avrsen Usvojeno tridesetak rezolucija. — SAD se ogradile od zavrsnog dokumenta. — Grupa 77 razoéarana mrsavim rezultatima. — Mojsov: Otvoren put za nastavak dijaloga. — _Zahvalnost uéesnika konferencije domacinu “Politika” donosi: Sesta konferencija Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj usvojila je tridesetak rezolucija, medu kojima je oko deset koje se odnose na kijucna pitanja svetske privrede. Ovo zasedanje zavrSeno je, drugim recima,, SporazuMOoM oO vecini pitanja koja su bila-na je postignut dnevnom redu. Napredak usvajanjem rezoluciia — o zajedniékom fondu za sirovine, zvaniénoj pomoéi zemalija u frazvoju, stabilizacifi i jatanju tr2ista sirovina u okviru integralnog programa za Sirovine, o olakSicama wu garantovanju medunarodnih izvoznih kredita, radu multi- laterainih institucija za finansiranje razvoja. Izuzetno tezak posao Na ovoj poslednjoj plenarnoj sednici posie dugotrajnih prethodnih nagadanja i zastoja u pregovorima, usvojena je i rezolucija o ekonomskoj situaciji u svetu sa posebnim osvrtom na probleme razvoja i puteva prevazilazenja ozbiljne ekonomske krize. Podnoseéi izveStaj o radu na ovo} rezoluciji Sef ganske delegacije je izjavio da je posao bio izuzetno tezak prvenstveno zbog razlicitih gledanja razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, kako na samu ekonomsku krizu, tako i na njeno prevazilazenje. U prethodnoj generalnoj debati kao i u radu radnih i regionainih grupa pokazalo se da na probleme svetske privrede industrijski razvi- jene zemlje i svet u razvoju sasvim razlicito gledaju tako da je bilo teSko nadéi zajednicki jezik. Da se nije niSta promenilo u njihovim prilazima videlo se u poslednjem Ginu 6. UNKTAD-a kada se radilo celu noé i zoru, prilikom usvajanja ove rezolucije. Tekst rezolucije je kompromisan, lako se u njemu ne nalaze mnogi od zahteva predloga i ideja zemalja u razvoju, razvijiene zemlje u grupi “B" su izrazile rezerve i ogradile se od ove rezolucije. Americéki delegat se prvi distanci- rao pozivajuci se na zakljucéke zapadnih zemaija sa skupa iz Vilijemsburga. On je, ovom prilikom rekao kako je pomenuta rezolucija za SAD ideoloSki neprihvatijiva, i da previSe “negativno slika ekonomsku krizu”. | ovog puta SAD stoje na staroj poziciji da kriza prolazi i da je to opsti proces. Delegati Velike Britanije, SR Ne- macke, Danske, Australije, Japana, Belgije i Novog Zelanda izrazili su — rezerve prema rezoluciji. Odraz suprotnosti sa 6. zasedania UNKTAD-a, kao Sto je podvuceno i u ovom zavrSnom dokumentu o svetskoj ekonomskoj krizi, ostaje ocena da je sadaSnja privredna kriza odraz pre svega suprotnosti sadaSnjeg medunarodnog eko- nomskog poretka i njegove strukturne neuskladenosti. Druga suStinska stvar na kojoj se insistira jeste: danaSnji svet je postao toliko meduzavistan da se kriza ne moze lokalizovati na jednu grupu zemalja, pa se stoga ni izlaz iz nje ne moze traziti izolovano i pojedinaéno. To je, u_ stvari, odgovor zemalja u razvoju na_tvrdn SESE xg ; = SS PS ’ : By BS 3 Ny ty : Bey xs RS a ath , 2 BS Me sont iQ. J * poaenanens teeter | ashes 3 * SSS ET AE Soon % zapadnih razvnijeninh zemalja da su ekonom- ske krize cikliéne i prolazne, da je | ova sadaSnja kriza pocela da prolazi u pojedinim zemijama i da ¢e taj