EES EPL ILE OPI is Sea ire LE Pe tai tee sO aga gt gpm eetan gg el ge Tg: Utena le tne ERA OE, ati e ey oe geenhteee, ig! Raat Rae EPO Ne op itn By Lia SP gg LOE tay Canes, Oe eae ee No, radnigtvo je,’sa svoje strane, ipak stanju da izide sa cinjenicama koje govore suprotno. Naime, da se u Kanadi, narocito od kraja drugog svjetskog rata, vodi pogres- na ekonomska politika; da se Kanada “speci- alizirala”. kao izvoznik sirovina i poluproiz- voda; da je dozvolila golema ulaganja stra- nog kapitala i na taj naéin naprosto prodala svoja brojna prirodna bogatstva; da je i oni- ‘ma. koji bi mogli neSto proizvoditi Jonette da razne’ proizvode (narocito proizvode elektroindustrije) uvoze. Pritom se istiée da, npr. u Kanadi u zadnjih deset godina nil napravijen ni jedan radio aparat itd. Za posijedicu takvog rada i poslovanja imamo to da giganti poput Incoa sele u svijet, zaboravijajucl na rodoljublje, pripad- nost i obaveze prema zemiji | narodu, kao | to da im oni Sa vrha pritom gledaju kroz prste. Zato ée, eto, radnici kad-tad morati postupiti energitnije, organizirano, politi¢ki — oni ¢e traziti svoje pravo na ono’sto su sami stvorl- li, ostvarill. i ae 7 Netko ce, dakle, morati posvetiti paznju problemima poput ovoga u Sudburyju, gd ce do sredine ove godine ova dva proizvoda- ca nikla otpustiti oko 3,500 radnika. Tome val a dodati neodreden broj onih koji su upo- sleni u pomoénoj industriji povezanoj sa rud- -nicima ij rafinerijama nikla, jer ni oni nece imati Kome da pruZaju svoje usluge u puno mijeri. A sve ce se to opcenito odraziti na. ' grad i puls istoga. Bit ce ih, naime, | previse koji neée imati novaca da nesto kupe, bit ce, takoder, rnnogo onih koji ne¢e imati kome da je to povezano svakodnevnim potrebama i zivotom grada i Gitava stvar predstavija gubi- tak i ekonomsku bijedu hiljada Ijudi. Ovih dana se govori da ée u ovom gradu biti podignuto nekoliko manjih tvornica, koje ée, ako se ikada podignu, malo znaégiti kad se uzme u obzir opseznost problema. One Ce, u svakom slucaju, tek za ponekog posluziti kao zalogajcic, jer velika vecina i nadalje nece imati posao | prezivijavat ¢ée krizu kojoj se zasad ne moze sagledati kraj. No, tako je to u sistemu gdje se interes | profiti pojedinaca stavijaju ispred potreba naroda, cijele zem- lia. | Sto je najgore, ove odluke se donesu | sprovedu u Zivot bez da itko od odgovornih trepne okom. -Unija pri Falconbridgeu ima joS dva mje- seca vremena da pokuga zadrzati na postu oko 700 svojih Clanova i za to se sada bori, dok ujedno postoji i miSljenje da ova kompa- nija sasvim prestane s radom. Stoga je razumljivo Sto je Jack Gignac rekao u jednom intervjuu pocetkom februa- ra da je, ukoliko se ne promijeni dosadasnja ogregna ekonomska politika, nacionalizact- a kompanija kao Sto su Inco Ltd. i Falcon- bridge Nickel Mines samo pitanje vremena. Inaée, ovo je samo jedna pricéa, priéa o Sudburyju, koji sam prvi put posjetio 1957. godine. Sudbury je tada bio mnogo manji | neugledniji grad. Dvadesst godina kasnije naiSao sam na mnogo toga-novog, | epseg, ier toliko se izgradilo u meduvremenu. Osim novih zgrada u centru izrasle su po orubima Gitave nove éetvrti, sa visokogradnjama | -ustanovama, nove avenije i suvremena provincijama. Ali