Dodijeliene novinarske nagrade “Mihajlo Pupin” — U Novom Sadu: saopéena imena dobitnika novi- narske nagrade Narodne tehnike Vojvodine “Mihajlo Pupin” zasluz- nim novinskim kuéama i pojedin- cima. Ovo priznanieé za svestrano pracenje aktivnosti Narodne teh- nike Vojvodine dodijeljeno je Radio-televiziji Novi Sad, novinaru | “Dnevnika’ u Novom Sadu Viadi- slavu Urbanu, foto-reporteru “Poljoprivrednika” Stevanu Lazakicu. Sjednica druStvenih savjeta | Makedonije — Republicki druSst- veni savjeti za pitanja druStvenog © ” uredivanja, za privredni razvoj i ekonomsku politiku i za odnose s | : | Slavena pohada dopunsku nastavu inozemstvom, jucer su pod pred- sjedanjem dr Trajceta Grujoskog odrzali kojo} su dani stavovi i miSljenja o nekim vanjskopolitiékim i vanjsko- ekonomskim aspektima tehno- lo$kog razvoja SFRJ. Odlikovanja crnogorskim aka- demicima — Za narocite zasluge na polju javne djelatnosti kojom se doprinosi opStem napretku zemlje, Predsjednigtvo SFRJ dodijelilo je visoka odlikovanja trojici ¢lanova| crnogorske Akademije nauka | umjetnosti. Ordenom republike sa_| je| ziatnim vijencem odlikovan istaknuti knjizevnik Cedo Vukovié. Ordenom zasluga za narod sa profesor | zZlatnom zvijezdom dr. Ljubomir Ragovi¢, Ordenom rada Sa crvenom zastavom dr Vladimir Lepetic. Ova visoka priznanja je odliko- | vanima danas na prigodnoj sveéa- | nosti u Titogradu urucio predsjed- nik Moméilo Cemovic. Umro Arso Zivanovié — U Beo- | gradu je poslije kraée bolesti, u 68. godini, umro Arso Zivanovié, nosi- lac Partizanske spomenice 1941. godine. Clan Komunistiéke partije Jugo- Slavije postao je jo$ 1934. godine. Odmah nakon izbijanja ustanka stupa u redove Zetskog odreda, a potom u 5, i 8. crnogorsku brigadu kao komandant bataljona. Kraj rata ga zati¢e na funkciji pomoénika nac¢elnika saobracaja Prve armije, Odmah poslije rata bio je jedan od osnivaéa automobilskog poduzeéa, “Beograd”, u kojem je do penzio- niranja obavijao duznost tehniékog direktora. Nosilac je viSe ratnih i mirno- dopskih odlikovanja. Preminuo prvoborac Marko Novkovi¢ — Juéer jeu Rumi u 73. godini zivota preminuo prvoborac Marko Novkovié, nosilac Parti- zanske spomenice 1941. Od prvih dana ustanka Novkovié se ukijucio u narodnooslobodilac- ku borbu i u toku rata obavijao je odgovorne duznosti. Bio je koman- dant bataljona Prvog kordunaSkog odreda, a poslije oslobodenja zemlje nalazio se na odgovornim duznostima u Karlovcu. Dan oslo- bodenja zemlje dotekao je u éinu kapetana, a inate je rezervni major u penziji. Makedonski ustav iz 1878. — U Institutu za socioloSka i politiéko- -pravna istrazivanja u Skoplju je novinarima predstavijena_ kniiga “Pravila ustav Makedonskog ustanickog komiteta u kresnen- skom ustanku”, koja je ovih dana izaSla iz Stampe. Knjiga predstavija naucnu studiju grupe autora, po- svecenu pravilima — ustavu Make- donskog ustaniékog komiteta u makedonskom (kresnenskom) ustanku 1878. | drustveni i zajednitku sjednicu na - sradu su dogovorom republika i pokrajina | potpisanim progsle godine. Istim /}dokumentom reguliraju se i sva /druga pitanja vazZna za normaino