Inco je odgodila proizvodnju nikla o aprila 1983., a nije sigurno da ce i onda uGiniti. Predvida se da ce oj radnih mjesta u Sudbury (kod nco i Falconbridge) biti smanjen za .400. Ovo su miere koje treba poduzeti: 1. Traziti da Inco i Falconbridge ibnove proizvodnju i ako nikel ne 1ogu odmah prodati, neka ga hrane do vremena kad ekonomska ‘riza prode. Ako te kompanije mogu a to Gine kad im prijeti Strajk (da ga azbiju) mogu i sada. 2. Treba traziti da se radnici ne itpustaju sada ni kasnije. Inco | ‘alconbridge koriste sadaSnju krizu la moderniziraju proizvodnju | sma- je broj radnika. To treba sprijeCciti. Jove tehnologije treba da sluze za ioboljSanje zivotnog polozaja rad- ih Ijudi umjesto da ih se otpusta. me 63. Federalna i ontarijska viada mreba da izjave da ce Inco i Bralconbridge biti nacionalizirani, iko ne postupe kako je izlozeno. Ni ednoj kompaniji ne smije_ biti lozvoljeno da stvara “gost towns”. | 4, Treba zabraniti da Inco i ‘alconbridge izvoze kapital u druge remije. | | Radnici Sudbury, trazite da se tako bostupi! feliko znacenje imaju i pokloni le SU Za naSu redakciju predali bi Ijudi koji rade u rudnicima Hbury-a. Crtezi rudara stajace ‘kK na zidovima redakcije, a koma- ude i mali rudarski trofeji izlozeni lu naSoj biblioteci. Pri¢a o nasim ljudima, posebno o sim Citaocima iz Sudbury-a, odvi- 2 se jos na stranicama “Na&gih ‘ina’, kroz njihove pojedinaéne grafije i pojedinosti doZivijene u 10VO] sredini. edna od znaéajnih pojedinosti je la svecanost u restoranu “Cono- koOju je za sve koji su prisustvo- | Sastanku Citalaca “Nagih novi- me Priredio viasnik ovog restorana, bi Maljkovié. JCesnici na sastanku prilozZili su eee »).00 za “NaSe novine”. DEPRESIJU? upa od 80 kanadskih ekonomista jobjavila da je za sadaSnje stanje madske privrede kriva federalina nda. ni kazu da su slabi izgledi za soravak ako se ne promieni sadas- eee politika. POSKUPLJENJE POSTA Kanadska postanska sluzba ne nkcionise kako bi trebalo ali dobro placuje. pada je saopcila da ce se od 15. oruara za pisma placati 2 centa ;@ (ukupno 32 centa). Povecéanje ostalu poStansku sluzbu iznosi m posto. BORAST BROJA NEZAPOSLENIH U EVROPI =) Evropskoj ekonomskoj zajednici mee-C) u septembru je zabiljezen meeerast broja nezaposienih za vise od 0.000. fia kraju septembra u tim zemijama = bilo 11 milijuna i 200 hiljada Ezaposienih ili 9.8 posto od ukup- m9 broja sposobnih za rad. Za pohvalu je da se o nezaposie- nosti dosta pi$e, o zatvaranju poje- dinih poduzeéa radi selidbe u toplije krajeve Afrike, Azije, Latinske Amerike, gdje je radna_ snaga jeftinija, bez radniékih udruzenja i gdje se tako reci niti nezna o zagadivanju prirodne okoline s in- dustrijskim odpacima. Drustveno politi¢ka pitanja, kod nas i u svijetu se gledaju na razne nacine Sto esto dovodi do dvoum- ljenja i joS vece diobe medu nama. Posebno kad se poticu (spominju) pojedine stvari proSlosti treba vise opreza i povijesne tocnosti. Neka su koplja slomljena oko Kampucije, Afganistana a sada, trenutno i Poljske. Mislim da bi se takove vijesti trebale ukratno pisati, bez pristranosti, osobito kad se radi o socijalistickim zemljama, jer neka moraina podrSka (mozda i pogreSna zbog skromnog izvora informacija) ovako malog lista nec¢e mnogo pomoci nastale nesuglasice a moze nas oslabiti. Ne bi se to trebalo tumaciti kao neka vrsta oportunizma jer mi i te kako imamo, i