oporavak razvijenog Zapada spontano da se prenese | na ostali | | | “ozbiljne”’ razgovore: Svet. U dokumentu, od kojeg su se zapadne zemlje ogradile, kaze se da ekonomska kriza pogada ceo svet i da se izlaz mora traziti | kopnenom raketnom oruzju. Oko 70 zajednicki. Pravog oporavka svetske privrede ne moze da bude dok se ne promene — sania ie na konc vay ; | nm Zanja je na koncu, iz cega se postojeci ekonomski odnosi, odnosno, dok | ROT CAD ee. ie 9 se ne uspostavi novi medunarodni ekonom- | °~ ned “gear | P ni. Ali ja ne mislim da se takva ski poredak. Tu je i doglo do razilazenja izmedu industrijski Grupe 77. Zavrsna rec Mojsova potom, u zavrSnoj rei, rezultati 6. zasedanja UNKTAD-a biti pazlji- vo procenjivani u celom svetu. posebno u zemijama u razvoju. > nia i konstruktivnih napora. Sesto zasedanje UNKTAD-a je odrzano u | trenutku dramati¢éne zategnutosti u svim | oblastima medunarodnih odnosa Sto je, kako je rekao predsednik Konferencije, predstavijalo dodatno breme za beogradsko | zasedanje UNKTAD-a. Govoreéi o “kon- struktivnoj atmosferi” sporazum, ali je otvoren put za nastavak dijaloga. Uostalom, Mojsov je rekao da se nepra- vedni ekonomski odnosi u svetu ne mogu promeniti preko noéi i samo na jednoj | konferenciji. Razumevanje opSte meduzavis- | nosti u svetu je danas vece nego ikad ranije, izjavio je Mojsov, podvukavSi da je ohrabren | time Sto se shvatilo da je razvoj u interesu | citave medunarodne zajednice. Samo mali napredak Ocene o radu 6. UNKTAD-a, izneli su predstavnici Grupe 77, zapadnih industrijski | razvijenin zemalja, isto¢noevropskih zema- | generalni | sekretar UNKTAD-a Gamani Korea. Pretsed- | nik Grupe 77, somalski ambasador Osmah, | izrazio je duboko razoéarenje zbog mrsavih | lja, Sef kinesne delegacije | rezultata koji su postignuti na ovoj konferen- ciji. Rezolucife koje smo usvojili, rekao je on, dor je rekao da u najboljem silucaju mere koje su usvojene predstavijaju samo maili napredak u odnosu na ono Sto su vec ranija zasedanja UNKTAD-a donela. Ucesnici 6. zasedanja, su Jugoslaviji kao domacinu izrazili punu zahvalnost. Ucestvovali i predstavnici Saveza novinara Jugoslavije Uz uéesée predstavnika sredstava informi- ganja iz 113 zemalja sa pet kontinenata, kao i predstavnika 16 medunarodnih organizacija u Pjongjangu je 2 jula otvoren jedinstven novinarski skup ‘“Svetska konferencija novi- nara protiv imperijalizma, a za prijateljstvo i mir’. Glavna tema konferencije, koja je trajala pet dana, jeste razmatranje uloge novinara, dakle ljudi koji u velikoj meri stva- raju javno mnenje, u doprinosu svetskom miru, Konferencija je na dneviii red stavila i podrsku i solidarnost novinara sveta s teznjama korejskog naroda za ujedinjenjem. Na ovom skupu — koji, po broju ucesnika i raznovrsnim pristupima ulozi Stampe u borbi za svetski mir, predstavija, po mnogo cemu, “novinarske Ujedinjene nacije” najzastupljeniji su predstavnici nesvrstanih zemalja i zemalja u razvoju, ali i socijalistic- kin zemalja Zapada, preteZno iz Evrope. Takode su prisutni novinari Bakoéevié i predsednik Saveza novinara Jugoslavije Muharem Kulenovic. 