izvrsnog vijeéa Crne Gore | | razloga odugoviacenja | udZbenika za djecu u inozemstvu. | | Jedan od njih je nesumnijivo finan- | cijski — jer ¢e knjige bit! besplat- | | ne, a neko za njih mora izdvojiti | | sredstva. Drugi, barem po onome | Sto se Gulo na tom skupu, jest taj | da, iako je najblize pameti da se | napravi jedinstven, znaéi i jeftiniji | udzbenik, on zapravo ne bi bio | | jedinstven, za svu djecu u ino- | A | zemstvu, jer je Slovenija, ne gubeéi | vriieme, vee napravila knjigu “Moja. domovina SFRJ” za potrebe svojih | daka izvan zemije. ¥ DruStvu Roma Baranje — U ‘Belom Manastiru odrzan je zbor ‘Roma koji ovdje zive | zakljuéeno | | da se uskoro odrzi SkupStina Drugtva Roma Baranje. osnivatka Na taj nacin Romi bi se potpunije ukijucili uu cjelokupnipolitiéki, privredni ratuna i o Skolovanju, rjeSavanju di- | socijalnih problema, zaposijavanju novinaru Radio- | -Srema u Rumi Borislavu Krivodijl i. i kulturno-prosvjetnom radu Roma. pedesetak tisu¢a mladih Jugo- na materinjem jeziku u 11 evrop- skih zemalja. Financiranje nastave za djecu radnika na privremenony inozemstvu rijeSeno je odvijanje nastave, medu njima i udzbenici. |Izgleda, medutim da ima stvari na koje se ovaj dogovor ne odnosi — takav je sluéaj s udzbenikom “Moja domovina svi naSi daci u inozemstvu. ideja i prvi dogovori o ovom udzbeniku nastali su prije Sest godina. Od tada do danas nije odredeno tko ée biti narutilac posia, tko ¢e formirati autorsko- | Izdavaéku ekipu na kojim ¢e se jezicima naroda | narodnosti tiskatl | | knjiga itd. Od svega su poznatl | jedino izdavaéi — “Skolska knjiga” | iz Zagreba i Zavod za izdavanje | | udZbenika iz Beograda. Ne zna se ni to da liée se napraviti jedinstven | | udgbenik, Kojl Ge zatim biti pre-| | OS/eK ostvarenia plana je vedi u | veden na jezike naroda i narod- nosti, ili ée biti devet izdanja s -istim nazivom, ali izradenih samo- | Sstalno. Troskovi izdavanja zajed-| 4, je u zavr&noj fazi. Preostali su | niékog ili nezavisnih izdanja su | razliditi, u korist prvoga, ali ni to | | dosad nije bilo odlucujuce za izbor | | koncepcije. | | Pitanje udzbenika “Moja domo- vina SFRJ” je politiéko pitanje — | redeno je na posljednjem sastanku | Komisije za obrazovanje gradana | Ima vise | izrade | SFRJ u inozemstvu. Omis: -Parkiraliste za 500 automobila . Do pocéetka glavne turisti- cke sezone u Omisu ce se urediti oko 500 parkiralignih mjesta za osobne automobile. Problem_ parkirali§ta narodcito je izrazen u ljetnim mjesecima kada u tom gradu na uStu Cetine boravi dva puta vise gostiju nego domaceg stanov- nigtva. Znatan broj turista je motoriziran. | Vedi broj parkiralignih mje- sta uredit ée se uz lijevu obalu uSéa rijeke Cetine na Punti, a manji u predjelu Priko. Tako- der ¢e biti onemoguten pri- ‘stup osobnim vozilima na pro- stranu omisku plazu, zbog ¢e- ga je inate dosad bilo guave, a narugavao se i mir- brojnih kupacta, medu kojima je-bilo mnogo onih najmanjih za koje je ta plaza osobito pogodna. | “Komuna” | milijardu i SFRJ", 12 kojeg be trebalo da uce | tani je ostvaren dohodak od 1380 | milijuna dinara, 