BEOGRAD — Ovih dana u Ijetova- li§ta na Jadranu i u zemiji stigao fe - peace najveci val turista: trenutno se U povodu 80. godiSnjice ilindenskog avdle odmara vise od 1,300.000 ustanka i KruSevske republike, u | | ok Te fag eth anisy G] ep | | | gostiju, od toga na Jadranu oko Organizaciji Saveza udruzenja bora- | ~/ ff | | 1 ca NOR-a u selu Pusta Reka otkriveno je spomen-obiljezje zajed- nickoi arobnici 14 poginulih ilinde- = = S $ Ss See aS * oa mer & See a ee - - & Sk a re oe z int Sie ss sin Tn Bh 4 apts i ai ie * 2 AS 4 i cee P Ok Ss * " 4 & 2 sd . eS RS Rea s » s ee ge Bs or oe : Bae Sk : oe ee = eee. ¥ x ‘ f SS Benner, & = os e a KRUSEVO, augusta, (Tanjug) — PSENICE Do 5. augusta u Jugosiaviji je bilo smjesteno 3,385.000 tona p§enice, PO DESETI PUT “SAMPION”! javijeno je iz Beggrada. Rubinov vinjak postao je po deseti put “Sampion" Medunarodnog sajma vina u Ljubljani, Sto predstavija redak rekord | uspeh dostojan svakog divijenja. Naime, nedavno je strucni Ziri ove ugledne poslovne manifestacije, koji su Cinili eminentni strani i domaci eksperti, pregledao sve uzorke u kategoriji prirodnih Zestokih alkoholnih piéa | jednoglasno je odluceno da se vinjaku kruSevacékog “Rubina” dodeli laskava titula “Sampion" za izuzetno visok kvalitet i druga osvedocena dobra svojstva. Ovo priznanje je u toliko vrednije Sto je osvojeno u veoma oStroj konkurenciji, brojnih stranih i domacih proizvodaéa, koji i ove godine izlazu na Liubljanskom sajmu. Sa deset titula “Sampion” | sedam visokih priznanja “Gran pri” za kvalitet, osvojenih na ovo} manifestaciji u poslednjih dvadeset godina, “Rubinov" vinjak ostaje neprikosno- veni rekorder u kategoriji prirodnih alkohol- nih pica i proizvod sa najvecim brojem osvojenih struénih nagrada. A. Girié ZIVOTNI TROSKOVI See Sacer BEOGRAD (Tanjug) — Savezni PRONE | ‘sf SOR ea | Zavod za statistiku zabiljezio je da ~— Ti, izgleda, ne uvazavas ekonomske zakonitosti, mamlaze!? a su u julu sivotni troskovi poveéani 7a _(Politikad 0,3 posto. To je najmanji mjeseéni porast Zivotnih troSkova od pocetka W @ e “18 ¥ ove godine. OCEKUJE SE 20 HILJADA GOSTIJU IZ INOSTRANSTVA SARAJEVO Tanjug — Prema do sada sklopljenim ugovorima sa agencijama u inostranstvu, olimpijski turisti¢ékl konzorci] Zoiturs 84. oégekuje da ¢e na 14. zimskim olimpijskim igrama, kojima je Sarajevo domacin u februaru iduée godine, biti preko 20 hiljada gostiju iz inostranstva. Do sada su sa stranim tur-operatorima | agencilama sklopijeni ugovori za ukupno 3.364 leZzaja u raznim strukturama smeStaja — hotell, privatne sobe, planinski domovi. U_ fazi potpisivanja je joS 12 ugovora, pa se moze resi da je ukupno ugovoreno 8.936 lezaja. SPLIT (J. 5.) — Od polovine rujna na trzistu Zapadne Evrope pojavit ée se prvi put video-kasete s kulturnim i zabavnim sadrzajem namijenjene prije svega naSim radnicima na privremenom radu u inozemstvu. _ | Taj projekt rezultat je na inicijativu redakcije lista »Novostie iz Jugoslavije, u su- radnji sa zagrebackim »Jadranfilmom« i pariskom tvrtkom »BVL-Electronic«. Obav- ljaju se posljednje pripreme za pocetak snimanja kasete o novosadskom pjesniku Miroslavu Anticu i njegovoj zbirci pjesama »Plavi cuperak«. To ¢e biti prva u seriji video-kaseta, a uslijedit Ce prenogenje na traku filmova »Samo jednom se ljubi«, » Vuk samotnjak«, »Ne naginji se van« i jo$ nekoliko. Predvideno je da se na video-kasete prenese !7 jugoslavenskih filmova. Zapadnonjemackom trzistu, koje je ve¢ povoljno reagiralo, ponudit ¢e se programi nekih estradnih umjetnika. Planira