Sins vee PK Kee ebeete elias rate oe Wag a, $3 She es An gs: oe Oe Cr's y. (6. nO A, ) er gf Kanadski kongres mira je pokrenuo novu akciju za proglasenje Kanade u bezatomsku zonu. Kongres je objavio peticiju koju treba poslati premijeru Trudeau. Peticiju se moze posiati i élanu parlamenta za izborni okrug u kome se posiljac nalazi. Peticiju treba prepisati i poslati na slijedeéu adresu (nije potrebna postanska markica): Rt. Hon. Pierre Elliott Trudeau Prime Minister of Canada Ottawa, Ont. Peticija glasi: MAKE CANADA A NUCLEAR WEAPONS FREE ZONE NO storage, installation, deployment, transit or possession of nuclear weapons on Canadian territory; NO testing, development or production of nuclear weapons, their components or delivery systems; . NO control, handling or involvement with nuclear weapons by Canadian Forces personnel, at home or abroad; CANCEL any and all treaties and agreements which either directly or indirectly make Canada part of a first-strike nuclear strategy; SIGN treaties with nuclear weapon States recognizing and respecting our status as a Nuclear Weapons Free Zone as outlined above, and on that basis excluding Canadian territory from their targeting plans. Tridesetog decembra navrsilo se 60 godina od kad je formirana prva radnicka i seljacéka drZavna zajednica — Savez Sovjetskih Socijalisti€ékih Republika. U proteklim godinama, usprkos mnogim smetnjama ukljuéivSi rat, standard Zivota sovjetskih naroda je znatno podignut, temeljeci se na zdravoj ekonomskoj, politickoj, kulturnoj i vanjskoj politici sovjetske drzave. Dosljednia sovietska politika mira, temeljena na dekretu potpisanom odmah po pobjedi Socijalisticke revolucije 1917. je mnogo pridonijela da u Evropi nie doSlo do rata u_ toku 37 godina. | | Danas, radni liudi i narodi pozdravijaju znacajne sovjetske uspjehe. Mnogi uvidaju da socijalizam treba mir da bi mogao da razvije sve svoje mogucnosti. | | Pozelimo Sovjetskom Savezu daljni prosperitet i da njegov mirovni program postane svjetionik za sve narode svijeta! IZVODI) . - | Ovo su izvodi iz izjave Episkopalne komisije za druStvene poslove Kanadske katoli¢ke konferencije biskupa pod naslo- vom “Eti¢ka razmatranja ekonomske krize”’: “Posljednjih godina, katoli¢ka crkva se sve vise zabrinjavala zbog poSasti nezaposlenosti koja hara naSim druSstvom danas i odgovarajuce borbe radnika u Ovoj zemiji... Dapace, mi smo uvidali da ovu zemiju suocavaju ozbiljne ekonomske teSkoée. Da bi nasa zemlja mogla da ih saviada, judi se moraju okupljati i raditi zajedno kao “prava zajednica” sa vizijom i hrabros- cu. Razvijajuci strategiju za ekonomski oporavak, mi smo évrsto vjerovali da se prednost najprije mora dati stvarnim Zrtvama tekuce recesije, ato su nezaposle- ni, siromasni koji Zive od pomodi, siro- masni koji rade — penzioneri, urodenici, zene, omladina — sitni farmeri, ribari, neki mali: biznismeni. Ta predodzba trazi eko- nomsku politiku koja priznaje da potrebe siromasnih dolaze prije prohtjeva bogata- Sa; da su prava radnika vaznija od povecanja profita; da sudjelovanje margi- nalnih grupa ima prednost nad oéuvanjem sistema koji in iskljucéuje. Razmatrajuci ekonomske probleme, mi predlazemo da viada i biznis dadu prednost slijede¢cim kratko-roénim mjerama. — Prvo, nezaposlenot ane inflacija treba da se tretira kao glavni problem da bi se sagladalo sadaSnju krizu. Cinjenica da je milijun | pol ljudi nezaposleno predstavija moralan ji ekonomski problem zemlje. lako treba nastojati da se smanji beskoris- no trosenje, glavna paznja treba biti Stavijena na smanjivanje nezaposlenosti. Drugo, industrijska strategija treba da stvori stalne i korisne poslove za Ijude u mjesnim zajednicama... Ona treba da nastoji povecati proizvodnju, stvoriti nove industrije za zadovoljavanje osnovnih pot- teba i mjere koje ce radnicima osigurati stalne poslove. Trece, stvoriti jedan balanciraniji ravnotezniji program za smanjivanje | zaustavijanje inflacije. To trazi prenaSanje tereta kontrole nadnica na gradane viso- kog dohodka i uvodenje kontrole cijena | novih oblika poreza na prihode od investi- cija (kao Sto su dividendi, kamate). _ Getvrto, treba posvetiti vec¢u paznju cilievima socijalne odgovornosti u tekucoj krizi. To znaci da se mora smanijiti ukidanje izdataka na socijalne potrebe, zadrzati zadovoljavajucu visinu zdravstva i socijalne sigurnosti, i iznad svega ostalog, garanitirati specijalnu pomoc neza- poslenima, primaocima javne pomoci, siromaSnima koji rade i mjestima sa jednim poduzecem koje je zatvoreno. Peto, radniékim unijama treba dati vecu i odgovorniju ulogu u razvijanju mjera za ekonomski oporavak i zapoSljavanje... creek OE seraneneneey: Mi priznajemo da se ovi prijedlozi sukobljavaju sa nekim tekucim mjerama ili strategijama koje su podnijele viade ji