1 & Pozdravijajuci konferenciju, potpredsed- | nik DNR Koreje Pak Sung Cul izrazio je nadu | a u veci doprinos novinara “izgradnji slobod- | liSenog | nog i miroljubivog novog sveta, imperijalisti¢ke dominacije i podjarmijiva- nja’. Po njegovoj oceni, medunarodna situacija se pogorsava iz dana u dan zbog | nastavijanja trke u naoruZzanju ji “imperijalis- | tiéke politike agresije i rata”. Predsednik Saveza novinara DNR Koreje izneo je potom kako u njegovoj zemiji | ocenjuju ulogu i zadatke novinara sveta u céuvanju mira, suprotstavijanju imperijalizmu | | razvijanju prijatelistva medu narodima. D. RANGIC | razvijenih zemalja | | oruzja, , tako meri, Predsednik Konferencije Lazar Mojsov je, istakao da de | Nezavisno od te | procene ostaje Cinjenica, kako je podvukao | Mojsov, da je za sve vreme zasedanja — | uprkos mnogim razlikama i teSko¢ama — previadavala atmosfera uzajamnog poStova- Lazar Mojsov je | istakao da je uz ogromne napore postignut | | niz sporazuma o sirovinama, trgovini, novcu | i finansijama, © pomoéi za razvoj i dr. O | nekim, isto tako, znaéajnim pitanjima za_ svetsku privredu nije bilo moguce postici | ne mogu da zamene plodotvoran | program hitnih mera za koje smo se nadali | da ée ova konferencija usvojiti. Ocenjujuci | 6. zasedanje UNKTAD-a somalski ambasa- | Sovjetskog | Saveza i Kine. Jugoslovensku delegaciju | sacinjavali su direktor Tanjuga Aleksandar | Americki senator Mark Hathfield, republikanac, odgovara na pitanje x | novinara zaSto se projektil MX ne bi koristio da se Moskva prisili na “Ne slazem se s tim. Mi kazemo da nam je neophodan paritet u do 75 odsto sovjetskog raketnog izvodi zakljuGak da su oni superior- poredenja mogu praviti. Mora se poci od celine naSeg atomskog od toga koliko ukupno imamo mi a koliko oni. A kad se naSe je naoruzanje, ukupno uzevsi, superiornije — ako se uracunava kvalitet (preciznost, usavrSenost, raznovrsnost). Mi ima- mo 21 nuklearnu podmornicu, od kojih bi samo dve mogle da razore sve vece sovjetske gradove naoruZa- njem koje nose. Nase su podmorni- ce daleko superiornije Sto se tice kvaliteta: njihove su bucne, mogu se otkriti lakSe nego nase. Mi na jedan projektil staviiamo viSe bombi, i to bombi vece razorne moCci... Zbog svega toga nalazim da je ovo zlatan trenutak istorije, prva prilika da sednemo za isti sto sa Sovjetima i pregovaramo. Po mome uverenju Sovjetskom Savezu je neophodan dogovor. Zasto? Zato sto Sovjeti imaju velike mevolie na svom ekonomskom frontu. Njihova proizvodnja ulja ne raste; moraju da uvoze hranu za stoku; produktivnost im zaostaje; njihova privredna masgsina vapije za usavrSavanjem — Sto je, uzgred receno, slucaj i sa naSom, mada je naSa ipak produktivnija od sovjet- ske.Imaju takode problema u spolj- nim odnosima, s Kinom ina drugim stranama; u Avganistanu im je sto hiljada vojnika; pritiska ih poljski problem, Zapadna Evropa; u zemlji raste pritisak za vecu proizvodnju i veci izbor potroSne robe... Sve me to uverava da je Sovjetskom Savezu potreban predah, sporazum. Ali to isto potrebno je i nama; potrebno je svetu u celini da bi se obuzdala ova ludost u eskdlaciji naoruzavanja”’. Godine 1958. Amerikanci su vrsill nuklearne probe u Nevadi. Radioak- tivni oblak otisnuo se do Los Angelesa i tu zadrzao nekoliko dana. Sest milijuna ljudi bilo je izlozeno radijaciji hiljadu puta jacoj od normaline. Sada kazu da ce od toga prerano umrijeti 20.000 