(Nastavak sa st. 1) kad su americéka gospoda vidjela da moraju da se pokoravaju odilukama nasih radnickih savjeta i samouprav- ljanja, napustili su saradnju. Time je INI nacinjena velika Steta, ane samo INI nego i naSoj zajednici u cjelini. Ali i taj €e se propust zalijeciti, a ubuduce cemo biti pazljiviji. Dalje: Inflacija je i nas, kao gotovo ij sve druge zemije tesko pogodila. Nisam ekonomista, ali je i laiku lako shvatiti Sto to znaci. Ako smo na primjer, procijenill da u jedan objekt investiramo oko 500 miliona dolara, on je, prije nego sto je dovrsen, zahvaljujuci munjevitom porastu Reaganova dolara, koStao dva ili tri puta toliko. A koliko je samo porasla cijena nafte i naftinih derivata! Mi, kao Sto je poznato, imamo vrlo malo, bar za_ sad, domace nafte (oko dva i po miliona tona), pa nam se i to natovarilo na leda. Umjesto ranijih par milijardi dolara Sto smo ih davali za naftu, sad su nam potrebni i petnaest milijardi. A naftu uvoziti moramo. | joS neSto: Svijet se oko nas naoru- zava do zubiji. Ratuje se na svim Sstranama. Mediteran, na Cijoj smo i mi obali, pun je ratnih brodova i podmornica. Sve mi to znamo i stoga gledamo Cinjenice u_ ui. Ponasamo se kao Sto nam ‘je svojevremeno rekao drug Tito: “Tre- bamo raditi kao da ¢e mir viadati buducih sto godina, ali se pripre- majmo za odbranu kao da ¢e rat sutra poceti”. Mi smo stvarno sretni Sto imamo takvu armiju kakva je nasa, koja trosi manje nego Sto troSe druge armije, ali kojoj nikad ne fale sredstva za usavrSavanje i moderno naoruzanje. Ona gradi puteve, pre- duzeca, ona ima i svoje mini farme gdje stvara dosta velike kolicine hrane za sebe, a procenat budzeta koji joj je odobren trosi racionalno, ali nikad ne Stedeci na proizvodnju najmodernijeg naoruzanja ito uglav- nom sve u_ vlastitim fabrikama. Prema tome, zahvaljujuci tako orga- nizovanoj armiji, naSoj opStenarod- noj odbrani i druStvenoj samozasti- ti, gadno bi se opekao makoji agresor koji bi nasrnuo na nasu teSko stecenu slobodu. Medutim, sve to koSta grdne pare. Pomislite samo kako bismo svi mogli bolje Zivjeti kad bi zavladao mir u citavom svijetu. Ali, uzmimo na primjer opet Ameriku. Njoj se ne isplati da narod oslobodi ratne psihoze, a joS manje da prestane proizvoditi za rat. U tom sluéaju, imala bi ne petnaest nego i preko trideset miliona nezaposlenih — gdje bi s njima? Uzimaju¢i u obzir sve ovo Sto se nas samih tice, lako je shvatiti zaSto imamo toliko dugo- va. Upravo stoga smo prisiljeni da izvozimo neke artikle koji su danas veoma konjukturni na svjetskom trziStu, a proizvoditi za to trziSte i za nasih dvadeset i dva miliona ustiju, priznacete, nije lako. | Stoga se kod nas osjeéa, privre- meno, nestaSica nekih artikala, ali uglavnom onih, bez kojih niko u nas nece gladovati. Koji put nema putera, margarina, kafe, banana, deterdzenata i sli¢éno. A i tim deficitarnim artiklima, neprijatelji i razni Spekulanti nam koji put stvara- ju neprilike i vjeStacke nestaSice. Neko uzme viSe nego Sto mu treba, aneko ne moze da dobije ono Sto bi inace mogao dobiti samo da je malo vise reda u snabdijevanju i trgovini. Da je to tako, dokazuju nam primjeri nekih opStina koje su uvele bonove za snabdijevanje svojih gra- ™: dana. Oni su taéno proraéunali Sto trebaju nabaviti da zadovolje svoje trziste, uveli su bonove, svaki je dobio svoj dio i svi su bili zadovolj- ni. Medutim, nase druSstvo kao cjelina ne voli bonove, oni su ak i protuustavni. Stoga se planira da robe bude dosta za sve. | bide. Rekao sam da je bilo i da ima greSaka i u troSenju kredita, ali su nam i pored toga ti krediti mnogo pomogli. Nije davno bilo kad smo u jednom Biltenu OUN dobili kompli- ment, da smo se od rata na ovamo razvijali brze