rodbina. Oéevidno je da se neki prvi put upoznaju, ili vrlo rijetko se vidaju i srecu. Koko$i sréano Seéu oko kuée i kljucaju, prasci se u nedalekom svinjcu zabavijaju za svoj racun. A ja sam malo “zbunit”, spaSava me barba Jure Guvo. — Sto ste vi, barba Jure, éoviku koji danas sad, evo, svaki ¢as ima doci? _ A? -— Sto ste i Anti Guvi!!!? — Brat. — Kad ste ga zadnji put vidili? — Nikada, ~~ Kako nikad? — Ja sam miladi, ja sam roden 1906. godine, a on je poSa u Ameriku ka dite, bija je najstariji brat, ja se njega ne si- éan. Kako je Ivan primao Orden Narodni heroj Ivan Guvo: — Pokojni Stari nam Je davao Ordene narodnog heroja. I kad sam je ubolo Or- denje onda Je Stari rekao: “Jedite, kad nismo mogli na Sutjesci i Neretvi, sad jJedite, sve Sto Je na onom Stolu to Je za vas. Iu slast!” — Je li vam pisa? — Je! Pisa je i sliku posla i pakete, poslin rata. — Sto vam je posla? —~- Koji put dolare, a posla je i brokve poslin rata. — Sta? — Brokve. Kasetu brokava, ¢avala, ra- zumis, brokava., — Ma zaSto brokava? —- Zato Sto je prosa rat i raéuna je da je sve iSlo u davla i da triba graditi, a kako ée§ bez brokava, imamo jos kaSetu u kojoj su bili éavli. — A vi, barba, Sto ste vi Ginili cili Zi- vot? — Zemljoradnik, Loza i tako. Okolo trée djeca, muvaju se stariji, proslo je podne, sve je pometeno i pri- premljeno za svecani do¢ek, neke zene u ernom, starice zapravo pla¢u i otiru suze (sestre, saznajem) uzbudeno isée- kuju brata kojega, naravno, nisu vidile nikada. —~ Barba Jure, koliko vas je bilo braée i sestara? : —— Ovako. Cetri brata i éetri sestre. — Kojim redom, kako? — Prvo Ante pa Mate, unda Luca, pa Iva, unda Jure (to sam ja) pa Ivan pa Anda, pa Ana. —- Koliko je potomaka od tolike fami- lije —~- Prikovise. Vrijeme se cijedi sporo, ali se cijedi i davno je proSlo podne. Bas odavno, Povratnika jos nema. Barba Jure misli da bih ja mogao ne- Sto krivo promisliti pa insistira: —- On je meni pisa svake godine! Onda pri¢am s IvkamaiJelom, aonda dolazi lijep jedan covjek kojega mi predstavljaju kao brata, takoder. Vidim da se Covjekom lijepo moze razgovarati, pa mu postavijam: — Oprostite, rekla mi je moja gospo- . darica, a ona je Sinjkinja pa zna, da je iz ove familije i jedan brat narodni he- roj. Kad je umro? — Koliko ja znam — nije umro. — Gdje je sada? — Tu je. —- Upoznajte me, molim vas s njim. —- Vee smo se upoznali. Ja sam dotie- nl. Covjek je razgovoriéan, zaboravio sam gledati na sat i cekati mu brata po- vratnika. Setao s njim oko kuée, gledao odakle je uspio zbrisati u partizane, a zatim i jedan mali dio njegove ratne i predratne pri¢ée. I poratne. Pripomenuo je kada sam mu priéao o prethodnom razgovoru s bratom Jurom: ~~ Nije ti to¢no rekao. Nisu bile ¢etiri sestre i €etiri brata, nego Getiri sestre | petoro braéa. Zvao se Jakov i umro je kao dijete. Onda mi je pricao dio svoje price o predratnom radu u “Saponiji” u Osije- ku, o odlasku u partizane, o Sutjesci 1 Neretvi i 1944. godini