Bosanska Krupa je
duéka vremena”, film

cu",
boje"

—- Reziser Viadim

= HHPUAUIAEAEAAEALEAEUUUGAEEUCUAUAUEALEAEAEELEED CAD EASUAUEUEUUUDUNEEAUATOA ECHL DUAEEO EARLE CHALE DELEAEEOURD EAE TEAR

Sto godina
baleta

U ovoj kazali$Snoj sezoni
zagrebacki balet slavi stotu
godisnjicu rada, Sto je isto-
dobno stoljetni jubilej jugos-
lavenske baletne umjetno-
Sti.

Tim povodom je proteklih
dana u Zagrebu otvorena
izlozba fotografija, kao jedna
od prigodnih manifestacija,
koja prikazuje razvoj baleta
od njegovih pocetaka do
danaSnjih dana. Tokom ove
godine izlozba Ce biti prika-
zana u mnogim gradovima
Jugoslavije.

Kao Sto smo veé opsirno
pisali u Biltenu poceci pro-
fesionalne baletne umjet-
nosti u Zagrebu datiraju joS
iz 1784. godine — u vrijeme
dolaska njemackih putujucih
druzina — alise 4. novembra
1876. godine uzima kao
pocetak rada organiziranog
profesionalnog baleta u Za-
grebu i Jugoslaviji uopce.
Naime, tog datuma Se zagre-
backl baletni ansambl pred-
stavio u punoj vrijednosti na
praizvedbi opere Ivana Zajca
“Nikola Subié Zrinjski”.

WUUHNTeeEgUGEEGEE cane anaes ANAT TTS

* papper seaaaied

Na premijeri filma u Domu kulture naSlo se
vise od 400 uégenika. Po premijeri je odrzana
konferencija za $tampu a na pitanja su odgo-
varali reziser filma Vladimir Tadej, protagonis-
tl filma | Branko Copié, koji je rekao:

‘ir Tadej je u filmu pricao
SHAMNUAAUNADUAUNNEUEGSULNADENGUGADAENUGGANEDENNUUENUEADUGGOUCOEEVGDEONONUUOGEEYOUEGUEOGNANAUNGEORNUUOGEOONOANEOGENUENUENNIONOUUAAUEOUGLODECUIOTADEGUGDOEVGEEOELUEOUENUCGEUENLEES ENUORSUTUGDNAUENUSEEQNECCAAUEHIHE Mc

dozivjela svoju prvu
premijeru dugometraznog filma. To su “Hal-
raden po
Branka Copiéa “Glava na vrancu, noge u klan-
i zbirci pripovjedaka “BaSta sljezove

romanu

se dopao.

60. ob! iotsng
Viedicinskog
fakulteta

u Zagrebu

Uz nedavno svecano obiljezenu
200-godiSnjicu postojanja zagre-
backog Pravnog fakulteta, ovih se
dana u Zagrebu proslavija jos jedan
jubile] visokog Skolstva 60.
godigsnjica Medicinskog fakulteta u
Zagrebu.

Medicinski je fakultet osnovan
1917. godine. Prva nastava odrzala
se pocetkom 1918. godine, a na
njoj] se bilo okupilo osamdesetak
brucoga. Do drugog svjetskog rata
na tom fakultetu je diplomiralo
1780 studenata. Po zavrSetku rata,
posiije 1945. na njemu je diplomi-
ralo pet puta vise studenata — oko
9300. Danas na njemu_ studira
ukupno 2500 studenata, a svake
godine u to] ustanovi zavrSava
Skolovanje oko 350 diplomiranih
lijeénika.

eRe D RN:

Oko 5200 radinike Jugoslavens-
kog aerotransporta proslavit ce ove
godine 30 godina postojanja svog
poduzeca.

JAT je osnovan 1. aprila 1947.
godine.

AVNUAEAAAANTAADAAAAALAGAALADUDADUUNAUULATAEDAGADAGAAAD EDAD EDALAEOUDGEGEAELALHECHEAAAEAAECEC HUG TUTR TA UU ATHENA TEES

Film o ucescu

Jugoslavena u

Oktobarsko}

revolucijt

Veé prvih dana aprila ove godine
pocece snimanje filma “Zestoke godi-
ne” koji Ge savremenim filmskim je-
zikom prikazati ucesce jugoslaven-
skih i drugih internacionalaca u ok-
tobarskoj revoluciji u Rusiji. Prve sce-
ne bit ce snimijene na terenima sred-
nje Azije. Krajem prosle godine pot-
pisan je protoko!l u Moskvi izmedu
“Sov.-filma” iz Moskve, “Sutjeske-
-filma” iz Sarajeva | “Uzbek-filma” Iz
TagSkenta o snimanju ovog filmskog
djela u okviru kulturne suradnje Ju-
goslavije i SSSR-a. Film Ce rezirati

jugoslavenski reditelj Zika Ristic¢ | so-
vjetski Ravil lsamilovic Batirev.

