OZEMSTVOM Na svecanosti u Kiyevu, u povodu pus- * tanja u rad stote telefonske ‘“‘crossbar’’ centrale u SSSR-u, radnici 1 rukovodioci zagrebacke tvornice ‘*Nikola Tesla’ bili su najzadovoljnji visokim priznanjem za kvalitetu telekomunikacijskih uredaja 1 montazni rad, koje je zamjenik ministra veza Ukrajinske SSR, J.S. Solovjov pre- nio Marijanu Cuculi¢u, predsjedniku Ko- miteta za odnose s inozemstvo SR Hrvat- ske. Ministar Solovjov rekao je da su djela ‘‘Teslinih’ radnika ‘‘najbolja osnova za unapredenje privrednih od- nosa dvyu republika”’. Sve je pocelo prije 25 godine kada je sa SSSR-om ugovorena isporuka dviyju telefonskih centrala za Lenjingrad 1 Elek- trostalj (grad blizu Moskve). Bill su to prvi izvozni poslovi zagrebacke tvornice, koja je osnovana 1949. kao prva tvornica telekomunikacijskih uredaja u_ naso} zemlji. Danas ““Tesla’’ zapoSljava pet ti- suéa radnika, a po izvozu opreme u SSSR na drugom je mjestu u Hrvatskoj, odmah iza brodogradnje. U ovom trenutku u SSSR-u radi pedesetak strucnjaka te za- grebacke tvornice na montazi novih tele- fonskih 1 telegrafskih centrala vlastite prozivodnye. Danas u 42 sovjetska grada Sirom te velike zemlje rade telegrafske i telefon- ske centrale ‘‘Nikole Tesle’’. Telekomu- nikacijske veze u svakoj zemlji Cine ‘““zivce’’ drustvenog 1 privrednog siste- ma, pa je razumljivo da kupac tako osjet- ljivih uredaja mora voditi brigu o kvali- teti njihove proizvodnje i montaze. SSSR ima vlastitu proizvodnju tih centrala, a dio kupuje od nekih zemalja istocnog 1 zapadnog bloka. Upravo zbog te konku- rencije “‘teslaSi’’ su vrlo zadovoljni Sto im je pripala cast da lenjingradskom *‘Smoljnom’’, zatim u srcu sovjetskog privrednog i drugog planiranja — Gos- planu, pa u glavnoj telegrafskoj centrali Moskve.... i nizu drugih zna¢ajnih pun- ktova sovjetske zemlje. Zapravo ‘Tesla’ centrale rade u Do- njecku, Kijevu, Moskvi, Zaporozju, Tbi- lisiju, Bakuu, Jerevanu, TaSkentu, Alma Ati, Dnjepropetrovsku, Talinu, Lenjin- gradu, Harkovu, Rostovu, Irkutsku, V1- ljinusau, KiSinjevu, Volgogradu, Novo- sibirsku... i drugim brojnim mjestima i gradovima. Svi ti izvozni poslovi ugovo- reni su prvih godina preko ‘*Masinoim- pexa’’ iz Zagreba, a kasnije danas te je poslove preuzela “‘Astra’’. Od svih obavljenih poslova u SSSR-u, dipl.inz. Marijan Crnjak, predsjednik Poslovodnog odbora “‘N. Tesle’’, po- sebno isti¢e slozenost 1 veli¢inu posla na proizvodnji i montazi glavne telegrafske centrale u Moskvi, najvecée u svijetu. Ka- pacitet te centrale veci je od svih jugosla- venskih telegrafskih centrala zajedno, a O njezinoj velicini svjedoci podatak da je oOprema za nju prevezena iz Zagreba u Moskvu u stotinu Zeljezni¢kih vagona. Zavrsena je u rekordnom roku — mon- taza je pocela potkraj 1969, a centrala je usla u pogon pocetkom 1971. Svi su_ra- dovi obavljeni tako da ni u jednom trenut- ku Moskva i SSSR nisu bili telegrafski odvojeni od svijeta i unutraSnjosti SSSR- a. Strucnjacima “‘N. Tesle’’, inzenje- rima Juri Salopeku, Zvonku Vukovicu, Miroslavu Jozi¢u, Sandoru LoSoncu i drugima grad Zagreb je u znak priznanja za taj izvozni posao dodijelio ‘‘Privrednu nagradu Zagreba’’. Direktor ‘“Teslina’’ predstavnistva u SSSR-u, dipl.inz. Sandor LoSonc, priéa o teskocama zbog ‘“‘telekomunikacijske vremenske razlike’’ s kojom su se njihovi strucnjaci susreli u SSSR-u. Naime, kada je u Minsku, na zapadu SSSR-a, podne, u Viadivostoku je na istoku, ponoc. To je nametnulo projektantima ‘‘Tesle’’ za- datak da proizvedu prijemne uredaje koji ée u svako doba dana i no¢i, bez obzira | na rad sluzbenika, automatski zabiljeZeti | niz podataka o vremenu prispjeca gentks i drugih poruka, a zatim poSiljaocu potv- | rditi prijem i spremiti poruku za sluzbe- ' ee iN Ae kt “TESLA” nike. [ s telefonijom bilo je specifi¢nih za- htjeva. Nije rije¢ samo o slozenim zahtje- vima u radu tzv. prioritetnih veza, koyih u SSSR-u ima razli¢itih kategorija, nego i o jednoj dobroj praksi sovjetske poste koja vlasniku telefona ispostavlja ra¢un s to¢nom vremenskom naznakom i traja- njem svih medugradskih i medunarod- nih razgovora. Mnogi od tih zahtjeva bill su novi za stru¢njake *‘Tesle’’, od kojth su neki s tim poslovima stekli 1 dragoci- jena struéna iskustva. Ukupna vrijednost dosada izvedenih ‘‘Teslinth’’ poslova u SSSR-u bez danaSnjih novih radova Sto su u toku iznosi oko 800 milijuna klirtn- Skih dolara. Najveci dio tog novea utro- Sen je za kupovinu nafte iz SSSR-a (oko Cetiri milijuna tona). Za te dolare moze se inaée kupiti oko 25 milijuna pari cipe- la, ili oko 1,400.000 komada televizora u boji... 1 tako dalje. Salih ZVIZDIC “Vyesnik’’ AUSTRIA at a 3 -_ Per Sos " oy x " "4S : Ges Sy i ba? ay . ae 5 ahs = j BEC — U prostorijama kluba gra- discanskih Hrvata u Becéu i njihovog studentskog druStva u ¢etvrtak nave- cer predstavijena je nova Knjiga »Gradis¢anski Hrvati 1533~ 1983<. Knjigu je objavilo DruStvo za surad- nju s gradi$scanskim Hrvatima u Za- grebu, a u njoj su sabrani rezultati istrazivanja znanstvenih radnika iz- lozeni u referatima na simpoziju u zagrebu 1983. godine, u povodu 450. godisnjice doseljavanja Hrvata u Gradisce na podrucju danasnje Au- strije. he nee “xt ‘‘Gardiyan’’: Britanija moZe da bude 1 prvi i poslednji potpis- nik ugovora sa Amerikancima Sa ‘‘memorandumom’’ 0 razumeva- nju u dzepu, Britanija je od pocetka decembra u istraziva¢kom timu koji bi SAD trebalo da osposobi za “‘rat zve- zda’’. Cinjenica da je taj ugovor ko- nacno potpisan, pa da na neki nacin nije propao ni viSemeseéni trud premi- jera Margaret’. Thacher — da ubedi predsednika Reagana kako najverniji saveznik SAD takav izuzetak zasluZuje nie oduSevila Britance. Vest je, ra- zume se, registrovana, Cin potpisivanja je potanko opisan, ali nema ni traga od ‘'zvezdane prasine’’ 1 radosti zbog us- peha. Izraz srece zbog onoga Sto se zbilo pronalazi jedino *‘Gardijanov’’ karika- tursta —- naravno, na licu Margaret