se ostvarivanje programa i za jugoslavenske iseljenike u prekomorskim zemljama, a za jugoslavenske video-kasete s estradnim he ei zainteresirane su i neke nesvrstane zemlje frankofonskog jezicnog po- irucja. POSETA BORACA POKRETA POLISARIO CRVENOM KRSTU KRUSEVCA OpStinsku organizaciju Crvenog krsta KruSevac, ovih dana, posetili su borci Pokreta Polisario, koji se nalaze na leéenju i oporavku u Ribarskoj Banji. Drage goste, najpre su u Predsednistvu Opstinske organizacije Crvenog krsta primili i pozdravili MIROSLAV Antelj, predsednik j VIDA NarandZzic, sekretar, koji su ih tom prilikom upoznali sa kracim istorijatom razvoja opstine KruSevac, s posebnim osvrtom na ulogu i doprinos naroda ovog kraja u Il svetskom ratu za oslobodenje zemije. Jednodnevni boravak u KruSevcu, borci Polisaria iskoristili su da posete i razgledaju . SlobodiSte, Narodni muzej, a u popodnev- DELIBLATSKI PESAK _Uspostavijaju — “vezu sa svijetom”’ U omladinskom naselju “Paja Marganovic” vec Sest godina za redom organizira se SORA “Deliblat- ski pesak”. Ove godine 1200 mladi¢ca i djevojaka nastavili su radove na uredenju ovog prirodnog rezervata ' flore i faune. x U Gornjoj Vasi pronadeno groblje iz vremena rimskog imperatora Trajana nim Casovima obiSli su i Vrnjaéku Banju. Za organizaciju ove posete, borci Polisaria su OpStinskoj organizaciji Crvenog krsta uputili neizmernu zahvainost za paznju koja Im se ukazuje tokom njihovog oporavka, Sto im i te kako pomaze u podrsci da se Sto pre vrate i stave na raspolozenje oslobodilaé- kom pokretu svoje zemlje. Borci Polisaria se nadaju da ce i oni uskoro modi da KruSsevijane pozdrave u svojoj zemiji, mi im to od srca Zelimo. A. Cirié “Politika” piSe da je proSle godine u Jugoslaviji bilo 862.000 nezapos- lenih, a ove godine ih ima 915.000. Tome treba dodati i 615.000 “gast- arbajtera” koji rade u zapadno-ev- ropskim zemijama, ali tamo je velika besposlica pa se {judi vracaju. SVE MANJE JUGOSLOVENA . U MADARSKOJ BUDIMPESTA, (Tanjug) — Ma- darski turisti¢ki bilans prvog polu- goda pokazuje da je u odnosu na isti period progle godine iz socijalistié- kih zemalja ovde doSlo za 70 posto viSe turista, dok povecanje od osam posto sa Zapada predstavija umere- niji tempo priliva prema 20 posto povecanja u prosloj godini. Zapaza se i dalje naglo opadanje dolazaka jugoslovenskih gradana, Sto se ovde pripisuje u prvom redu obavezi polaganja depozita. Programom radova predvideno je da se posumi 200 hektara, okopa 500. obrezuie drvo na 300 hektara, a miadi ¢e raditi i na izgradnji puta. IzbiSte-SuSara. Time Ce ovo mjesto u Deliblatskoj pjeScari, prvi put, Nedavno zavrsena arheo- loska istrazivanja rimske nekropole na Zumberku, u selu Gornja Vas, iznijela su na svjetlo dana izvanredan arheoloski materijal, dati- ran novcem rimskog cara zahvaljujuci mladima, dobiti vezu sa svijetom. Na akcijama se rijetko srecemo s profesionalnim Glanovima opStin- skih i republiékih konferencija omla- dine, ai ako ih ima onda je to kadar za Stab akcije, ali ne i za trasi. Trebalo bi, napokon, da oni svojim -radom daju drugima primjer kako treba raditi i ponaSati se na trasi i u naselju.Takav primjer ovoga ljeta, po prvi put imamo iz Titograda. Naime, sa brigadom “Budo Tomo- vic” nedavno je kao “obiéan” briga- dist otputovao na SORA “Paracin 83” Veselin Asanovic, predsjednik OpStinske konferencije SSO Tito- grad. Na akciju je krenulo 65 brigadista, a bilo je jos mladih koji su htjeli da sa svojim presjednikom zasucu rukave. Primjer Veselina Asanovica, tito- gradskog