eee } 8— NASE NOVINE, June 30, 1982. Nas novi razumevanja. Ovo su neke od vaznijih taéaka novog Zakonika: RASNA, ETNICKA | RELIGIOZNA DISKRIMI- NACIJA. Svako ima jednaka prava na zaposle- nje, ugovore, smestaj, robu, sluzbe i olakSice bez obzira na rasu, boju koze, poreklo, etnicko poreklo, mesto porekla ili verovanje. HENDIKEP. Svaka osoba sa mentalnim hendikepom ima pravo na jednako tretiranje po zakonu. ZAPOSLENJE. Zakonik je prosiren i obuhvaca zabranu diskriminacije protiv hendikepiranih Veé se je mnogo pisalo o tome Kako su za vrijeme prosiog rata ¢etnici palili i klali po hrvatskim selima a ustaSe po srpskim, samo se je rijetko spominjalo da je postojao sporazum izmedu ustaSa i cetnika da ustaSe trijebe srpska a cetnici hrvatska partizanska sela. Sada citamo u “Glasu Koncila” br. 478, organu zagrebacke nadbiskupi- je, na str. 2, pod naslovom “Tko su bili Oderani svecenici?” slijedece: “Cetnici, koji izvjeStavaju da su odrali nekoliko katoliGnih sveéenika, dosli su preko LjubuSkoga prema Vrgorcu sa prvom nakanom da spale Dusinu. Tu ih je omela ustaska posada pa su produzili preko Vrgor- ca na zapad. Spalili su redom sela: Raveu, Dubravu, Zavojane, Dragolja- ne, Kozicu i dio mojih rodnih Rascana. Sve muSko su redom ubijali, kKlali i u vatru bacali. U samim RaSéanima su na_ razne nacine likvidirali preko 40 osoba. Sto stoji u izvje8taju da su spalili sedamnaest “ustaSkih” sela to je istina samo uvjetno ukoliko za njih ustaSko i hrvatsko znaéi isto, jer su kodeks baziran prostoj ali évrstoj ideji: Svaka osoba koja Zivi u Ovoj provinciji podjednako je vazna. Ugled | cast sake osobe mora se uzimati u obzir da bi se stvorili uslovi medusovnog postovanja | je na veoma polozaja. osoba, osoba izmedu 18 i 65 godina i protiv osoba na bazi njihovog familijarnog drustvenog UZNEMIRAVANJE. Svaka osoba ima pravo na slobodu od uznemiravanja povodom bilo koje vrste zabrane pri smeStaju ili zapoSljavanju. Seksualna nametanja od strane osoba na viSim pozicijama zabranjena su. fizi¢kim — ili Zakonik usavrsava ove i mnoge druge odredbe i dozvoljava izuzetke u nekim slucéaje- vima. Mi bi hteli da vam poSaljemo kopiju i vaSa sopstvena upustva u Zakonok tako da sami mozete pronaci sve detalje. PiSite na : Ontario Human Rights Commi- sion, Queen’s Park, Toronto, Ontario M7A 1A2 Human Rights Commission Hon. Russell H. Ramsay Canon Borden Purcell Minister of Labour Chairman ova sela PARTIZANSKA”. Ovo piSe svecenik Vjeko Paviinovié. Mi nado- dajemo da je Dusina bila jedino ae -ustaSko selo u Vrgorskoj krajini, x zahvaljujuci popu Sumicu koji ih Je organizirao i naoruzao. U Dusini nije postojala ni jedna ustaSka posada nego samo dio seljaka ustaSa pod oruzjem, ali koji ne bi bili nikakova prepreka Cetnicima da su ih htjeli napasti. | | Osvréuci se na iste dogadaje u | | Glasu Koncila br. 479 pi$Se gvardijan | imotskog manastira Dr. fra ivan Glibotic: “Sela od Vrgorca do Zupe bila su | -u to vrijeme pod kontrolom biokov- skog partizanskog odreda. Talijani iz Vrgorca su organizirali kaznenu ekspediciju za ova sela i pozvali u pomoé éetnike iz istoéne Hercego- x | vine... Bila je nedjelija popodne kada | je vojska stigla u Kozicu. Talijani su | se drzali ceste a Cetnike uputi$e u -komSiluke da obave svoj | posao. Navalili su kao vukovi, vise | krvavi su klali nego strijeljali. Ja sam se toga dana nalazio u Sinju na duznosti. Radio Roma javio | pozvali ili nazovite (416) 965-6841 ili 1-800-268-9004. Pogledajte kako nov Zakonik podrzava drugu vrlo prostu ali snaznu ideju — Zajedno éini- mo Ontario. | je da su talijanske i saveznicke trupe + u oblasti Zabiokovija u Dalmaciji postigle veliki uspjeh u borbi protiv odmetnika i da su ih poubijali preko 200. Ne bih vjerovao