55 posto vise nego ~ SUVA REKA — Podrum vina u | Suvoj Reci, kapaciteta 500 vagona, | do poéetka ovogodignje berbe gro- Zda prosirit Ge se joS za 1000 vagona. Time ce biti rijeSen pro- blem otkupa grozda od | dualnih poljoprivrednika. Za proSi- Zivot nase | zajednice i drugtva. Putem DruStva, | kako je istaknuto vodilo bi se vige | renje podruma bit ée ulozeno 130 milijuna dinara. Cisterne za vino | nom nabavijene su u “Prvoj iskri” iz | Bariéa. (J.M.) coe PRIZREN da posao dobije 1000 novih rad- ~nika, koji ée godisnje ostvarivati. | po dinara dohotka. | | Sezdeset posto proizvodnie bit ée | trziste. | a ee | ' | priredbi. U dramskom dijelu | 90d'Snjih Dubrovackih |jet- ovogodignjih Igara bit ée | WUih igara o¢ekuje se nastup | brojnih jugoslavenskih folk- |jugoslavenskih pisaca. |!ornih ansambala koji ¢e plasirano na inozemno (J.M.) DRNIS — Poslije osam godina | ‘| upornog | zavezeno za dovod vode u 85 | domacinstava sela Radoniéa kod | rada konatno je sve F DUBROVNIK Prema analizi saveza Dubrovnika. 1979. godine. Ostvaren je druStveni proizvod od milijardu i 560 mili- milijardi, Sto je za 49 posto, odnosno za 38 posto viSe nego godinu dana ranije. (V.L.) BEOGRAD — U proteklom peto- | | godistu u Beogradu je izgradeno | 94.211 stanova, a planirano 72.524. gradskim nego u prigradskim opéi- Samo zanatski radovi. (N.B.) KOMIZA: Da évrsta... | “Kafeterije” Carla Goldonija. | | Uz }ansambl, Kazaliste “Marina | | Drzi¢a” iz Dubrovnika gosto- | juna, a ukupan prihod je bio 5 | vat ée brojni inozemni dram- | ‘(liSnih festivala. | | zastupljenosti | Nama. U ovu godinu je preneseno | | iz prethodnog petogodista oko | djela sudjelovat 22.000 stanova, a vie od polovice | ostale Najvecéa kulturna mani- festacija u zemlji — Dubro- | Dubrovnik, indivi- | monija, Gradski orkestar Komorni = an- vacke Ijetne igre — ove Ce se | sambl Radio-televizije Skop- godine odrzati od 7. srpnja | je te Zagrebacki solisti. Od ambijentu interpretatori glazbenog i dramskog, vrhunskim djelima jugosla- venske | svjetske umjetnosti. Festivalskim programom | predvideno je vise od stotinu | ponovno izvedena djela -ansambli. | do 25. kolovoza. U prekras- | inozemnih izvodaca sudjelo- starog| vat ¢e Moskovski Dubrovnika i njegovih utvrda| Ensemble Instrumental | Okupit Ce se gotovo dvije |; Grenoble, Simfonijski orke- | tisu¢e umjetnika iz zemlje i | | svijeta, koji ce biti tumaci i Tvornica obuée | u Prizrenu) uo ovom | srednjoroénom razdoblju treba da. | preraste u kombinat za proizvodnju | obuc¢e i repromaterijala. Ulaganja | od 960 milijuna dinara omoguCit ée | BEOGRAD (Tanjug) — Gotovo solisti, de Star RAI, te mnogi drugi U tom sklopu nastupit Ce brojni jugosla- folklornog | venski | inozemni umijetnici | stvaralaStva. Brojna publika|na_ solisti¢kim koncertima. iz zemlje i inozemstva moéi | ce se tokom Igara upoznati s | Balet Publici ¢e se predstaviti ji Hrvatskog narodnog | kazaliSta iz Zagreba izved- | bom “Ohridske legende” | Stevana Hristiéa”. Uz to, u programu ovo- “Dundo Maroje”’ Marina | prikazati bogatstvo narodnih Drzi¢a, “Aretej” Miroslava “Dubrovacka | Krleze, “Glorija’” Ranka | 9arodnosti Jugoslavije. | Marinkoviéa, trilogija” lve Vojnovica, a Od | predvideno plesova i pjesama naroda | U vrijeme odrzavanja Igara nekoliko ® je | stranih predvidena je izvedba | zanimijivih likovnih i drugih festivalski dramski ski ansambli kao i sudionici drugih jugoslavenskih kaza- i dena | izlozbi. Tako ée biti prire- izlozba “Dubrovaéko zlatarstvo kroz stoljeéa”’. Inaée, Dubrovacke ljetne igre odrzavaju se vecé punih dvadeset godina — od 1950. | godine do sada je ; | | izvedeno viSe od 2.500 pred- Glazbeni program lgara,|-stava. Vrhunskom izvedbom kao i dramski dio, karakteris- tiéan je po izvedbama broj- | nih domacih djela, ali i stranih au- tora. U izvodenju muziékih éé, uz Zagrebatka _ filhar- ~monija, Novosadski komorni filhar- orkestar, Slovenska mreza bude Na komiskom lukobranu éesto se mogu vidjeti prizor| poput ovoga na nafoj fotografiji. Ribar sa splitske koée jlajfun” rastegao je potegatu da bi je pripremio za ribarenje u vodama oko Visa i Bigeva. Znade sa dogoditida | , komi&ki lukobran veéim dijelom bude pokriven raznovrsnim «| mrezama ovdainjih ribara, koji ih krpaju ds bi krenuli na noéno ribarenja, (E. B.) BANJA LUKA, (Tanjug) — Velika retrospektivna izlozba nageg istaknutog umjetnika-ratnika Bodi- dara Jakca otvorena ‘je u izlozbenim salonima banjoluékog doma kul- | ture. Stotinjak njegovih djela, od kojih su neka predstavijena prvi put, . dano je pod zajednitkim imenom |» Tragovl Snimio: |. VIDOVIC | djela kao i & raznovrsnim ji | zanimljivim programom one su se svrstale medu naj- | poznatije festivale u zemlji pa i Inozemstvu. TUCEPI (Tanjug) — Ovogodisnja turisti€ka sezona, po svemu Su- deci, bit ce rekordna. Ocekuje se oko 39 milijuna noéenja inozemnih gostiju i ukupna devizna potrosnja od oko 2,2 milijarde dolaraa — istaknuto je na konferenciji za novinare na 19. medunarodnom skupu turistiékih novinara, koji je u /subotu zavrsen u Tutéepima kod | Makarske., Optimisti¢ke prognoze, kako je recéeno, zasnivaju se na velikom —interesu i potraznji tetovanja u naSoj zemiji. Prodaja nasih paket- -aranzmana u gotovo svim evrop- skim zemljama u prosjeku je za oko 10 posto bolja nego lani, u velikom porastu je i interes stranaca koji na ¥ ® -odmor odlaze u viastitoj reziji, Sto Me je izuzetno znacenje, jer oni u | ukupnom prometu inozemnih ¥ _turista kod nas sudjeluju s viSe od | 60 posto. Glavna sezona bit ¢e bogatija za | 10 tisuda postelja u hotelima i 35 tisuéa u ostalim turisti¢kim objek- tima, pa ce ih ukupno biti nesto vise od milijun | 100 tisuéa, Samo —turizam u Crnoj Gori,. koji se u SEN, slobode”, u cast 40, godl§njice ustanka i orugane revo- lucija. Izlozba je pobudila nezapam- éeno interesiranje banjoluéke likov- ne publike. Otvaranju je prisus- tvovao | Botidar Jakac. velikoj mijeri oporavio od potresa imat ¢e oko 120 tisuéa kreveta. Turisti Ge imati viSe mogucnosti za -zabavu i razonodu. Izgradeni su | brojni tereni za male sportove, restorani, diskoklubovi, a bit ce vise priredbi i izleta. Strani novinari su upoznati i sa suStinom nedavnih dogadaja na Kosovu.