predsjednika omladine, za sada je usamljen, mozda Ce ponuka- ti ostale da i oni svojim primjerom prednjaGe pred svojim vrSnjacima, koji ih biraju za svoje Celnike. (“Borba”) Trajana (I/II. stn.e} Time se potvrdila pretpostavka da se radi o izvanredno boga- -toj nekropoli koja od istra- zivaéa krije jo$ brojna izne- nadenja. Ovogodisnji radovi u Gofsjoj Vasi nastavak su istrazivanja Staih je poduzeo Arheoloski muzej iz Zagre- ba pod vodstvom prof. Zora- na Gregla, a uz financijsku pomoé USIZ-a za kulturu grada Zagreba. Proglogodignje zastitno arheolosko — istrazivanje rimskog groblja, slucajno otkrivenog od mjestana za vrijeme poljodjelskih rado- va, pokazalo je da su prona- deni grobovi prebogati grobnim prilozima te da j to: prva pojava te vrste uko- pa u tom dijelu Hrvatske. Tom prilikom:‘otveréno je dvanaest grobnica, koje se mogu podijeliti u dvije os- novne grupe: prvu u kojoj grobnicu cine Cetiri okomi- : to zabodene kamene ploce (peta je sluzila kao pokrov groba) i drugu koju karak- terizira Getverokutna zida- na konstrukcija sastavijena od plocastog kamena, pove- zanog blatom, a pokrov je gastavijen od nekoliko ka- menih plo¢a razlicitih di- ‘menzija. ‘ ‘to .profilirana U otvorenim paljevinskim grobnicama -— paljevinski ukop ili ritus inceneraci}e* traje od bakarnog doba.do II ste. kada se prelazi na skeletni ukop — pronadeno je Cetrdesetak pretezno sa- cuvanih keramickih posuda razlicitih oblika, pet skuyo- cjenih_staklenih trbuSastih urni, dvije staklene Case, gest fibula (kopéi] kao i ne- koliko ‘slabo sacuvanih bronéanih novéica. Prema prilozima i tipu grobova, prof. Gre@l je datirao nekro- polu, tj. vrijeme njena traja- nja od druge polovice |. stuze. do sredine II st.ne. Sto su potvrdila i ovogodisnja istrazivanja. Nétom zavréeni radovi u Gornjoj Vasi nedvojbeno su pokazali da se radi o prilo- zima bogatoj nekropoli i o velikom groblju. Dvanaest novootkrivenih grabnica pronadeno je cetrdesetak metara dalje od mjesta na kojem se kopalo lani. Za is- trazivace je najvece iznena- denje bio grob neuobicaje- nog kruznog tlorisa sagra- den od plocastog kamena, u kojem je pronateno 13 ke- rami¢kih posuda, jedna sta- klena trbusgasta urna, izrazi- rimsko- provincijalna fibula (kopca},_ te dobro sacuvan novac rimskog imperatora Traja- na -(vladao od 88 do 117. god.n.e.. Tu su pronadene i dvije Haus-urne, koje se ina- ce vezu za ilirsko pleme La- tobica, nekoc rasprostranje- no u Dolenjskoj i Sloven- skom Posavju. Jedina do sada poznata Haus-urna u Hrvatskoj pp- tiece iz nekropole pronade- ne u Drzjéevoj ulici u Zagre- bu (nekropola od I do IV stne}. Urna ima prstenasto dno, a na trbuhu joj se nala- ze otvori koji imitiraju vra- ta ili prozor sa zavréetkom u obliku glave pijetla ili stosca. Taj oblik je vezan za vjerovanje u zagrobni Zivot. Uostalim grobovima pro- nadeno je pedesetak kera- mié€kih posuda, &to djelo- micno a $to kompletno sa- éuvanih osam staklenih ur-. ni, jedna staklena CaSa, jos: dva, novéica cara Trajana te: tri izrazito profilirane kop-. ce i jedna koja pripada no- ricko-panonskom tipu sa dva diska na luku. Osim grobnice neuobicajenog kruznog tlorisa, ostali gro- bovi pripadaju uobicajenim tipovima koje nalazimo na? nekropolt. ald Velik broj grobova boga. tih prilozima upucuje na pretpostavku da je Zivot uo Gornjoy Vasi imao stalni, naseobinski karakter, iako samo naselje (vjerojatno se’ radi o drvenoj; arhitekturi) nije ubicirano. Prof. Gregl pretpostavija da su Rimijani- na Zumberku kopali rude kojima obiluje to gorje. : Nenad JANDRIC