gresaka u Jugoslaviji, iako je ona, s druge strane, osetno povecala vrednost novéanice s greskom”, U istom tonu pige i zagrebacki ,,Vjesnik’’: ,, ako novcanica dobiva na numizmatiékoj vrijednosti, gre- ska Zavoda za izradu novéanica svakako je najveéa i najneugodnija Stamparska greska u Jugoslaviji’’. Generalni direktor Zavoda za izradu novéanica u Beogradu Vojislav Bogosavijevié dao je tim povodom objasnjenje za \jubljanski ,,.Dnevnik’”, koje prenosi i beogradska ,,Politika ekspres”. Evo Sto on, izmedu ostalog, kaze: »Lose otisnutu osmicu na novéanici, koja je sli¢na trojci, pri imetili smo joS na izlaznoj kontroli, ali novéanice nismo povukli jer bi ekonomska Steta bila suvise velika, Slab otisak uzrokovala je magina za nanosenje boje, koja nije radila kako bi morala. ee smo odstampali oko 14 miliona novéanica, eee ih je, od tog broja, cko tri do éetiri views Brad Greenpeace” eNoainee | iz > sidnejske uke na Sadatiet 4 svog dine putovanja NOVA EKSPEDICIJA MEDUNARODNE EKOLOSKE ORGANIZACIJE Wort Na izvjesnom broju nove novéanice o 5000 dinara potkrala se Stamparska greSka. Naime, u lijevom gornjem uglu novéanice, uz lik druga Tita po- gresno je odstampana godisnjica smrti druga Tita: umjesto 1980. stoji 1930. O toj greski pisalo je vise listova. jublansk Unevnik” prenosi i misijenja pozna- vaoca numizmaticara o vrijednosti novéanica s greé- kom. Prema ovim misljenjima, Sto je novéanica manja i Sto je serija manja — veéa je numizmatiéka vrijed- nost. Kako je novéanica od 5.000 dinara medu najvecima, kazu oni, tesko je reci kolika je njena nu- Tako ,,Politika ekspres” naglaSava da se radi ,,ne- mizmatiéka vrijednost, mozda i dvostruka, ali samo u slucaju da ta serija ne prelazi sto komada. SYDNEY, 17. .XIl (UPI) — ,,Greenpeace”, brod istoimene medu- tik. Njegova prva sudionike ranijih ekspedicija na Antark- stanica bi sumnjivo o jednoj od najneprijatnijih Stamparskih echiaalboaltiatitt ilanali iia sicuatiocs OWL AP? PPP POPLIN PLO WMLO LP APM LOL LO, NaN - pbragibentn barbs uU Stbii, do seitaiedns poginule je ili umrlo od bolesti 40 tisuca srpskih vojnika U kasno jesen 1915. godine Njemacka, Austro- ugarska i Bugarska poduzele su uskladeni vojni pohod na Srbiju, koja je, unato¢ obe¢anjima saveznika, ostala sama na balkanskom ratiStu. Poslije teSkih borbi, srpska vojska, ugrozena na sjeveru, istoku i jugu, vise nije imala nade da se povuce prema Solunu, gdje je djelovao anglo francuski ekspedicioni korpus. Da 1z- bjegne uniStenje ili kapitulaciju, ostao joj je otvoren jedan jedini put —- povlacenje prema zapadu preko zaledenih 1 divljih albanskih planina. Tu namjeru objavila je Vrhovna komanda uz su- glasnost vlade: — Kapitulacija bi bila najgore rjeSenje jer se njome gubi drzava, a na$i saveznici bi nas sasvim napustili. Jedini spas iz ove teSke situacije je povlacenje na ja- dransko primorje. Tu Ge se naSa vojska reorganizovati te Cemo opet predstavljati cinjenicu s kojom ¢e save- znici morati raCcunatt... Vee 3. decembra 1915. prve jedinice, iznemogle od dotadasnjih iscrpljujucih borbi, pracene desecima tisuéa izbjeglica i zarobljenika, uputile su se na snije- gom zametene planinske staze, u pohod koji je u ana- lima prvog svjetskog rata ostao zabiljezen kao jedan od najtragi¢nijih, ali 1 najsvetlijih pothvata. Po starho- vitom nevremenu, gladni i slabo odjeveni, ljudi su morali pjeSaciti kroz vrietne albanske planine. Najbolji ratnici disciplinirano su prihvatili naredenje svojih ofi- cira. No, nemalo njih napustilo je voje jedinice i poku- Sao se vratit) kuCama. Mnogi su na tom tragi¢énom povratku zarobljeni ili likvidirant. Vecina srpske