obavijamo dosta posla vezanog za nas same, noseci breme odgovornosti. Vijesti iz Jugoslavije trebale bi biti joS raznovrsnije jer smo korjenski, Vrisak vetra Mnogo kuéa je spaljeno i u pepeo pretvoreno a novih neée biti ni ognjista u njima ni zavijanje vetra Pod tezinom neba umiru majke s decom od uzarenth proektila dok utroba se rasprskava u potoke krvi na poligonu smrti Bele se kosti iz gromada u kamenu i malteru iz razbacanih stvari uni§tenog domaécinstva a iz ruSevina pesma se Cuje Zivog Palestinca i vidi slika na nebu gde rukama hvata usijanu loptu vracajuci je uz osmeh u ustima azdaje Kroz tamu noéi oslikava se vreme Strave i uZasa po ulicama otpisanog grada u sekcijama agresora kroz zagluSujucu grmijavinu Cuju se reci ohrabrenja iz razuma miroljubivog sveta da se za mir i ljubav ukine svako pravo VETA! Aleksandar Cirié Njujorski list Daily World objavio je uvodnik o terorizmu kojega ovdje prenosimo u prevodu: Teroristi¢ki napad na jednu sina- gogu u Rimu proslog tjedna izavao je opcu osudu i opravdanu zabrinu- tost jevrejskih masa i svih demo- kratski opredjeljenih judi. Mi dijeli- mo tu zabrinutost. Ovaj provokativni, brutalni napad imao je joS dva rezultata. Napad je skrenuo paznju ljudi sa onih kojl su odgovorni za pokolj u izbjegliékim logorima Satila i Sabra (u Libanonu) i okrenuo ga protiv értava tog October 27, 1982, NASE NOVINE —9 patriotski | duSevno vezani za tu zemiju, | osjecamo se ambasadori- ma tog naroda, kao i naroda ove zemlje gdje Zivimo i podizemo svoju djecu. Svaki Cclanak o razmjeni na ekonomskom, kulturnom, politic¢- kom ili druStvenom polju — Kanade i Amerike s Jugoslavijom posebno je interesantan za sve nas. Kao takove vrijedi ih i zabiljeziti. Osim toga, vijesti iz Jugoslavije demantu- ju razne lazi koje siju razni reakcioni elementi radi provodenja svoje poli- tiéke propagande protiv socijalistic¢- ko-samoupravne Jugoslavije. To je njihovo oruzje od samog zacetka (1929.g.) i podsje¢a me na memoare Jakova Blazevica, gdje opisuje raz- doblje tridesetih godina u Lici. Slabo se pise o radu skupStine Ujedinjenih Nacija, zasjedanju nes- vrstanih zemalja i kojekakovih kon- vencija lijevo orjentiranih partija (NDP ili recimo, socijalisti¢koj parti- ji Francuske, Z. Njemacke i Grcke), jako ukratko je spomenut kongres Saveza komunista Jugoslavije i Komunisti¢ke partije Kine. Uz malo mudrosti izbjegla bi se ta “nesretna djeljenja” i navijanja, koracalo k progresu, miru i sreci svin naroda ovog svijeta “jer nema velikih | malih”. Ili, ih barem ne bi trebalo biti. Dosta se potice i razvija zajednis- tvo svih naSih naroda i narodnosti iz stare domovine, Sto je od velike vaznosti za sve nas jer zajedno smo _ Ukrajinska progresivna Stampa u Kanadi ove godine — 15. novembra — obelezava znacajan jubile) — 75 godina svog izlazenja. Prvi ukrajinski progresivan list poceo je izlaziti u Winnipegu, pod nazivom “Chervoniy Prapor” (Red Banner). Svrha njegovog pojavijiva- nja bila je upudivanje ukrajinske etni¢ke grupe da se organizovanije bori 2a svoj opstanak u novoj domovini. Kasnije je ukrajinski nap- redni pokret, kao deo kanadskog naprednog pokreta, ojatao i dobio Sire razmere kao organizator ij pros- vetitelj u svom narodu. Uporedo sa ja¢anjem naprednog pokreta “Chervoniy Prapor” je dobio Svoje sledbenike u publikaciji “Life and Word” i u listu) “Ukrainian Canadian”. Ukrajinska progresivna Stampa