Thacher koja je, navodno, veé dobila prizeljkivani poklon od Bozié bate. Sam potpisnik ‘‘Memoranduma’’, britanski sekretar za odbranu Michel Hazaltim, je delovao pred kamerama vise nego uzdrzano. On je u prvi plan ¢ak izvukao fakat da ameriéki blanko cekovi nece sada pokuljati prema Bri- taniji. Sporazum je, drugim recima, forma, sadrzaj saradnji moZe dati samo industria. Prizeljkivalo se da Britanija u prvoj finansijskoj transi ‘‘rata zvezda’’ osi- gura svojim firmama bar milijardu do- lara poslova. Umesto toga, veliki ame- ricki preduzetnik je ‘‘Memorandu- mom’’ obecao samo pristup na kon- kurs. Uslovi tog konkursa su: rok, kva- litet icena—a tisu uslovi isti za sve. Sporazumom je utvrdeno i razmena ‘tehnoloskog informacija. Opamicija la- ! | | | | | | | | | | | | | | | | | l | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | ! | | | | | | | | | | | | | | | STROSSMAYEROVOJ # 3 & : ® So se Predstavijena knjiga Vinka Zlamalika o znameni- toj galeriji starih majstora.u Zagrebu ZAGREB (M. R) — Proslava jubilarne, stote godignjice Strossmayerove galerije popracena brojnim izlozbama, preurede- njem stalnog postava Galerije te brojnim manjim manifestacijama u srijedu je sve- éano obiljezena i predstavijanjem mono- grafije Vinka Zlamalika »Strossmayero- va galerija starih majstora JAZU«. Monograiija obuhvaca 127 visokokvali- tetnih reprodukcija u boji te tekstove Vin- ka, Zlamalika, s povijesnim, kataloskim 1 bibliografskim dijelom. Izdavaci su Jugo- slavenska akademija znanosti i umjetno- sti i izdavacka kuca »Spektar« u Zagrebu. Monografija tiskana na hrvatskom, engle- skom i njemackom jeziku »znacajna je in- formacija o Strossmayerovo] galeriji za nagu i stranu javnost, ona je povijesni pri- kaz razvoja i rasta Galerije, ona nas upo- znaje sa svim donatorima, a predstavlja i kriti¢ku interpretaciju reproduciranog umjetni¢kog blagac, rekao je na predstav- lianju Jakev Strotkovié, predsjednik JA- ZU. : e. E 7, > q) : burista tek to posebno uzima na niSan. Neil Kinok, na primer, umesto da u sli¢no} klauzuli pronade prednost, uo- éava nedostatak ugovora, jer kaze da je Britanija time pristala na ‘‘ispiranje mozga’’. Predace, tvrdi Kinok, Ameri- kancima sva vrhunska tehnoloska sz- znanja svojih naucnika. Sto se politike tice, Stampa je od ju- tros prenelai reagovanje Moskve. Otud je uz ostalo zapazeno kako je Britaniya potpisivanjem ugovora sa Amerikom konaéno odlu¢ila da posluzi kao izlog kroz koji ¢e SAD nuditi svoj paket ‘rata zvezda’’ ostalim evropskim save- znicima Amerike. Ako bi se poslo od toga slikovitog izraza, onda bi se od skoro 1z Londona moglo re¢i da pred “izlogom’’ uopste nema guzve. ‘*Britanija je ne samo prvi americki saveznik koji ima potpis na ugovoru o ‘*ratu zvezda’’, nego moZda 1 *‘posled- nji’’ primecuje “*Gardijanov’’ komen- tator Hela Pic. P. POPOVIC DEMOKRATI NEC VISE MAGARCA NEW YORK (UPI) — Demokratska partija SAD planira da uskoro izmijeni svoj zaStitni znak — simbol