osoba; veci- nom onih koji su onda bili djeca, jer radijacija jate pogada djecu nego odrasle. O tome piSe list Los Angeles Herald Examiner na osnovu podata- ka-Kalifornijskog univerziteta. Drzavna komisija sastavljena od naucenjaka priznaje da je taj incide- nat bio opasniji nego je narodu bilo receno. Dr R. Bertell kaze da americka viada broji samo smrtne sluéajeve od radijacije ali radioaktivne padavi- ne prouzrokuju mnoge druge boles- ti. SIRITE POMAZITE SVOJU STAMPU! Vogel o evroraketama BEC, Tanjug — lluzija je tvrdnja da bi se atomski rat mogao kontroli- rati i ograniciti. Sukob bi se neiz- bjezno zavrsio nekontroliranom es- kalacijom i sveopcom katastrofom, istakao je Hans-Joshen Vogel voda zapadnonjemackih socijaldemokra- ta u .Bundestagu koji je nedavno posjetio Bec. Vogel je u jednom predavanju istakao da bi u slucaju neuspjeha zenevskih pregovora SR Njemacka snosila najteze posljedice. Po nije- govom misljenju, ni jedna ni druga velesila nisu dosad uCinile dovolj- no za postizanje sporazuma. Medu- tim, ne moze se samo optuZivati Moskva jer kljugevi za rjeSenje se nalaze i u Washingtonu. BAPTISTI PROTIV “PARANOJE” CLEVELAND, UPI — ‘“Americka politika u Srednjoj Americi zapravo je antikomunisticka paranoja’, ocje- njuju predstavnici americke baptis- ti¢ke crkve u saopéenju nakon zavrsene konvencije u Clevelandu. Predstavnici ove crkve koja ima 1,6 milijuna ¢lanova u Sjedinjenim Drzavama i Portoriku, naglasili su da SAD posljednjin godina podrzavaju totalitarne i represivne rezine u zemljama Srednje Amerike. Amerié- ka vilada, navodi se u saopéeniju, zainteresirana je jedino za ostvare- nje kratkoroénih ameriékih interesa ili interesa transnacionalnih kompa- nija u ovim zemijama. U saopéenju je sadrzan apel viadi SAD da prekine vojnu pomoc Salvadoru, Hondurasu i Gvatemali i da ulozi napore kako bi se problemi Srednje Amerike rijesili politi¢kim putem. NEW YORK, Reuter — Najnovije ispitivanje ameri¢kog javnog mnije- nja pokazalo je da velika vedcina Amerikanaca uopce ne zna koga Reaganova administracija podrzava u Srednjoj Americi. Ispitivanja, koje su provele “New York Times” i televizijska mreza “CBS”, pokazalo je da samo 25 posto anketiranih zna da Reagan .podrzava rezim u Salvadoru i da samo 13.posto zna da americka administracija podrzava kontrarevo- lucionarne akcije pobunjenika protiv sandinisticke vlade u Nikaragvi. Na pitanje jesu li za upucivanje amerié- ke vojske u Salvador, 32 posto ispitanih izjasnilo se potvrdno, a 57 posto bilo je protiv. LIMA, Tanjug — Peruanski premijer Fernando Schwalb izvrsio je drugu rekon- strukciju vlade formirane prije nepunih Sest mjeseci. Umjesto dosadasnjeg ministra rada liberala Gradosa Bertorinija, u viadu je kao | novi ministar rada uSao Patricio Rey de Castro, predstavnik krajnje konzervativne grupacije u viadajucoj Stranci narodne akcije. | Prije dva mjeseca, prilikom prve rekon- strukcije viade, konzervativci su dobili nekoliko kijuénih ministarstava, medu koji- ma i resor unutraSnjih poslova. Peruanska Stampa naglaSava da brzo rjesenje krize vlade ukazuje na jaganje desniéarskih krugo- va unutar viadajuce stranke ali | na sve oStriju diferencijaciju u zemiji zbog porasta nezadovoljstva sadaSnjim politiékim | eko- nomskim kursom viade. :