ovaj povoljan utisak neiz- bjezno je umanjila spoznaja da su jednom gradu upravo u vrijeme kad se je potpuno oblikovao — poéceli da kopaju grob. Jer, eto, to se ocekuje tamo u slucaju da Inco sasvim prestane s radom. Odlazio sam iz Sudburyja razgledajuéi Donovan, jednu “padinu” ovog grada naéié- kanu bij elim rudarskim kucicama, gdje ugla- vnom zive nasi i mnogi drugi Evropl ani. Oni .su takoder neizbrisivi dio ovog kraja u kojem su Zivjeli i izgradivali ga, padali i dizali se zajedno s njim, a ponegdje postoji vec i treéa generacija. | _Odlazio sam i mislio: “Sto ée biti od njih? Kako ¢e se snaci? Kud ée dospjeti? Da li ée poput svojih o¢eva i djedova htjeti i umjeti da Zive i bore se za ono Sto je pravo, za ono Sto su ovi prethodnici izgradili u znoju { krvi, izdrzavSi sva iskuSenja?” | zaista — hoée |i? prodaju svoju robu, pa ¢e morati propastl , Bio loied Bervial, razne Pinaeaon radnje Devetnaestog februara kanadski dolar, u stalnom opadanju od okto- bra prosle godine, dostize najnizi nivo od 1933, u vreme velike eko- nomske krize. Toga dana na novéano} berzi u New Yorku, na& dolar je pao na ispod 89 americkih centi. Dabome, ovo je uzbunilo kanad- sku javnost i narodito parlamentar- nu opoziciju u Ottawi, unevSi veli- ku zebnju kod gradana. Celu proslu nedelju dolar je ne- kako lebdeo, ili kako je to objas- — njavano, “plivao” na oko 89 cent amerlékih. ‘Alarmirana - opozicija traZi od federalne viade da odmah preduz- me protivmere, okrivijavajucl_ mi- a finansija Cretien-a “da ¢e— ‘zhog syole krutosti | nerazumijeva- | nja Sta se u stvari deSava, doprine- ti Izbijanju prave. katastrofe”. 24 februara, za vreme ispitivanja - ul ‘SkupStini, dolazi do vrlo oStre— izmene miSijenja izmedu govornika © _ opozici el ministra finansija, koji — _ insistira da nema potrebe za pre- | - duzimanjem novih mera, “jer su - reine one donegene. pre-godinu dana | prosle Jeseni”. Neprestano . ponavija da se kanadska privreda ‘nalazi u procesu svog “normalnog | _ prilagodavanja”. Poslanici opozi- ae ‘ne primaju: njegova opravda- — slat to iia if 'zahtevaju nove ah. U burnim rasprav-_ brotlv napada, ea Le | rede. ‘Opo- hs SS x ea er Sve hitna specijalna sednica radi ispi- tivanja stanja dolara. Sednica se odrzava u no¢i izme- du srede i Cetvrtka i traje sve do 2. nw bagriper U Zuénim izmenama ricile scuubaie viedu " ministra finansija da su neodgovorni i neo- zbiljni u svojim shvatanjima prilika i postupcima. Sef NDP-a, Broad- bent uporeduje pad dolara sa tonjenjem broda “Titanik”! Ali, ministar finansija odbija turdenja opozicije. On smatra jos uvek da se kanadska privreda. nalazi “u periodu prilagodavanja”. Opozicija je, kaze, “neodgovorna a ne ja, jer zeli da predstavi kao da postoji kriza”. 23. februara, na iznenadenje ‘svih, ministar izjavijuje preko ree Staja za dnevnu Stampu, da ée se posluziti kreditom od 1.5 biliona dolara ustanovijenim progle jeseni_ _ked privatnih banaka za tu svrhu | _ da ée jednovremeno trazitl zalam na medunarodnom novéanom tre zigstu. Le Oa prt Na ovakvo prevrtanje, dolazi do. -prave uzbune u SkupStini. Opozici- ja zaprepascéena, pita se kakav je to. ministar finansija koji. u:toku od samo nekollko Gasova menja svoje — ‘Izjave po tako vaznim