ry - 8— NASE NOVINE, June 23, 1982. ° (Nastavak sa st. 1} sijama ili zajedni¢kim izlascima na treca trziSta, kanadski premijer — sa tradicionalnom crveom ruzom u reveru interesovao se i Za iskustva jugoslovenskog federaliz- ma. Zajedniéka opredeljenja Kanada, druga po prostranstvu zemlja sveta, sastavijena je od 10 provincija, a njego 23-milionsko stanovniStvo sacinjava vecinska an- glofonska, i manjinska, Sestomili- onska frankofonska grupacija izme- du kojih je poslednjih godina dolazi- lo do nesporazuma koji ugrozavaju kanadski federalizam. Milka Planinc i P.E. Trudo imali su tako priliku da razmotree i upoznaju se sa iskustvi- ma druge strane. Jugoslovenski premijer je gosta informisala o politi¢kim i privrednim zbivanjima u nasoj zemiji, ekonom- skim ji Beene teSko¢éama s kojima smo suoceni {| naporima u_ okvirima Stabilizacije da se one prevazidu. Konkretni oblici saradnje i sa Kana- dom predstavijaju nesumnjiv dopri- nos takvim naporima. Medunarodna problematika pruzi- la je priliku da predsednik SIV-a i kanadski premijer utvrde brojna zajednicka opredeljenja: neophod- nost popuStanja zategnutosti, jaca- njeé procesa pregovaranja oko razo- ruzanja, eliminisanja sile iz meduna- rodnih odnosa. Iza naéelnih saglasnosti, razdvo- jenihn u meri u kojoj to odreduje kanadska pripadnost NATO i jugo- slovenska nesvrstana pozicija, raz- govor se preneo i na nezaobilazna goruca “dnevna’” pitanja: usplamteli Liban, iransko-iracko ratiSte, foklan- dsku krizu. O odnosima Sever — Jug Kanadski premijer doputovao je u Jugoslaviju posle samita “sedmori- ce” u Versaju i bonskog sastanka na vrhu NATO, pa su njegove ocene, zapazanja i utisci svakako bill vredna svedocanstva jugoslovenskih partnera. Medunarodna ekonomska proble- matika zauzela je znatan deo inace racionalno utroSenog vremena. Pre- mijer Trudo je s “pomesanim oseéa- njima” odslikavao sopstvenu viziju kompleksa trgovine i energije,_ ili investicionih perspektiva u svetu, pokuSaja smanjenja nezaposlenosti, politike visokih kamata, protekcio- nizma koji podsecéa na _ tridesete godine... Govoreci o odnosima Sever—Jug, oko kojih je Kanada jedna od najangazovanijin medu_ razvijenim drzavama, Trudo je izrazio uverenje da je doslo do izvesnog progresa koji podgrejava spremnost za otva- ranje globalnih pregovora bogate i siromagsne Zemljine polujlopte. Aktivno ucestvujuci u razgovoru, Milka Planinc je dijalog za koji se kaze da nije ispustio nijednu “veliku temu" — iskoristila i da goste iz Kanade upozna sa aktivnostima ji ulogom nesvrstanih zemalja, Sto je posle nedavnog sastanka u Havani neosporno bila zanimijiva tematika. O ostalim temama bilo je jos reéi u Ohridu tokom susreta Petar Stam- bolié — Pjer Eliot Trudo. Premijer Trudo je polozio cvece na grob predsednika Tita, a zatim u Parku prijateljstva zasadio drvo mira. Takode su odrzani razgovori Sa- veznog sekretara za spoljnu trgovinu dr Milenka bojaniéa sa kanadskim partnerima tokom kojih su konkret- nije razmatrane oblasti saradnje dve zemije. B. Jaksic (“Politika”) 73 het he ie “6, a, gt Aw eden : tA RSE I IS * Po ¥. RP, 2 Ses ides es oy op oh eho 8 ae x ah ¥, o ales a «, s “ay SS Cr Stam Sets > * tee oe : ; ee : ; > tnt \ eS oo xis atsaten a «fo SOS GET SRI Ro ., ON tM eo 4 “5 i; BE gs Re Non kano as O50, Tete eek ee iia be tees en Pes ee SEES estan eae KANADSKI PREMIJER U JUGOSLAVIdI: Predsjednik kanadske viade Pierre Elliott Trudeau, desno, vodi