magarca. Kako je izjavio predstavnik Demokratskog nacio- nalnog komiteta John Florescu, namjera je da se postigne ‘‘novo lice partije’’, jer sim- bol magarca nije bio sluZbeni znak partije. Florescu je u intervjuu za “‘New York Ma- gazine’’ istakao da je detaljnim pregledom partijske arhive utvrdeno da simbol ma- garca nije nikada sluzbeno prihvacen kao | zaStitni znak partije. Zbog toga se uskoro planira da se usvoji simbol po kojemu ce | ta partija biti lako prepoznatljiva. U monografiji su uz sve reproducirane slike dane i biografije pojedinih umjetni- ka, te uz svaku sliku strucni opis umjetni-. na s obzirom na ikonografske, stilske i oblikovne znacajke, nove interpretacije prijasnjih sudova o djelu te autorovi via- stiti zakljucci i nova atributivna svojstva. Stoga je knjiga »Strossmayerova galerija starih majstora JAZU«, kako je to rekla Ljerka GaSparovié, znanstveni savjetnik Galerije i jedan od recenzenata knjige, bez sumnje do sada najiscrpniji prikaz i se- riozna znanstvena prezentacija najvredni- jeg dijela iz galerijskog fundusa. Knjiga ce ne samo najsiroj publici nego i znanstve- nicima pruziti cjelovitu sliky o bogatstvu kulturne baStine Sto se Cuva u Stross- mayerovoj galeriji JAZU. Predstavijanju monografije prisustvova- li su uz élanove JAZU, predstavnika izda- vatke kuce »Spektar«, direktora Dragu Zduniéa, brojni kulturni i javni radnici — grada, te Ante Topi¢é Mimara, donator Ciji je dar Strossmayerovoj galeriji najanacaj- niji nakon Strossmayerova. BEOGRAD: SUDENJE GRUPI OSOBA ZBOG FALSIFICIRANJA PUTNIH ISPRAVA “STRUCNJACI” ZA AMERICKE VIZE BEOGRAD -—— Grupa putnika na aerodromu Beograd u Suréinu sjedila je u ¢ekaonici o¢ekujuci polazak za SAD. Kada je najavljen polazak aviona putnici su. krenuli prema pasoskoj kontroli. Medu njima bio je i Stojadin Hranisavlje- vié (49) iz Beograda. Kada je predao paso§ sluzbeniku na Salteru zamoljen je da pri¢eka trenutak, a nakon desetak mi- nuta receno mu je da je njegova ulazna viza za SAD falsificirana. Sat kasnie na- Sao se u istraznom zatvoru zajedno s gru- pom osoba osumnjicenih za falsificiranje putne isprave. Na Celu osmorke kojo] je pogéelo sudenje po¢etkom decembra u Drugom op¢inskom sudu u Beogradu, nalaze se Bojan Milivojeié (36) iz Kovina i Stojadin Hranisavljevic¢. Milivojevié je falsificirao putne is- prave tako Sto je utiskivao lazne vize za ulazak u SAD u prave putne isprave, 1 to naravno naplacivao od 250 do 700 dolara. Za novac je falsificirao i meduna- rodne vozatke dozvole. S nekih putnih isprava skidao je fotografije pravih vla- snika i stavljao fotografije drugih osoba. Zahvaljujuci falsificiranim putnicama nekoliko je osoba putovalo u inozem- stvo, medutim one su uspjele sti¢i samo do Londona, gdje je falsifikat otkriven. Zanimljivo je da je osim Hranisavljeviéa na aerodromu u Beogradu u Suréinu ot- kriveno jos nekoliko osoba koje su poku- Sale falsificiranim putnicama otputovati u SAD. M. POPOVIC ‘“*Vyesnik’’