vojske poslije nevidenog martirija, za kojeg su tisuce mrtvih ostale uzduz muénog puta, stigla je na jadransku obalu, gdje ju je éekao teSko razocaranje. Unatoc dobrim planovima i obe¢anjima, Saveznici nisu pripremili hranu, odjecu i sklonista. Ita- lija je trebala asigurati dopremu materijala, ali je isko- PRMD ELD VAI MP VLD LI VUMP VL AMP VAD Melbourne, a o¢ekuje se da ée brod stici narodne ekoloske organizacije, krenuo je iz Sydneya na putovanie k Antarktiku, koji organizacija namjerava proglasiti ,,Svjetskim parkom”, Puto vanie, ¢ija je cijena 880000 dolara, jedan je od najopasnijih i najambe icioznijih projekata ,,Greenpeacea”’ koji postoji 14 godina, Poéelo je usorkos orotestima australske vlade | sahbotaze na brodu prostog tjedna, Brod »areenpeace’ dugatak je oko 60 metara, opremijen helikopterom, trak- torom za snijeg f satelitskim komunika- cionim sistemom i ima posadu od 35 ukijucujuci pet veterana de Rossova otoka na ledenom kontinentu do sedmog sijeénja, posto prevali put od skoro 5000 kilometara, Nakon dolaska posada bj trebala postaviti 5,5 metara visok trouglasti spomenik od éelika, cime bi kontinent od 8,6 milijuna cetvornih kilometara simboliéno bio proglasen svjetskim parkom, Grupa bi zatim izgradila bazu u blizini sjedista ameriékog antarkth ékog projekta radi znanstvenih istrazé vanja i pracenja ektinosti zemalja regiona, ristila priliku 1 svojim brodovima slala trupe koje su osvajale djelove Albanije. Pod izgovorom da ¢e ‘“srpske trupe donijeti tifus 1 koleru’’, Talijani su zad- rzavali nezbrinute vojnike na obali pa su se katastro- falni gubici jo viSe povecali. Tek kad je ruska vlada protestirala, stanje se poboljSao. Racuna se da je u obrambenim borbama u Srbiji, do povla¢enja, poginulo ili umrlo od bolesti 40 tisuéa ° Na rastavi Jeste li cesto bili u sukobu? — upita sudac supruznike, koji zele da se razvedu. Ne, samo onda kad smo primali placu. Le ths AP NEENS, Ce _ i es - srpskih vojnika a zarobljeno oko 28 tisuca. U povlace- nju do Pe¢i i Prizrena umrlo je ili nestalo 138 tisuéa, a dalje kroz albanske gudure, racunajuci i izbjeglice, stradalo je viSe od 240 tisuéa ljudi. Za malu Srbiju bilt su to golemi gubici. Ipak srpska je komanda spasila glavninu svoje vojske. U sigurnost otoka Krka prispjelo je 135 tisu¢a vojnika, a u Bizertu jos oko 12 tisuéa. Prezivjeli Ce ponovo formirati armiju, koja ce se uskoro pojaviti na boyistu pokraj Soluna 1 odigrati vaznu ulogu u zavrsnim ratnim operacijama. : e. Spremna za ispit Prije e polaska na Fakultet, upita go- spoda Marijana B. svoju kcer, zbog umirenja: Je si li spremna za ispit? Jesam, samo da se nasSminkam. ‘ # ww Neobavyjesten Zatekavsi zenu § nepoznatim Covje- kom u krevetu, suprug Sav gnjevan povice: ~ Sto vi tu radite? — Sto sam ti rekla — obraéa se ze- na ljubavniku — on stvarno nema pojyma. CEKPETAPOT HA MAKEJIOHCKATA OYNBAJICKA JHTA AYNYO TEMEJIKOBCKH MY FO TIPETABA TE- XAPOT 3A HAJTOBAP _POJIMAH BO JIHTATA 3A 1985 POJHMHA HA AJYNYO AJIEKCOBCKH Bekies TEMA! peornte ANTE AE ACC aA SARIN EASA XM AMOS a VARDAR SOCCER CLUB Nike Strezov, Jim Tseisox, Vasil Anastasovski, Mendo Dimovel John Beribakovski, Mario Arrilios, Keny Apostolovski, Kosta Zambiasis, Vraclav Pascuttini, Coaches: sath SUPLOVSKG, econ Spcineipletah PR HOOT SS. ae gone Se . ~ Hej, kakva je soda? Bee WAGGA: RAN NY ah ws ' at amet SS ae oe RON PS | re oll #, S . Detar raned s pe Ss - 5 a : potas Poklon Da bi udobrovoljio svoju suprugu, George M. 3 uljudno upita: Sto bi eljela za svoj rodendan? = _ Neato Sto se ne moze slomiti, dra- pi? | ~ Na primjer? ~ Na primjer, od po 100 do desetak novcGanica Leura.