svog Sestogodisnijeg sina, Michela, na grob nepoznatog vojnika u Beogradu posiije polaganja vijenca na spomenik. Trudeau je u Jugoslaviji sproveo tri dana. (Nastavak sa st. 1 vinska ostrva ponovo argentinskim ‘prvobitno ona su pripadala Argen- tini) argentinski narod, zaboravio je na svoje ranije nevolje i podupro je generale u njihovoj politici. To su ucinile sve latinskoameriéke zemlje a narocito onda kada je “gvozdena dama” umiruceg engleskog koloni- jalizma, Margaret Thatcher, zapreti- lada ce, primerom kako se to nekad radilo, poslati englesko brodovije “da odbrani ostrva koja pripadaju Velikoj Britaniji’. Generali nisu verovali da ée bezubi engleski kolonijalizam poéi na tako dalek put jer su verovali da ce Sjed. Drzave sa kojima su oni veé stvarali vojne saveze uperene protiv nekih latinskoameri¢kih zemalja (Kube, Nikaragve, Granade), biti po strani ili bar neutralne. Prevarili su se. Ameriéki neokolo- nijalizam nije mogao ostaviti po Strani stari engleski kolonijalizam, od koga je on mnogo dobio, preuzeo i nasledio po Africi i Aziji. POCELA “OPERACIJA AMAZONA” RIO DE JANEIRO ~— Poznati francuski istrazivac Jacques Yves Cousteau stigao je svojim brodom “Calypso” u Belem, na uSdéu Amazona. Iduéu godinu dana on ¢ée sa Svojom znanstvenom grupom analizirati i snimati biljnt, zivotinjskt i ljudski zivot, u slivu ove goleme rijeke duge 6180 km. “Operacija Amazona”, kako je projekt naz- van, pocet ce u mjestu Iquitos u Peruu, VRTOGLAVICA ZBOG REKORDA BANGKOK — Dvojica upornih i izdrzijivih tajlanskih miadi¢a oborila su svjetski rekord u voznji vagonéidima duz centrifugalno postavijenih traénica u jednom zabavnom Pparku u Bangkoku napravivsSi 5000 krugova vrtoglave voznje. Da bi se to ostvarili oni su u vagoncicima proveli 916 sati. Svaki sat imali Su po pet minuta pauze za osvjezenie | jelo. Siam Raningtorn ij Mongkol Ngampra- dit su se na ovo odluéili poSto su veé sa Sestoricom drugih prijatelja 17. aprila za jednu minutu oborili raniji Svjetski rekord od 218 sati, vozivSi se 2030 kruaova. Americki imperijalistiéki krugovi nisu mogli da ostave svoje partnere po strani jer je | gospoda Thatcher vise puta pokazala da je pravi istomisijenik Reagana. Na drugoj strani, treba pokazati i drugim latinskoameri¢kim genera- lima (ne samo argentinskim) da se u kolonijaine posebe ne moze dirati bez dogovora sa nekom od kolonijal- nih sila. Ni$Sta se ne moze raditi bez znanja Washingtona ili CIA. Reagan je | dosao za predsednika Sjed. Drzava da bi uspostavio red u svetu. Ako se ne moZe odrzati status quo i ako se baS moraju deSavati neke promene neka to bude na racun ij protiv onih koji zele promene, koji traze pravednije reSenje. Velika Britanija je dobila bitku i ponovo prisvojila agrentinska ostrva ali to neée tako ostati za uvek. Rat ce ona izgubiti koji vodi protiv latinskoameriékih naroda i protiv progresivnog Covecanstva bez obzi- ra na pomocé koju joj pruzaju Reagani, Hiaigi i drugi. SENZACNA: U KANADI UHAPSEN RATNI ZLOGINAC Dogodilo se nevjerovatno: Kanad- Ska policija (RCMP) je uhapsila jednog Nijemca koji je stigao po svrsetku rata. Njegovo ime je Albert Helmut Rauca. Optuzen je za uboj- Stvo 10.500 osoba u Litaniji. Uhap- Sen je na zehtjev Zap. Njemacke. POBJEDA LIJEVIH SNAGA NA MAURITIUSU Na otoku Mauritiusu, u Indij/skom oceanu, odrzani su izbori i svih 60 mjesta je zauzela ljevi¢arska partiia — Movement Militant Mauricien. Dosad je viast imala