r. Vladimir Bakari¢é, clan Predsjedn FRJ i Predsjednistva CK SKJ dao je intervju za - Radio-Beograd i Caso arksisti¢ka misao” iz kojega prenosimo dijelove koji se odnose na nacionalizam, inteligenciju, literaturu i jezik. Dosta je teSko naci neSto u literaturi ozi Jugoslavije u BAKARIC: Pa, teSko mi je odgovoriti, jer se malo kre- éem u tim sredinama. Kreéem se u izvjesnim naucnim 'sferama i to samo onima. koje su od interesa za razvoj marksistiéke nauke, a ove druge premalo poznam. Mada znam ne&to, recimo, o pjesnistvu i literaturi onih koji nam nisu prijatelji. Rekao bih otprilike ovako: lako je biti veliki pjesnik u malom selu, a teSko je biti pjesnik u veli- kom svijetu. I znate, tog velikog pjesnika iz malog sela veliki svijet moze priznati kao folklor, moze mu priznati izvjesne kreativne sposobnosti potekle iz malog sela, ali kad Se taj veliki pjesnik malog sela zeli zatvoriti u malo selo da bi ostao veliki pjesnik, onda, naravno, iz toga ne bude nista. | | | _Mnogo takvih koji se zele, ne bas u selo, ali u 5voju republiku zatvoriti i od nje napraviti u svojoj glavi veliku stvar zato Sto je zatvorena {| zato Sto je on veliki literata, imamo i mi. 1 kad takvoga usporedite s ulogom te iste republike u Jugoslaviji i Jugoslavije u svijetu, onda je on nitko i nigsta. Takvih ima i takvi su obic¢no ti koji nama zele nametnuti neSto drugo jer je teSko biti pjesnik u veli- ee AiR SO NNR NOS. gevenmen oy SRE ARE TARO hy ts “SAS kom svijetu. Mnogi od tih zato taj veliki svijet niti ne poz- naju, niti ih je briga, niti znaju za njega. Ali ne znaju ni za jednu kopéu u tom velikom svijetu koja se zove Jugo- slavija. Mnogi.od njih nam — naroécito vezujuci se s ne- kim’ faktorima vani — proricu skoru propast. To je kao onaj patuljak iz Snjeguljice koji kaze: -Vec Cetiri stotine godina vam prorokujem, da ¢e se negto zla dogoditi, a vi mi jo$ ne vierujete«. Tako { oni prorokuju propast Jugo- slavile — ne doduée Cetiri stotine nego trideset godina — { ne primije¢uju da ta Jugoslavija ne samo da nije pro- pala, nego da u tom velikom svijetu igra ne bas malu ulogu. O tome je dosta teSko naci neSto u literaturl. Ipak mislim, da usprkos tih mojih negativnih ocjena mnogih, literatura napreduje i to prili¢no ozbiljno napreduje. Samo, nije sve literatura Sto se naziva literaturom. ~ A Sto se tice drzavnih pozicija, ne znam. Gledam neki dan statistiku. Mislim da su se mnogi od tih bolje snasli, nego kad su bili na drzZavnim jaslama i da taj problem postoji za one koji nemaju nikakvih veza { koji se u ovom potrogackom druégtvu, teSko snalaze. Medutim, ti su Cesto puta bolji umjetnici nego oni kojima to polazi za rukom. _JEVTIC: To snalazenje je, recimo, o¢ito prilikom fi- nansiranja nekih filmova gde je vise u pitanju spretnost reditelja i menedzera nego tema filma. a BAKARIC: Te&ko bi bilo zamisliti da je drugacije. Jer, nemamo toliko para koliko rezisera i filmadzija. Prema ‘tome ovisi kako ce se tko probiti, a teSko je reci da se uvi- jek moze probiti najbolji. | JEVTIC: Da li biste nam rekli Sta izaziva, u uslovima jasne i precizne politike Saveza komunista 0 nacional- ‘nom pitanju, pojave nacionalizma? Da li su, ima takvih migljenja, kultura, umetnost, nauka | Skolstvo najpodloz- niji nacionalistickim uticajima? Ima, medutim, i misljenja da ie i ekonomski zivot, privreda u celini, prostor nacio- nalisti¢kih manipulacija, istina, kaZu, skrivenijih nego u drugim oblastima. Koliko je to taéno? Takode, da. li smo u situacili da se sa nacionalizmomprvenstveno, obracu- navamo ideoloski, dakle akcijom Saveza komunista ili se ‘moraju i dalje ponekad primenjivati i administrativne, drzavne mere? o ye -U ovom na 6 nacionalizam koj - BAKARIC: Vidite, o tome’ sam nedSto veé maloprijé ‘rekao kad sam govorio o velikom pjesniku u malom selu. “‘Takvi- nam, naravno, onda stvaraju izvjesnu atmosferu u krugu sebi sliénih koja nam pravi problem u krugu malo- gradana u nekim gradovima | koja moze za sobom po- vuéi javno miSljenje. PP ee dstavlja neku narocitu opasnost. tko prede zakonsku Postoje k -Nitko mjeru on slavena mor * U histor veli¢anie viastitoga i to s * nekriticki, bez istrazivanja Sta se, kada {| zaSto javilo. Me- dutim, mogao bih re¢ci da je novija historiografija od toga, ako ne sasvim, a ono u prili¢no velikoj mjeri Cista, mada teSko prodire, jer mnogima to fali, Recimo, danas ili barem judéer, bilo je vrio teSko kazati