da nisam na viastite uSi Guo”, lako malo kasno, tek poslije 40 | godina, dolazi ovo priznanje. Kako je dosio do toga da su —Talijani i €etnici mogli tako nekaz- njeno da ubijaju goloruki narod u jednom partizanskom kraju? PRVO: U prvom izdanju knjige “Josip Broz Tito — Prilozi za biografiju” Vladimira Dedijera, izda- tu 1955. godine, na strani 153, povodom hapSenja druga Tita 1928. godine se kaze: “Izgleda da je gazdarica stana Eva Doprivnjak pri- javila policiji da u njen stan svraéaju sumnjivi ljudi, pa je policija postavi- la pred stanom zasjedu”. A na dnu iste stranice dodaje: “Eva Kopriv- njak zivi u Zagrebu, Gredicka ul. br. 3. Posle rata nitko je, koliko ja znam, nije uopste pitao ili sasluga- so oO njenoj ulozi u hapSenju druga ita”. Ova kleveta divne drugarice Kop- rivnjak prelazila je svaku mieru. Drug Tito joj je odao priznanje i odmah poslije rata joj je poslao novéanu pomoé. A kada su se kéeri drugarice Koprivnjak obratile drugu Titu zbog ove klevete on im je svojeruéno napisao: ‘“Tuzite sudu Dedijera zbog klevete”’, a samom Dedijeru je napisao da u drugom izdanju ispravi ono o Boziékoviéu i Koprivnjak. Kada je iziSlo drugo izdanje te iste knjige, na istoj 153 stranici se ponavija ista kleveta u 1979. godini. Tek u drugoj knjizi se objavijuje Titovo pismo gdje trazi da se ispravi ono 0 Koprivnjakovoj. Ljudi koji citaju prvu knjigu vide istu klevetu, a oni koji citaju drugu knjigu ne znaju 0 kakovoj se ispravci radi i Sto je trebalo ispravljati. DRUGO: “Rekla-kazala”. U drugoj knjizi na mnogo mjesta stoji: “Jedan moj prijatelj, visoki funkcioner u viadi, Cije ime neéu da spominjem, mi je ispripovijedao ovaj sluéaj’’.. onda slijedi “sluéaj” i na koncu dodaje Dedijer: “Ali ja nisam sigu- ran da se je to dogodilo”. Ovakovih traceva ima na mnogo miesta i to je “historija”. 'TRECE: Kada govori o éetvrtoj | neprijateljskoj ofenzivi kaze da su se | prebacili preko Neretve dalmatinski i ; srbijanski partizani koji su likvidirali - cetni¢ka uporista na lijevoj obali i omogucili prelaz Neretve borcima i ranjenicima. Ovdje Dedijer laze. Preko Neretve se je prebacila “Grom desetina’’ Druge dalmatinske briga- _ de koja je uniStila ¢etnike. Onoga dana nije bilo blizu Neretve niti jednog srbijanskog partizana. Sva njegova djela vrve ovakovim “istinama’”’. P_Kurtié Bacoviéa iz isto¢ne Hercegovine a narod su prethodno obavijestili da ne bjezi od kuéa jer da ¢e se sve zapaliti Ciji vlasnici se ne nadu u | ku¢ama. Na taj nacin su prevarili i ® | uspjeli da masakriraju narod. To su historijske Ginjenice, koje izbijaju na vidjelo poslije 40 godina, iz onih izvora koji nisu nama prijateljski. Petar Kurtic To je bilo u augustu 1942. godine. — | Talijani su sa 30 hiljada vojnika | | opkolili Biokovo i navalili sa svih strana sa ogromnom nadmoci u | x oruzju i sa avijacijom, protiv jedne | | hiljade osrednje naoruzanih partiza- | na, koji su odolijevali talijanskoj ofanzivi od 21 do 28 augusta i onda, usljed nemogucnosti daljnjeg us- pjeSnog otpora radi pomanjkanja municije, preko Zagvozda probiju | talijanski obrué i stignu u Arzano | gde su se nalazile jace partizanske jedinice protiv kojih Talijani nisu : imali odvaznosti da udare. Kao Sto smo videli oni su zatim u pomoc éetnike Petra) IZMJERITI UMOR HARKOV — Postoji instrument za mjerenje zamora i emocionalne na- petosti. Rije¢ je o siéuSnoj napravi koja se prislioni na koZzu, koju su | izumili istrazivaéi u Harkovu (Ukraji- na). Instrument radi na_ principu mjerenja elektri¢éne otpornosti kozZe i upotrebljavaju ga lijeénici medicine rada i oni koji se bave sportskom medicinom. Taj instrument daje precizne podatke o fizi¢koj kondiciji sportaSa pred utakmicu ili pilota uoci uzlijetanja aviona.