desniéarska partija. Novi premijer je Anerood Jugnauth, ministar financija Paul Berenger, koji je sudjelovao u politi¢kim neredima koje su organizirali studenti u Parizu 1968. godine. Ocekuje se da ¢ée nova viada Mauritiusa pojacati pritisak na Sjed. Drzave da likvidira- ju vojnu bazu na otoku Diego Garcia, koga joj je dala Britanija. Diego Garcia pripada Mauritiusu, koji je ranije bio britanska kalonija. ‘Nastavak sa st. 1) pomocnicima i samim Sefon da iznese svoje planove u vezi sa Libanom. | dok ceo svet trazi poviacenje izraelske vojske Begin iznosi plano- ve o “jevrejskom miru” po kome sirijske trupe treba da se povuku iz Libana a ako libanska vilada to ne zeli onda ce ih isterati izraelska vojska, jer prema miSljenju Begina i Zionista libansku viadu treba sme- niti i postaviti neku drugu koja vise odgovara Izraelu. U razgovorima sa predstavnicima americke viade Begin je izneo nekoliko varijanti za “konacéno rese- nje” bliskoisti¢nog problema. Begin smatra, to je i zionistiéko “vjeruju”, da juzni Liban treba da postane deo velikog Izraela a sadaSnja okupacija Libana moze se trampiti samo pod uslovom da u Libanu osnuju viadu desni falangisti koji bi bili prijatelji sa lzraelom. l!za ovih izraelskih zahteva krije se tajna nagodba libanskih hriSéanskih falangista o davanju Litani reke na _ koriSc¢enje lzraelu za elektri€nu struju. Geopoli- ti¢ke aspiracije Beginove viade za- panjuju ali one se hrane i razvijaju na podgotovkKama | ekonomskim, vojnim i politi¢kim podrskama Sje- dinjenih Drzava. Prosiog meseca Sjed. Drzave su se neckale da zakiju¢e sa lzraelom ugovor oO isporuci 75 F-16 lovaca bombardera. Ovo oruzje ide na ruku ambicijama Begina. Ako bi Reaga- nova administracija zaista zelela. da obuzda Izrael ona bi to mogla bez pc muke. |zrael za svoj opstanak kao | za svaku akciju na Bliskom istoku moze da racuna ne na svoje vojne snage, nego na moralnu i materijal- nu podrsku Sjed. DOrzava. Ako bi americ¢ki narod, kome su vec dojadi- le izakulisne pogodbe imperijalistic- kih trustova, izmenio odnos prema Izraelu, Begin bi morao da side sa pozornice, Sto bi bilo olakSanje i za izraelski i za sve arapske narode. Zato iu samom Izraelu sve viSe ima onih koji zele da se izmire sa Arapimai da njihova zemlja ne bude orude u grubim i neéovecénim igrama americ¢kog imperijalizma. JUGOSLAVENI GRADE SIBIRSKI PLINOVOD MOSKVA (Tanjug) — Jugoslaven- ska poduzeéa ¢e u Sovjetskom Savezu sudjelovati u izgradnji trans- kontinentalnog plinovoda kojim Ce sibirski izvori plina biti povezani sa Zapadnom Evropom. Vise jugosla- venskih poduzeéa gradit Ce kompre- sorske stanice. Prvi ugovor o izgradnji dviju takvih stanica pod Uralom na evropskom teritoriju potpisali su u Moskvi beogradski ‘“Unioninzenjering” | zagrebacka “Ingra” kao nosioci pos- la sa sovjetskim partnerom “Sojuz- vnestrojimport”. Vrijednost je tih dviju stanica oko 50 milijuna dolara. AGANA — Ameriéki marinci i policija su poéeli pretrazivati prasumu na juznom dijelu pacifigkog otoka Guam zbog sumnije da se u njima krije neki japanski vojnik kome 37 godina poslije drugoga svjetskog rata nij poznato da je japanski imperij dozivio poraz. Osim pronadenih tragova koji govore oO ijudskoj prisutnosti u praSumi, ove sumnje potvrduju i tvrdenja nekih stanovnika Guama da su nedavno vidjeli neku prillku duge kose i zarasiu u bradu kako se krije u Sumi. Posljednji japanski.vojnik pronaden je na Guamu prije deset godina.