od ma koje druge zemlje na svijetu. Nasa “Crvena Zastava’, priznaje- mo, nije ravna ono] Fordovoj, ali nij ni ona “maciji kaSalj”. ZapoSslijava 90.000 radnika, a proizvodi oko 200.000 automobila godiSnje. Slic- nih giganata imamo i drugdje, u svim nasim republikama i pokraji- nama. Sjecamo se, na primjer, mi Stariji kako smo bili obuveni “Bati- nim” cipelama iz Borova. Danas taj “Bata bez Bate” obuva preko pet miliona ljudi po svijetu svake godi- ne. Osim velikih industrijskih gigan- ta, imamo i u_ svijetu. poznata brodogradili$ta, a isto tako i velika gradevinska preduzeéa koja svojim kvalitetnim radom osvajaju poslove ispred poznatih svetskih firmi. Oni grade po Srednjem Istoku, u Africi, Aziji, pa i u Sovjetskom Savezu, Cehoslovackoj, itd. Potsjetimo se da smo izgradili i jednu od najtezih zeljezniékih pruga na svijetu Beograd - Bar, i to po vrietnim krSevitim planinama. Ona se, na primjer, kod KolaSina penje na 1.035 metara nadmorske visine, a u Baru, udaljenom samo stotinjak metara, spuSta se na samo tri metra. Ako znamo da se na toj pruzi nalazi 257 tunela, u ukupnoj duZini od 115 kilometara, ili 243 mosta u duZini od 14 | po kilometara, tek onda moZe- mo da shvatimo, da je ni Americi ne bi bilo lako izgraditi. Ovo su samo neki 684 MILIJUNA INDIJACA NEW DELHI (INA) — Podaci o proSlogodiSnjem popisu stanovnis- tva u Indiji pokazuju da je broj stanovniStva u Indiji dostigao brojku od oko 684 milijuna Zitelja. Ovaj podatak pokazuje da je porast broja stanovnistva u Indiji bio znatno brzi nego u Kini koja danas broji oko milijardu zitelja. od izgradenih objekata, a nismo spomenuli velike aluminijske kombinate, hiljade kilometara savre- menih saobracajnica koje presijeca- ju nasu zemlju, itd. A sada rijeé dvije i o naSoj poljoprivredi. Kod nas u Zemunu postoji Poljoprivredni institut, koji je stekao renome u cijelom svijetu i Koji je postao “Meka” za struénjake iz raznih zemalja. Sjeme njegovog hibridnog kukuruza trazi se i izvozi i na Istok i na Zapad. Nije onda ni Cudo Sto su nami prihodi po hektaru medu najvecim u svijetu, ukljuGujuéi tu i SAD. Steta je samo Sto jos nismo uspjeli da obradujemo nase cijelo obradivo podruéje u zemiji. Tu smo ucinili veliku greSku. Ilpak smo, uza sve greSke, ove godine ubrali Zetvu od preko petnaest miliona tona kukuruza i pSenice. A to nije malo. Koliko bismo bolje mogli Zivjeti da smo vodili pametniju agrarnu politiku, dokazuju nam samo nekoli- Ko poljoprivrednih kombinata. Spo- menucemo samo PKB (Poljoprivred- ni kombinat Beograd, Belje, Servo Mihalj — da ne idemo dalje. Oni se mogu usporediti sa ma kojim veli- kim farmama u svijetu. Samo PKB (uz velike komplekse zemlje za Proizvodnju Zitarica) ima 20.000 krava i jedan je od svjetskih rekorde- ra, kako po broju krava tako i po mijekarstvu. Dakle, kao Sto vidite, zemlja sa ovakvim bogatstvom ne moze pro- pasti. Ako znamo da smo 1946. godine imali 600 dolara prihoda po glavi stanovnika, a da danas imamo preko 3.000 dolara, onda mozemo biti zadovoljni sa onim sto smo postigli. Zavrsicu ovaj dopis rijecima na- Seg vrio omiljenog politi¢ara | drzavnika, druga MiloSa Mini¢a. On je nedavno, izmedu ostalog rekao: “. KO SIRI DUH DA JE NASA SITUACIJA BEZIZGLEDNA, NALAZI SE NA LINIJ! DEMOLIZATORA...”