ima istorisku ulogu organizatora ij prosvetitelja svog naroda jer propa- gira razoruzanje i uvek je u sluzbi radnom Coveku. Neprekidno podrZa- va radnicki pokret, Strajkove radni- jaci a Gesto smo bili oslabljeni i ako tisu¢ama godina koracamo zajedno — ramé uz rame — jer komandiri su se smjenjivali i komandovaili. Pisanje o HBZ, Slovenskoj Narod- noj Podpornoj Jednoti, srpskim, makedonskim i drugim narodnim — drustvenim previranjima je od osobi- te vaznosti i zadatak lista. To dovodi do zblizavanja, razmjene iskustava u radu, na druStveno-kulturnom polju i jatanja svih nas. Na kraju, podviacim — trebamo vise otvorenosti, odgovornosti i rada. Redakcijski kolegij, prema trenutnom sastavu (imenima) je sposoban da to | ostvari prema rezolucijama koje ¢e biti doneSene. Na nama je svima da pomognemo. Novinare (suradnike) bi trebalo snabdjeti s novinskim izkaznicama, Sto bi stimulativno djelovalo a i bilo od pomoci pri predstavijanju_ prili- kom crpljenja vijesti te slanja dopi- sa. S tim da Se te iskaznice ne djele “Sakom i kapom” veé prema odrede- nom kriteriju ili staZu. Listajuci primjerak “Nasih novi- na” iz 1978. godine, evocirajuci uspomene na te dane, smatram da mozemo ponovno napraviti prekret- nicu i vratiti list na tadaSnji nivo, s tim viSe Sto se S. Dedi¢c, A. Kostelac i Viadimir!l. DeTonya nalaze s nama, treba ih samo aktivirati da zajedno prionemo kK poslu. Uz srdatne pozdrave i Zelje, Goran Tumur ka, pokret za mir, kao i kufturne | humanitarne aktivnosti organizacija “United Ukrainian Canadians” i Wor- kers Benevolent Assotiation. Povodom ovog znacajnog jubileja pokreée se kampanja za Sirenje ukrajinske progresivne Stampe i to za list “Life and Word” u oktobru | novembru 0.g. a za “Ukrainian Canadian” u martu i aprilu 1983. Cilj ove kampanje je dobijanje novih pretplatnika i povecanje fonda za izdavanje listova. Za vreme kampanje organizovace se banketi i konferencije po celoj Kanadi. Pionirima napredne Stampe biée odata priznanja u ovom perio- du. Preduzeto je dosta inicijative da se 75. rodendan napredne ukrajin- ske Stampe obelezi na Sto upecatlji- viji nacin. U Torontu ée biti organizovan veliki jubilarni banket - koncert JUBILEE BANQUET-CONCERT) 13. novembra, u 6.30 p.m., uU Ukrainian Labour Temple, 300 Barhurst St. eet La R ae e SEER SAMRAT SE Syne 4 Loe ss Bean a Ps = a 3 en = ~ ee eo ae Soe oa gn eg e as Er Se ae : 2 ee Sa Ba y Soe eee an Ses. * : we pe || ee Ee be Sc Sot =| Sees es vss 2 Be " ce Sea as : a oh pokolja — Palestinaca. Napad je takoder skrenuo pokrete za mir na Srednjem Istoku. Mi osudujemo ubijstva u Rimu isto tako oStro kao Sto smo osudili masakr u Bejrutu i sli¢éne teroristié- ke ispade drugdje. \ U ovom sluéaju terorizam pred- Stavija i vazan politi¢ki problem. Jevreji svugdje osjecaju da napad u Rimu oznaéava Sirenje anti-semitiz- ma koji se narocito upadno ispoljio u nasoj zemlji posijednjih mjeseci pod okriljem krajnje desnice. Terorizam takoder sluZi za prikri- vanje zloéina izraelske viade protiv Arapa i protiv samog jevrejskog naroda. ! Mi moramo biti svjesni da pravi interes svih Ijudi lezi u pobijanju anti-semitizma, i istovremeno, u suzbijanju agresivnih ciljeva izrael- skih vilastodrzaca. Interesi mira za sve ljude mogu biti posluzeni stvara- njem pravog mira na Sredniem Istoku i suzbijanjem anti-semitizma koji odvraéa Ijude od borbe za mir | druStveni napredak.