= sev ntti 4H H04UO04FU0004TOEUUOEEOOEUELGLOUOUAOROOUERUETER EAE AUUES UE DUNNER ETT

SMTi

jezikom onakvim kakvim
djelima, zato ée film biti privlaéan i za djecu |
za odrasie. Ovaj film je bajka, a u njemu ima |
humora i lirike, to je zapravo poema o |judsko}
dobroti i trijumfu pravde. Bez dvojbe film mi

Na slici: Knjizevnik i stvaraoci filma u raz-
govoru prije pocetka premijere.

| bogat Stivom i fotografija-

| zaista vrijedna ¢i tanja.
_ kalendarija, u njoj se nalazi i

ce,

m ja pri¢am u svojim

TEUVELTAVUEA CTU UA TTT EE Eee

Obonjan — “Otok

miadosti”

Otok Obonjan, do nedavna
nenastanjen otok u Sibenskom
arhipelagu, kojeg su miadi Ijudi,
najvecim dijelom élanovi Saveza
izvidata Hrvatske podeli prije
nekoliko godina Izgradivati u rekre-
acioni centar za djecu | omladinu,
bit ce uskoro spreman da primi
prve goste.

Vecé ove i siijedec¢e godine, kako
je predvideno, organizirani boravak
pod Satorima iu manjim objektima
provest Ce oko 2500 korisnika u
jednoj smjeni, odnosno oko 10,000
korisnika godignje. Po konatnom
uredenju otoka, koje ¢e prema
predvidanjima biti zavrSeno do
1980. na otoku Obonjanu moé¢i ce
godisnje ijetovati oko 12,000 djece
| omladine.

Primili smo iz Sarajeva

| “Iseljeniéki almanah Bosna i

Hercegovina’, koji je opSi-

veoma lijepo ureden,

ma. U rijeéi | slici, u stvari,
obuhvaceni su svi aspekti

: zivota u Ovoj republici, a
| dobrim dijelom su reprezen-
tirani | naSi iseljenicl po svi-

jetu. To je jedna_ knijiga

Pored

sliiedece:
Pogovor uz trinaesti broj,
Clanci, zapisi i napisi:

Josip Broz Tito: Vizija svi-

—jeta Gije se ostvarenje ne

moze sprijeciti.

DZemal Bijedi¢: Plan eko-
nomskog i socijalnog razvo-
ja nase zemlje zasnivamo na
rezultatima ostvarenim u
dosadasnjem razvoju.

Milanko Renovica: Jedin-
stvo interesa, ciljeva i zada-
taka.

Drvar prije desanta: Srce |
mozak nove Jugoslavije.

PUEUETTVAUEUCADUTA LATED EATS TETRA OEE EDEDELETESTETESEE LTE ETETELET EEE EET aT

“Wei. eninoeARNDeEeT — AARNRRCDONDDNE 9 .

a February 2, 1977 -

dnocelnveria

Prema poslednijem popisu stano-
vnika u Beogradu, Zivi oko milion |
trista hiljada Ijudi, a od toga je vise
od 50 posto Zena. Od ukupnog bro-
ja zaposlenth u 1976. godini, samo
je jedna trecina zena bila u radnom
odnosu. Privreda zapoSljava samo
31 posto Zena, dok u neprivrednim
delatnostima radi ukupno 60 posto
radnica.

Podacil Samoupravne interesne
zajednice zapoSljavanja Beograda,
pokazuju da su do posla, proSle
godine, najteze dolazile prodavacl-
daktilografkinje, ekonomskl
tehnicarl, frizerke, kozmeticarke,
krojacice, masinski tehnicari, a
zatim i zubni lekari, arhitekte | di-
plomirani hemiéari.

Medu 800 hiljada Jugoslovena na
orivremenom radu u inostranstvu,
30 posto su zene miade od 35
godina.

Prema rezultatima ankete koju je
sproveo Institut za zdravstveno
vaspitanje SR Srbije, u grupi rad-
nika zaposlenih u_ inostranstvu,
ispod 20 godina starosti bilo je vise
devojaka nego mladi¢a. U 92 posto
anketiranih sluéajeva, one su naj-
éeSée zavrsile samo osnovnu §Sko-
lu. NajviSe je bilo domacica bez za-
nimanja, ukupno 97,3 posto.