Sta je bio Jelacic ban, mada o tome postoje debeli dokumenti. Tko je bio taj Covjek kao austrijski, Cisti austrijski oficir. Ali o njemu se pri¢a kao o velikanu hrvatske povijesti — nema Hrvata, nema junaka kao &to je bio Jelaci¢ ban, To da je gusio revoluciju u Madarskoj i u Betu, i cijeli taj revolu- cionarni pokret iz 48, kojega je on u stvari smirio, ne spo- minje se. Pripisuje mu se oslobodenje seljaka gdje je on doSao na gotovo. To je ta nacionalistiéka historija, a tak- vih ima i drugdje. Novija_ se historiografija oslobada od toga. Ona je dobila zadatke, javne zadatke, ne od Partije, ili ne samo od Partije, da istrazuje stvari solidnije i ozbiljnije i da se ne veze na tu austrijsku varijantu historiografije. Kod Srba ima neSto francuske historiografije, medu- tim, i tu je metod u osnovi austrijski, iz proslog stoljeca. U ovom nasem druéstvu opasniji je, medutim, nacio- nalizam koji se javija u privredi. Tu ¢ete vidjeti mnogo takvih stvari. Jedinice — ne-samo republicke jedinice nego i neke druge — imaju svoju posebnu politiku. Nesto ¢ée karakterizirati Slovence, neSto drugo Hrvate, nesto treée Srbe, Cetvrto Crnogorce. Medutim, imate prisutnu tendenciju zatvaranja, a zatvaranje znaci dolazenje u su- kob s drugima, Zatvaranje je kad se radi o investicijama, a kad se radi o prodaji, onda se otvaraju prema van, ali ne daju prodaju kod sebe... Zatim stvaraju probleme. Kad treba negdje ostvariti velike investicije to je onda jugoslovenski problem; a kad je jugoslovenski, onda je sistemski. Ako je sistemski, onda to treba, znaci, rijesiti savezna viada. A savezna viada to u stvari ne moze rije- siti jer nema takvih prava i onda se to pretvara u onu: savezna viada to ne Zeli rijesiti, dakle, mi smo protiv Beo- grada. 1 nastaje nacionalizam kojega treba iskorijeniti putem razvoja samoupravijanja i putem dogovora. Vi éete vidjeti, na primjer, da Slovenci razvijaju preradi- vacku industriju, trebaju mnogo deviza, Vojvodani prefe- riraju,drzavno staranje o Zitaricama, Hrvati guraju svoju brodogradnju i masinogradnju kao problem i iz toga se stvaraju problemi... Medutim, to je isto prolazni, ali ne tako brzo prolazni, nego vrio évrsto u drustvu ugradeni problem, | vidite, svagdje se ti rukovodeci faktori bore, vise ili manje, protiv tih tendencija. Medutim, oni ih pri- tiscu. I to ih pritiséu, da Gesto puta ne znaju Sta bi poceli da rade. To je taj stihijni pokret koji ne da da se izvuku ili barem brzo izvuku iz tih koloteGina mada jasno vide da to uvijek vodi zapravo slabljenju ne samo Jugoslavije, nego i viastite republike i viastite regije. ; Naravno, na antisocijalistitke tendencije cemo uvijek primjenjivati drzavne i administrativne mjere. Tu nema pardona,tosmo dugni, 3 * “ans a i cae Sie een ea ace SN te , ‘ate mn “iN ne oe an yee se ay » eee Zagreb — lako se tocéno ne zna koliko Hrvata 2ivi u Trstu | okolini, 40, 50 ill 60 tisuéa, potrebno Je za njih | s njima pokre- nuti organizirano djelovanje na kulturnom, prosvjetnom | privrednom planu. To je zakijuéak sa sjednice Republi¢kog komi- teta za odnose s inozemstvom. Veé duze vremena SR Hrvatska Zell us- postaviti organiziranu vezu s pripadnicima hrvatske narodnosti u Trstu. Razlog tome | je ito, Sto poticaji dolaze i iz Italije. Istica- nje svog hrvatskog porijekia, upotreba | jezika i Cesta veza sa starim krajem dovolj- ni su razlozi da se u Trstu potakne osniva- nje drugtva za pripadnike hrvatske narod- nosti. U poéetku drustvo bi djelovalo u kul- turno-prosvjetnim akcijama. Uz kulturne manifestaclje, osnovala bi se biblioteka, ucenje hrvatskog jezika, poticala bi se | sportska suradnja, informativna djelatnost | drugo. Prema rijecima jugoslavenskog konzula u Trstu Luciana Benulicéa koji je prisustvo- vao sjednici klub bi vrio brzo Sto se tite - materijainih sredstava stasao na viastite ‘noge. Medutim, u njegovim prvim danima djelovanja-potrebna je évr8éa podrska iz SR Hrvatske. RICKA VLADA OBEC POMOCIINDNANCE Zeneva (UPI) — Vlada Sjedinjenih Drza- va obeéala je da ¢e “pravo rjeSenje” biti pronadeno, kako bi se rjeslo tezak poloza] ameriékih Indijanaca, _ “Nepravde zbog kojih se Indijanci Zale bit ce rlesene", Izjavlo ja Komisijl za prava covjeka UN, americki delegat Edvard Mev- zinski, dodaju¢i da je Carterova admini- stracija, priznajuci. “opravdane teskodée” Indijanskog stanovniStva, spremna da poduzme odgovarajuce mjere u tom pogle- WE du.