. NAJBOLJI FILMOVI, GLUMAC, REZISER | NEWYORK — “Gandhi” i “Tutsi” (sa Dastinom Hofmanom u Zenskoj ulozi) — najbolji su filmovi 1982, po ocjeni njujorske kritike. Ben Kingley (u ulozi Gandija) i Meril Strip — najbolji glumci. Sidni Polaka (‘‘Tut- si”) kritika je proglasila najboljim reziserom, a za najbolji strani film ~~ madarski “Vreme miruje”. STUTTGART (Tanjug) — Prvi rezultati istrage o eksplozijama u Stuttgartu uka- zuju na povezanost teroristi¢kog napada na poslovnicu »Yugotoursa« sa serijom sli¢nih akcija na predstavnisiva i grada- ne Jugoslavije za posljednjih godinu dana u-‘ okolici glavnog grada Baden- Wirttemberga. To je generalnom konzu- lu Branku Dimitrijeviéu saopcio u utorak pomoécnik pokrajinskog ministra unutra- Snjih poslova pokrajine Baden- Wirttemberg Paul Bueble. Cilj cijele serije antijugoslavenskih ak- cija koje su izvrSili proustaski ekstremisti, ocigledno je d& se unese nemir } nesigur- nost medu nase gradane kojih na privre- menom radu u ovoj pokrajini ima oko 180,000. Dimitrijevic je od Bueblea zatrazio naje- nergicniju istragu, utvrdivanje identiteta pocinilaca i njihovo podvrgavanje krivi¢- no} odgovornosti. Dimitrijevi¢ je, takoder, izrazio ogorée- nost nasih gradana u povodu najnovijih eksplozija u Stuttgartu i prenio njihovo nezadovoljstvo istragom koja je dosad us- pjela otkriti pocinioce u samo dva zlocina- cka napada (progle godine na kulturno- informativni centar u Stuttgartu i na odjel novobeogradskog Radnickog uni- verziteta u Friedrichshafenu, Nerasvijetljeni su ostali napadi na klub Jugoslavena u Bietigheimu, te knjizaru jednog Jugoslavena, turisti¢ki biro i sada » Yugotours« i prodavaonicu jednog Jugo- slavena u Stuttgartu. U ova dva posljednija slucaja ukupno pricinjena Steta iznosi oko 25.000 maraka. Nezadovoljstvu naésih gra- dana koji o¢ekuju normalne uvjete za zi- vot i rad, pa i zaStitu u skladu sa zakonima SR Njemacke, pridruzuje se i sve izrazitije nezadovoljstvo njemackih gradana koje takvi teroristicki napadi takoder ugroza- vaju. Bueble je rekao Dimitrijevicu da je poli- cija poduzela energicne mjere i da traga za pocinitéljima teroristi¢kog napada na poslovnicu »Yugotoursa« i prodavaonicu NOVI KARDINALI Papa Pavao Il imenovao je 18 kardinala. Jedan od njih je zagre- batki nadbiskup Franjo Kuharic (na slici). NEW YORK, Tanjug — “Suvise dugo zastupana je ideja da ograni- Genje trke u naoruzanju treba da zauzme drugorazredno miesto, iza razvijanja novih programa nuklear- nog oruzja’, piSu u zajedni¢kom komentaru u uglednom “New York Timesu” nekadaSnji drzavni sekretar u Carterovo} administraciji Cyrus Vance ji bivSi ¢lan nacionalnog vijeca za sigurnost, Robert Hunt. Prema misljenju dvojice uglednih autora, ni Sjedinjene Orzave oni Sovjetski Savez ne mogu se braniti od atomskog uniStenja bez pomoci druge strane. “Ni jedna ni druga zemlja ne mogu ostvariti prednost u koristenju atomskog potencijala bez rizika da ce izazvati napad koji bi doveo do medusobnog unistenja”, upozorava- ju Vance i Hunt. “Ni SAD ni Sovjetski Savez ne mogu graditi svoju sigurnost od nuklearnog uniStenja bez pomoci druge strane; ni jedna ni druga zemlja ne mogu ostvariti atomsku prednost bez rizika od provociranja napada koji bi doveo do medusob- nog uniStenja’, smatraju dvojica autora. Po njihovom miSljenju, sigurnost za obje velesile ne lezi u trci u razvoju nuklearnog naoruzanja, vec u politici “do sada neostvarenih dimenzija suradnje”. “Sporazumi o ograniéavanju nao- ruzanja su dio i americke i sovjetske Sigurnosti, zapravo sigurnosti svih zemalija” napominju Vance i Hunt. Cyrus Vance i Robert Hunt smat- raju takoder da SAD moraju preuzeti nekoliko poéetnih koraka. Prvo, kazu oni, nacija treba prihvatiti da su dvije velesile manje-viSe izjedna- scene u atomskoj snazi, s tim Sto svaka ima prednosti u nekom od nuklearnih arsenala. SAD bi, zatim, trebalo da ratificiraju “SALT—2”. Dvojica autora smatraju da je vazno da “americéka strana ne pre- pusti propagandnu i pregovaracku prednost Sovjetskom Savezu zbog zamrzavanja viastite pregovaracke pozicije’’. 2.154.448 PARTIJACA Ssavez komunista Jugoslavije je po¢etkom | jula 1982. godine imao 2,154.448 Glanova.