kada je drzao za- stavu kad je pokojni Stari izvrsio smo- tru, jer barba Ivan je bio u I. Dalmatin- skoj. Zatim mi je pricao kako se penzio- nirao 1958. godine u Ginu pukovnika, pa otputovao u SAD kao makinista na brodu da vidi brata i kako je to izgledalo kada mu je pokojni Stari dao Orden na- rodnog herojaitako dalje, itako dalje. Jos uvijek Gekamo druga povratnika, a veé su Getiri sata popodne, Korisno je utoliko Sto se rodbina upo- znaje medusobno. J ja, — Barba Ivane, mogu li vas neSto pita- ti, ada mi odgovorite poSteno? — Nemojte me ni pitati ako me tako pitas! ZaSto ne bi odgovorio posteno? — Oprostite. Nisam nista ruzZno mi- Slio. — Recite mi zaSto. Bruno Vuletié nije narodni heroj. Po svakoj logici bi morao biti zar ne? | — Bi, tako je. Sve se slazem. Blizu pet satii baS tad utréavaju djeca u obu kombinaciju sobe, sobe od prima- nja i konobe sa natpisima i cvije¢em na zidu i vieu: — Evo, gaaaaaaaa!$S Najtin tvelv, jes! Dakle, konaéno i definitivno (nadamo se svi zajedno dolazi auto sa bratom An- tom, povratnikom, a vozi ga ‘‘brat Ivke Gojin kojemu je prezime Klarié¢, a iSao je po povratnika u USA”’). Starije zene placu, djeca trée naokolo, neke zene ne plaéu, a braéa su srdaéno uzbudena, kao i sestre. Povratnika se privodi u konobu — dnevni boravak, poslije ljubljenjaisvih izraza radosti oduSevljenja. Plaé, obilate suze i grijenja i sve Sto ide uz to obavljeno je, ali nije pretje- rano dugo trajalo. Onda je barba Tonija privelo u vrh stola. Meni se neugodno mijeSati, ali moram: | — Barba Ante, kad ste iSliu Ameriku? — Oooo00000! — Koliko-ste imali godina? — Malo. — Kolikoooooo! —~ Najtin tvel, jes! __ Imali ste znati dvanaest godina kad ste iSli u Ameriku? — QO, nouuu! — Nego, — Trinaest. — Po koje ste godine rodeni? -—- Aj dont nou. Odavno. | Shvatio sam da stari momak ne Zell priznati koliko ima godina, ali da je ipakroden 1899. godine. Oto je — 1986! Moméilo POPADIC IZRAEL — SAD SPILJUNI NE POZNAJU SAVEZE JERUZALEM — izraelska viada demantirala je pisanje nekih americ- kih listova da Izrael stalno Spijunira Sjedinjene Ameriéke Drzave. U saop- éenju izraelske vlade ponovljeno je da Izrael ne §pijunira “svog najblizeg saveznika”’. Demanti je uslijedio nekoliko dana posto je analiti¢ar americke pomor- ske obavjestajne sluzbe Jonathan Pollard, u vaSingtonskom sudu, pro- glaSen krivim za Spijunazu u korist Izraela. SR NJEMA CKA POCELO DEMONTIRANJE NUKLEARKE MUNCHEN — Regionalno mini- starstvo za o¢uvanje Govjekove oko- lice Bavarske dalo je odobrenje za demontiranje nuklearne elektrane u Miederaichabachu, na jugu SR Nie- macke. To je prvo u svijetu demonti- ranje jedne nuklearke. Centar za nuklearna istrazivanja u Karlsruheu je jos 1980, godine zatra- zio dozvolu za demontiranje elek- trane koja je zatvorena Sest godina ranije zbog serije tehni¢ékih pro- blema — poslije samo 18 dana rada punim kapacitetom. (AFP) ZAJAM ZA — : ZAPOSLJAVANJE U BiH POMOC NASIH FISELJENIKA BEOGRAD (Tanjug) — Jugoslaven- ski konzulat u Chicagu obavijestio je Tanjug da je grupa na&Sih iseljenika u SAD na ime zajma za zapoSljavanje u Bosni i Hercegovini uplatila na ra- ¢un ‘Jugobanke” 25 tisuca dolara. Prema rije¢ima generalnog konzula SFRJ u Chicagu Dahrudina Bijeliéa, zajam su uplatile porodice ili poje- dinci gotovo iz svih krajeva naSe zem- lje. Po tisuéu dolara uplatili su Petar Gavrilovi¢ iz Beograda, Veseljko Pav- lovié iz LjuboSkog, Nada Mitrovi¢-Ca- pitanini iz Doboja, [lijas Rustemovié iz Bugojna, Elijas Zenkoé iz Kzarca, Mujo Marinovié, Zeko Dapéebié, Dec- hir Vulié i Selim Ljuna svi iz Bara, zatim Mihajlo Vasovski iz Tetova, Ra- divoje Todorovié iz Bijeljine, Zija Lika iz Uleinja i Hasan Aevdié iz Sa- rajeva. Bileéanin Idro Ovéina izdvo- jio je i 500 dolara, a obitelj Alme i Halida Ovéine rodom iz Bileée dvije tisuée dolara. Na poduzem spisku upisanih za za- jam za zapoSljavanje u Bosni i Herce- govini nalaze sei Fazlija Cudié¢ iz Ba- ra, Cubi¢ Beéir iz Novog Mesta, Hu- sein Novkinié iz Bosanskog Novog. Aurel Drago] Viola iz Vraéa, Georg Perinovié iz Osijeka, Boro Nedinié iz Bosanskog Petroveca, Adem Vulié iz Bara, Ljubisav Todosijevié iz Kursu- mlije i Zeko Sadovié iz Bara. Oni su izdvojili po 500 dolara. Zorica i Du- bravko Ledié i Mihajlo Jaros iz Mo- stara pridruzili su se ovoj akciji i od- luéili da 1000 dolara uplaéuju u rata- ma, a Branka Miketin Markovié 1400 dolara. DuSan Jefti¢ i Rade Njegovan iz Bosanskog Grahova pridruzili su se, takoder akcijii uplatili po 200 do- lara. ; KUBA OSLOBODEN MONTERO DUQUE WASHINGTON — Kubanske vlastl oslobdile su daljeg izdrzavanja kazne jednog od dvojice posljednjih zatvo- renika — predvodnika neuspjele in- vazije na Zaljev svinja 1961. godine. Kako javljaju agencije, pukovnik Ri- ecardo Montero Duque osloboden je iz zatvora “Combinado del Este” pet godina prije isteka kazne od 30 go- dina zatvora na koju je osuden u ok- tobru 1961. godine, poslije neuspjelog iskreavanja kubanskih placenika u Zaljevu svinja. Montero Duque od- mah je prebaéen u ameri¢ku vojnu bazu Homestead na Floridi, gdje se pridruzio rodbini koja zivi u SAD. SAD: PROGRAM “RAT ZVEZDA” SREDSTAVA 10 POSTO MANJE WASHINGTON — Senatski potko- mitet ameri¢kog Kongresa za strate- gijske i nuklearne snage zahtijeva da se za vise od 10 posto smanje sredstva predvidena u vojnom budzetu za fi- nanciranje programa “rata zvijezda”. To je bilo prvo znaéajno glasanje u Kongresu o prijedlogu novog budzeta za fiskalnu godinu koja po¢cinje 1. ok- tobra Sto ga je podnio predsjednik Reagan. (AP). : BRAZIL: RASPODJELA BEZZEMLJASIMA ORUZJE ZA OBRACUN RIO DE JANEIRO — Brazilska fe- deralna policija zaplijenila je na sje- veru zemlje, u oblasti “Papigin kljun”, veliku koli¢inu oruzja, nami- jenjenu obracunu izmedu zemljopo- sjednika i seoske sirotinje. U tom dijelu Brazila na 3000 kilo- metara sjeverno od Rio de Janeira, treba poéeti raspodjela neobradene zemlje seljacima — bezzemljaSima.