pitanjima. | dok se ove rasprave vode u Skup8Stini vrednost dolara je i dalje _ hiska | uprkos poslednje ministro- ' ve izjave o zajmovima, ne‘prelazi 90 | -centi ameriékih. Po izjavama nekih sr popes as cko ee Pa Sls: mreza. Bo poveztje aren sa svim jer da problem lezi u kanadskoj celokupnoj privredi, sa visokom nezaposienoSéu i inflacijom. Za nas potrosaée to znaéi sve -veéa skupoéa. Svaka domacica to zna i oseca ¢im ude u radnju bilo da kupi artikle hrane ili nesto drugo. ) Kao u inat tvrden ima i ministra finansija i trgovine i industrije “da devalvacija dolara znaéi povecanje naseg izvoza i opadanje nezaposle- nosti pa s tim | nize cene”, neza- poslenost nikako ne opada |.cene nikako ne padaju. Po izveStajima za februar o stanju u januaru, Ka- nadski biro za statistiku obaveSta- va nas da je kanadski izvoz opao za taj mesec 'za 17%. Zbog pada vrednosti dolara ne samo da su cene uvezenim goto- vim proizvodima | hrani sve vece, Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street, Room 505, Mailing addrasa: Box §22, Station F, Toronto, Ontarlo — M4Y 2b Telephone: 961-8018, Area Code 416 Urednik — Editor Anton Kostelac Redakcijski odbor — Editorial Board Anton Kostelac, Katarina Kostié, Ing, Ranko Skorlé, Viadl slay Gaci¢-Poéa, Stjepan Miogi¢ Tehniéke oblikovanjo ~ ‘Technical assembly Graphic Line, Toronto.; = Second Glass Mall: ‘Realstratiqn No. 0378 ‘Nastavija se nego i mnogim maginama, njiho- vim delovima (Kanada uvozi 2/3 _ maSina za izradu raznih proizvoda), automobila i delova za iste (oko 60%). Povecani su troSkovi za putovanja izvan Kanade; razne -tarife su poviSene, i tako dalje. Daklie to je mnogo obuhvatni nego Sto se prikazuje. Jedan od vrio c¢udnih primera kako kanadska privreda funkcioni- Se je | rad fabrike Gelika u Halifaxu, Nova Scotia. Ona uvozi polusvrse- ni proizvod gvozdene rude iz rud- nika gvozda na Labradoru, koji j viasnistvo americke korporacije i mora da placa u americkim dolari- ma. Zatimsvi nasi dugovi Sjedinje- nim Drézavama, zajedno sa intere- som moraju da se vracaju u americ- kim dolarima. Kada se zna da pad dolarske vrednosti od samo 3% -dodaje inflaciji 1%, jasno | e Sta to znaci za svakodnevni Zivot. | u-celoj toj muci i zbrci, vilada u Ottawi nije nasia za shodno da do sada ista preduzme! - Pretplata: $15.00 godi&nje, pojedini primjerak 40 centi, avlonska poSta (prekomorske zemlje) $40,00 godisnja, redovnom podtom (u kuvertl) $25.00 godisnje. Novéane doznake samo ¢ekom i pogtanskom (ill _ bankovnom) doznadicom (Money Order) na ime lista ("Nase nov ne.) lll izdavata (Yugoslav Canadian ‘Publishers Inc.) Subscription: $15,00 per year, single copy 40 cents, Alr Mall (Overseas) $40.00 per year, by First Class Mall $25.00 per year, Advertising rates on request, Money should be sent by cheque or Money Order in name of “Nage novine" or Yugoslav Canadian Publishers. Potpisani ¢lanci sadrée misijenia njihovih autora, Rukoplst se ne vracalu, “Nase novine” su nasijednik, u.Kanadl: “Jedinstva”, , Novoatl “Srpskog Glasnika", "Edinosti", “Slobodne Mislit:|'€Borbe", u Sjed. Drgavama: *Narodnog "| Glasnikat} istova kali su mu prethodill. — gs Petree rer t. eee Se ae. a A a ORL EE fp lasesvatintitens co osanes © “4 ee Beigteceicc et Eth CEPALET EY.