PJESNICKA NAGRAD . % ee i SB, i ay eB Bs P —— ® 5 ‘ Pine Se de Co, Se, es a i de WASHINGTON ~~ Ratni zlo- ¢inac Andrija Artukovié preba- cen je 1z zatvorskog krila vojne PR oh np | bolnice u Long Beachu u Fede- é2AGREB oon Dobitnik tradicionalnog ralni zatvor u drzavi Missouri. 12. Goranova vijenca za 1885. godinu — Gaje ¢e éekati pravomoénost ip debe POV AR RICEOV EC Te BRO RTE: odluke o ekstradiciji. da. To priznanje jugoslavenske pyje- sni¢ke manifestacije “Goranove prolie- ¢e”’, §to se veé 22. godinu odréava u spo- men pjesniku i borcu Ivanu Goranu o- vaéicu, pripalo je Stevanu Rai¢kovitu za njegov cjelokupni pjesniéki opus. Is. todobno, nagradu “Goran” za miade pjesnike za 1985. godinu dobio je pje a snik Alojz [han iz Lyubljane. | pogonima pilane Bjelopolje, nedaleko od Ti- tove Korenice, proizvode se poznate i afirmirane licke brvnare od 22 do 120 cetvornih metara, koje sada nalaze kupce u Francuskoj, SR Njemackoj i Austriji. Na domacem trzistu prosle je godine isporuceno i montirano oko stotinu kuca razlicitih velicina, zahvaljujuci prije svega novom pogonu i hali od 1/700 cetvornih metara sa sirovinama iz plitvickih Suma. Pilana, koja posluje u sklopu OOUR-a »Graditelj«, i zapoSljava oko dvjesto radnika, preradi godignje vise od 25.000 prostornih metara oblovine. Drvari napominju kako ubuduce ocekuju od udruzenih 3umara Like, koji od 1. sijecnja posluju u pet OOUR-a u novokonstituiranoj RO Sumar- Kakojavijadopisnik Tanjuga iz Washingtona, Artukoviéevi advokati, koji su pokuSali spri- jeeiti njegovo prebacivanije iz Long Beacha u kojemu se nala- 710 Od hapSenja prije ¢etin mjeseca, nagovijestili su da ée podnijeti Zalbu na odluku Fe- deralnog suda u Los Angelesu. Po isteku zalbenog roka — 4d.maja Federaini sud dostavlja odluku drzavnom sekretaru Georgeu Shultzu éijim potpi- marta, na Kojo} Su organizatori ove ma- som odluka o ekstradiciji po- nifestacije informirali o bogatom sad- | staje punovaizna. rzaju ovogodignjeg “Goranova prolje- | alah ee eas aaa ee | izvoz u SAD 432 milijuna dojara | BEOGRAD — Jugoslavenski izvoz u SAD je 1984. godine bio oko 432 milljjuna proljeéa” 20. marta u Zagrebu je odrian dulara, 111 za cetvrtinu vise nego prethodne godine. Uvoz je istodobno manji za, petinu susret pjesnika Jugoslavije pod nazi- | iznosi 620 milijjuna dolara. To je receno: u cetvrtak na sastanku sekcije 28 SAD vom “Krlezi u spomen” u kojemu su su- | Privredne komore Jugoslavije. Neprestano jacanje dolara i brza ekspanzija americke ay | ha ots privrede nude povoljne mogucnosti za povecanje izvoza u SAD koje, kako je ocijenjeno, djelovali dvadesetak pjesnika, dram- nage radne organizacije jos rie koriste dovoljno. (Tanjug} | skih umjetnika i recitatora iz cijele sheep * & a wa . zemlje. Svecano otvaranje ove manife- Cijene u veljaci usporile rast stacije odrzano je, kao Sto je to vet uo- BEOGRAD — Proizvodacke cijene industrijskih proizvoda u veljaci su, u odnosu biéajeno, 21. marta u Lukovdolu, rod- na sijecanj, bile vece ¢etiri posto, saopcava Savezni zavod za statistiku. lako je rjec nome mjestu Ivana Gorana Kovatiéa. 