Priznanje
pesniku
Cesaricu

Pjesnik Dobriga Cesari¢c prosla-
vio je 10. januara svoj 75. roden-
dan. Sa svih strana bio je zasut
cestitkama i molbama za intervjue.
Sada, kad je to proslo, Cesari¢ ¢e
se moci okrenutl najvaznijem i naj-
svecanijem dijelu godiSnjice: Ju-
goslavenska akademija znanostl |
umjetnosti u proljec¢e Ce organizi-
rati veliki znanstveni skup o pjesni-
kovu djelu. Veé sada viada golemo
zanimanje knjizevnika | znanstve-
nika za ta] skup, nakon kojeg ce se
izdati i poseban zbornik radova. Na
taj nacin Cesari¢ ¢e uz Miroslava
Kriezu biti drugi zivuci hrvatski
pjesnik koji Ce dobiti svoj zbornik.

Bozo Prpié: Zivot i borba
izvan domovine.

Stipe Frani¢evic: Dalma-
tinci — starosjedeoci Bue-
nos Airesa.

Bosko PuSonjic: Zorica iz
Venecuele.

Joseph Stipanovich: Prva
naselja Juznih Slovena u
americkoj drzavi Utah.

Ante Granic: Prica o Ra-
tomiru — francuskom pjes-
niku naSeg porijekla.

Marzenka Zarkovié: Nektar
boje Ccilibara.

Radmilo Kljajic: Tri vreme-
na jednog grada.

Vuk Trnavski:
praistorijo.

Dr Sefik BeSlagié: Nisan
Mahmuta Brankovica.

Prof. Marko Vego: Spome-
nici kulture na  podrucju
opcine Stolac u srednjem
vijeku.

Risto Kuzmanovski: Spo-
menici kulture Ohrida.

Ivo Andrié: Priéa (prozz’.

Ivan Potré: Zlocin (odlo-
mak — proza).

Dobar dan,

JUUUUEUDUNTULDEEEL ALLELE LETTE

ut

snRNA :

TANUUUAUVEUEUELEDU EAA EERELEAUOGDREEA ALATA ETT Ms

Jubilarnim koncertom koji je
odrzan 10. januara u Zagrebu
pocela je proslava 150-godiSnjice
postojanja i neprekidnog rada Hr-
vatskog glazbenog zavoda. Pros-
lava Ce trajati do kraja aprila, a 18.
istog mjeseca odr2ati ée se svecani
koncert, sa istim programom kao |
prije 150 godina. Uodt! koncerta
odrzati Ce se nautni skup.

Prvi koncert u zavodu odrzan je
1827. godine, a dvije godine cage
je osnovana je Glazbena Skola
koja je potom prerasia u Konzerva-
tori}. U njemu su djelovali istaknuti
hrvatski glazbenici potevsi od
Vatroslava Lisinskog, lvana Zajca i
drugih poznatih umjetnika.

Postojanje zavoda i stopedeset-
godisnji rad omoguéili su da se
Zagreb razvije u glazbeni centar
Svjetskog glasa, obogativSi ujedno
glazbenu povijest kako ovog grada
tako | Jugoslavije.

pesine” D
Maksir movié

Beograd (Tanjug) — U izdanju
“Prosvete” ovih se dana pojavila iz
Stampe nova knjiga pjesnikinje De-
sanke Maksimovié “Norveske pes-
me”.

Pjesnikinja i izdavaé objavili su
ovu knjigu od 25 pjesama u povodu
otkrivanja spomenika u Oslu pogi-
nulim jugoslavenskim Internircima
u njemackim logorima u Norveskoj
u drugom svjetskom ratu.

Branko Copié: Okamenje- |
ni skitaci (proza). |

Jovan Popovié: Glas mrt- |
vih (pjesma). |

Milovan Krunié: Zausta- |
vijena jaza (pjesma).

Mak Dizdar: Zapis o peto- |
rici (pjesma).

Viadimir |. de Tonya: Usne |
pune treSanja (pjesma).

Marin Franigevié: Zar dje- |
tinjstva (pjesma).

Sadik Sehié: UbiSe mi ga |
duSmani. (Napis o majci
knjizevnika Hasana Kikiéa). |

Hasan Kikic: Carska gove- |
da. (fragment — proza).

Desanka Maksimovic: Po- |
noc¢ni Toronto. Modzda |
smo, ipak, braca.

Moméilo Spremi¢c: Od ka- |
da se slavi Nova godina.

Dorde Stojanovic: Vece |
poviastice za povratnike iz |
inozemstva. :

Kroz Bosnu i

vinu.

Diplomatska predstavnist- j

va SFRJ.

aap,

Hercego- |