korporacije. Nama su takoder poznati ograniceni ciljevi i pretjerani zahtjevi nekih unija. Sigurno je da su pitanja slozena; nema jednostavnih ili magi¢nih rjeSenja. Ali, sa glediSta socijalnog ucenja Crkve, mi évrsto vjerujemo da sadasnja ekonom- ska stvarnost otkriva “moralni nered” u nasem druStvu... Mismo sada u doba, na primjer, kada viSenacionalne korporacije i banke mogu da prenose kapital iz jedne zemlje u drugu da bi iskoristile jeftinu radnu snagu, nizi porez i manja ograniéenja na sredinu (environmental restrictions). Mi smo tako- der u dobu automatizacije i kompjutera gdje ljudski rad sve vise zamjenjuju maSine na proizvodnim trakama (assembly lines) i administrativnim centrima. Tako je kapital postao viSenacionalan i tehnologija B je postala sve viSe kapital-intenzivna. t io a, Posljedice toga ¢e biti stalna ili struktural- na nezaposienost i povecana razdroblije- nost za veliki dio pucanstva Kanade ji drugih zemalja. U takvim prilikama, pove- cana koncentracija kapitala i tehnologije u proizvodnji oruzja pogorsava ekonomsku krizu umjesto da dovede oporavak. Mnoge kompanije nemaju dovoljno fondova za investiranje u novu tehnologi- ju, uglavnom zbog pretjerane proizvodnie | srodnih faktora. Da bi osigurale profit potreban za nove investicije, kompanije smanjuju proizvodnju, otpuSstaju radnike i prodaju svoju opremu. Posljedica je ekonomski zastoj i povecanje nezaposle- nosti. Od viada se trazi da stimuliraju ekonomski rast stvaranjem povoljnije klime za privatne investicije. Posto je kapital sklon da tece tamo gdje je dobit veca, potrebno je smanjiti radne troSkove | sniziti porez da bi zemlje ostale kompete- tivne. Kao rezultat, vecina viada uvodi austerite kao Sto je program ogranicenja povecanja nadnica, snizavanje izdataka na socijalnu poslugu | smanjivanje socijainih izdataka da se osigura’ vece privatno investiranje. | za nametanje takvih eko- nomskih mjera neke zemlje primjenjuju represivne mjere da ogranice gradanske slobode ji kontroliraju druStvene nemire... Stavijajuci vecu vazZnost na akumula- ciju profita i maSinerije nego na |jude koji rade u nekoj grani privrede, vrijednost, smisao i dostojanstvo ljudskog rada je okrnjeno. Stvarajuci uvjete za stalnu nezaposlenost, znatnom dijelu pucanstva prijeti opasnost da izgubi ljudsko dosto- janstvo. U stvari, postoji tendencija da se ljudi tretiraju kao nepersonaina sila koja ima malo ili nimalo utjecaja na sistem. Pored toga, ponovijeno naglaSavanje da je “prezivijenje najsposobnijih” glavni zakon ekonomije povecati ce gospodstvo jakihn nad slabima, kod kucée i inozem- Stvu... U isto vrijeme, radni ljudi, nezaposle- ni, omladina i oni Ciji prihodi su odredeni sve viSe se pozivaju da se 2rtvuju za ekonomski oporavak. A ti Ijudi najviSe podnose od otpuSstanja sa posia, ograni- cenja na povecéanje nadnica i smanjivanje socijalnih izdataka. Nedavne porezne pro- mjene, koje povecavaju porez radnih ljudi bg * ® ® asmanjuju porez bogataSa, povecavaju taj teret.A ti uvjeti su opet pogorSani postoja- njem velike nezaposlenosti koja stvara strah i pasivno prihvatanje. StaviSe, fede- ralni i provincijalni programi kontrole nadnica su nepravicni, jer namecu kontro- lu na slojeve koji imaju nize dohodke od onih koji imaju visoke dohodke... Ono Sto je najprije potrebno je osnovna promjena vrijednosti: cilj zadovo- javanja lIjudskih potreba svih élanova naseg druStva mora da dobije prednost nad povecanjem profita i rasta, i prioritet mora biti dat dostojanstvu rada, ne maSinama... Nema niéega “normalnog” ili “prirodnog” o sadaSnjoj visini nezaposte- nosti. Dapaée, masivna nezaposienost Koja ljudima oduzima dostojanstvo rada i zadovoljavajuci porodiéni dohodak saéi- njava druStveno zlo... Sta bi znacilo stvoriti alternativni ekonomski model koji bi stavijao naglasak na — socijalno korisne oblike proizvodnje; radno-intenzivne industrije; koristenje odgovarajucih oblika tehnologije; samo- pouzdane modele ekonomskog razvitka; zajedniéko viasniStvo i kontrolu industrije; nove oblike radni¢kog upravijanja | vlas- niStva; vece koriStenje energije koja se obnavlja u industrijskoj proizvodnji? Nasa zemija ima resurse, Kapital, tehnologiju i iznad svega drugog, apiracije i kvalifikacije radnih muSkaraca i zena potrebne za izgradnju alternativne ekonomske buduc- nosti. Pa ipak, Ijudi naSe zemlje joS nisu dobili priliku da razmisijaju kako bi stvorili i razvili alternative postojecem ekonom- skom modelu koji upravija nasim drustvom...” vebnaeere tea ee eet Aen REE Be Pe OBER PIE Mt Ne bp PORTA SR REA tit ills Fe ARRIOLA. AEE agg BEDE Pte ROO LPO a At PCE DPLREIBED*: ER MBO ERR PEPE E LEED NG Ce Rig me RE ee APPR COPEL Dg FE ts PEED Ae AAEAMEDIIP OE OP DOODLE EADY POOLDEE! 20 Mt lees 0 aan mnie ee scare cts memeber Pe Be Bees. tere Re ees