0 privremenim podacima, i dosta velikom povec¢anju, ocito je da su u veljaci, u uspo- redbi sa sijecnjom, kada je zabiljezen desetpostotni skok, cijene znatno usporile rast. Najveci porast od 206 posto zabiljezen je u proizvodnji ruda obojenih metala, u preradi kaucuka cijene su vise za 158 posto, a toliko su cijene svojih proizvoda povecale 1 organizacije udruzenog rada u preradi obojenih metala. (Tanjug} stvo »like« redovito opskrbljivanie potrebnom bukovinom, jelovinom | Te odluke stru¢nih Zirija za dodjelu Smrekovinom, TY. GRKOVSKI tih priznanja sopéene su na konferen- ciji za novinare odrzanoj u DruStvu knjizevnika Hrvatske u Zagrebu, 14. | SE?PODLLLLLLA A EAA PP PP PPP PLA PROP °A PPO EKkR PEP AS hy CPLR DOOR SEGA HUM STIP (Tanjug) — Stipski “Astibo” iz- vest ée u toku ove godine 2,5 miliona komada kosulja na ameri¢ko trziSte. Prva koli¢éina od 72.000 komada ko- Sulja isporucena je na ameri¢tko trizi- Ste novembra pro$le godine, aod tada prosjeéno svakog ¢etvrtog dana Ame- rikancima se isporutuje po oko 17.000 komada modernih i visoko kvalitet- nih koSulja “Astibo’’. Nosilac aranzZmana sa ameri¢kim partnerom je osnovna organizacija “Solidarnost”, a u realizaciji posla sudjeluju vise OOUR-a “Astiba”’. Uoei svetanog po¢éetka ‘“Goranova SEN lyo An BEOGRAD (Tanjug) ~ Deseta go- di$njica smrti nobelovea [ve Andri¢a bit ¢e danas obiljezena na Kolar¢evom narodnom univerzitetu, Na knjizevnoj veteri koju zajed nicki organiziraju Srp- ska akademija nauka i umjetnosti, Udruzenje knjizevnika Srbije, Zaduzbi- na lve Andriéa t Kolarcev narodni unt- verzitet, o djelu velikog pisca govorit Ce Erih Ko§ i prof. dr Nikola Milosevié. Tekstove iz ,,2Znakova pored puta” ¢i- tat ¢c Ljiljana Krsti¢, Zoran Rankic | Branislav Lecié. Andriéevi postovaoci modi ¢e ¢uti i muziku koju je on po- sebno volio, Brahmsa 1 Bacha, u izvo- denju guda¢kog orkestra ,,DuSan Sko- vran’’ (dirigent Aleksandar Pavlovic) i pijanistice Zore Mihailovic, Nesto prije toga, u Salonu fotogra- fije u Bulevaru revolucije, Muze) gra- da Beograda otvorit ¢e iziozbu foto- yrafije Ive Andri€éa. Prema onome sto smo vidjeli dok se izloZba pripremala, to je zapravo prica u slikama o Zivotu ovog umjetnika, onakvom kakav je u jednom zapisu iz 1914. godine sam Andri€é postavio kao svoj ideal, a kas- nije i ostvario: ,,Tiho Zivjeti i biti u sve dane zaposien stvaranjem i najrazli- éitijim formama, ali stvarno i jedino davanjem uvijek, da se nema vremena Zivjeti i da se ima od svih radosti samo jednu jedinu: veliku radost stvatanja, a potom mirno isceznuti i ostaviti se u boji, u Lindi, u rie, u gestu, u zvuku, da bi se svijetlilo vjekovima i grijalo svoje i svakog.”” Medu 145 totografija na ovoi izlo- zbi su portreti iz razlicitih razdoblja pisceva zivota, kao i mmnoge slike iz radne sobe. To su i dokumentarne fo- tografije s Kongresa pisaca u Zaprebu, Ljubljani i Sarajevu, iz Narodne skup- Stine Ciji je poslanik bio, s urucenja znacajnih diploma i nagrada — prije svega Nobelove 1961. godine, Ima i slika sa suvremenicima Aleksandrom Vucom, Markom Risti¢em, Milanom . Bogdanoviéem, Brankom Copiéem, Mi- roslavom Krilezom, Gustavom Krkle- com, sve ove fotografije potjecu iz ostav- Stine pisca koja se Cuva u Spomen- -muzeju Ive Andriéa. To je nekadaénji Andri€éev dom s pogledom na Pionirski park, otvoren za publiku dvije godine poshije njegove smrti. U njemu je ori- ginalna Andri¢eva radna soba $ boga- tom bibliotekom (kojoj, uzgred, tek predstoji sredivanje), kao i vitrine $ pre- dmetima kojima se Andrié sluzio, fak- similima rukopisa, dokumentima, nagradama. Posjetioci u njemu mogu osjetiti neSto od atmosfere u kojoj je Andri¢ Zivio { stvarao, a nerijetko t da se susretnu sa Zivo izgovorenom umje- tnickom rijeci na knjizevnim manife- stacijama koje se tu odrzZavaju. Ovai Spomen