OSAM DECENIJA KULTURNO-UMETNICKOG DRUSTVA “ABRASEVIC” Radni¢ko-umetni¢ka grupa dala 18 na- rodnih heroja, asvih 200 ¢lanova otislo u NOB. — Za Cetiri posleratne deceniye vise od 800 nagrada. — Od zabava za Strajkace, do naSih dana. —- Danas u xeoit 23 drustva nose ime prvog rad- nickog pesnika Koste AbraSevica Osam decenya postojanja kulturno- umetnickog drustva ‘“‘Koste Abrase- vic’’ povod je za prisecanje na pocetke i sve ono Sto je uradeno. Predsednik pocasnog odbora za obelezavanje ovog jubileja je Dragoslav Markovic, Clan Predsednistva CK SKJ. Pre tri decent- je, na pedesetogodisnjt jubile], pokro- vitely prosiave bio je predsednik Tito. Jer, ‘“‘AbraSevi¢’’ je vise ae kul- turno-umetnicko druStvo Gjedno od na- starijih u zemlji), to je Citava istoriya naseg radnickog pokreta. Osamaest narodnih heroja Godine 1905. krajem oktobra, rad- ni¢ka umetnicka grupa dobila je zada- tak da na principima klasne tadaSnju radni¢ku kulturno-umetnosti obnovi i dalje razvija dotadaSnju radnicku kul- turno umetnicku aktivnost. Osnivacka skupstina odrzana je u kafani: “Ruska kruna’’ u Beogradu a upisnina je stajala —— jedan dinar, Od tada drustvo postaje poligon delovanja = Socijalisti¢ke poligon delovanja Socijz alistigke stran- ke 1 KPJ, pa tako drug Tito u jednom pise da ° ‘drugovi u Srbiji i dobro rade u drustvu Abrasevic’’. Osnivaci ovog druStva koje je dobilo ime po prvom radnickom pesniku Kosti AbraSevicu (roden u Ohridu 1878. go- dine a umro u dvadeseto} godini od tuberkoloze), pesniku znanom po Cuve- noj ““Crvenoj pesmi’, jesu Dimitrije Tucovic, Radovan Dragovic, Dragisa Lapcevic 1 Dusan Popovic. Drustvo se izdrzavalo od upisnine dobrovoljnih priloga, prikupljenih i od lutrije i ‘‘za- bava za StrajkaSki fond’’ i na raznim drugim manifestacijama. Svih 200 Cclanova je otiSlo u borbu a viSe od 70 ih je poginulo. Osamnaest élanova su narodni heroji, medu njima, Radoje Daki¢é, Vukica Mitrovi¢é, David Paji¢, Jelena Cetkovié, Aleksandar Ra- kovié, Svetislav Stefanovié Ceéa, De- simir Jovovié. Jedini danas Ziv medu njima je Zlatko Biljanovski Zlate. U druStvu je radila i stvarala plejada nasih najistaknutiih revolucionara, umetnika, muzicara, knjizevnika, glu- maca... Od Oskara Danona, do Ru7Zice Soki¢ i Lole Novakovié i mnogih koje je teSko pobrojati. Jer, samo za Cetiri decenije u novoj Jugoslaviji, samo u Beogradu u “‘AbraSevicu’’ je bilo vise od Sest hiljada ¢lanova. Drug Tito je dva puta odlikovao drustvo najvisim odlikovanjima a 1980. godine dobili su i Nagradu AVNOJ-a. Samo u OVO} gZo- dini osvojili su 17 prvih nagrada! Nema mesta u zemlji, niti zemlje na svetu gde su bili a da nisu oduSevijeno po- zdravijeni. Nekoliko puta bili su na iz- rigitu Zelju Kim Il Sunga gosti u NDR Kore}ji. U skromnim uslovima | danas, ovo drustvo koje svakako ima ubedljivo najbolji folklorni an- sambl, uz ostale sekcije, nije u stanju da primi sve one koji Zele da budu nje- govi Clanovi. Ove godine samo u Beo- gradu odbijeno je 700 mladih, kaze nam novi predsednik beogradskog » dru- Stva ‘‘A\-aSevic’’ ’ Radojica Nikéevic. Jer, drustvo u novim prostorijama u Ulici generala Zdanova 76 ima prosto- ra, ali nema para ni za grejanje! Nekada su se grejali na “‘bubnyari’’, bilo je to- plo i malo je ko&Stalo. Danas, sa dva miliona sieake dotacije od SIZ-a Op- Stine Saveski venac, ne mogu ni greja- nje da plate, a troskovi su im oko osam miliona dinara. PokuSavaju da se ‘‘iz- vuku'’ davanjem komercyalnih prired- bi, ali se na taj nacin zapostavlja i te kako vazan pedagoski rad. Otuda, nije naodmet napomenuti da do sada u isto- riji druStva, nijedan Clan nie bio bilo zbog ¢ega krivi¢no gonjen! Ve¢ sama ta Cinjenica, kao 1 podatak da je danas medu njima samo u Beogradu dve sto- tine mladih Clanova SKJ, govori mno- Medutim, pomalo zabrinjava osipa- nje broja druStva u zemlji. Samo u Beo- gradu vise od 50.000 mladih okupljeno je u viSe od stotinu drustava, a jedno od najbrojnih je ‘“‘AbraSevic’’. Ove go- dine, na Zalost, zato Sto nemaju novea, umesto na grob u Sapcu, ¢lanovi dru- Stva polozili su cvece pred bistom Ko- ste AbraSevica u parku kraj Jugoslo- venskog dramskog pozoriSta u Beogra- du. Tamo, na postamentu, svako ko prode kraj bronzanog pesnikovog lika, procitage ono Sto svi znamo napamet. ‘‘Crveno je nebo kad se zorom smije... crvena je mrznja u naSim grudima, pa i gnev je crven Sto nas obuzima...”’ Danas svi rade u **AbraSevicu™’ volon- terski, u skromnim uslovima 1 zato je, mozda i ovaj jubile} prilika da se opo- menemo, dane ostanemo bez ‘*AbraSse- vica’’, koji je opstojao u teSkim vreme- nima. Mirjana RADOSEVIC ‘Politika’ “LE MONDE” 0 IZBORU DR MARGANA JU UGOSLD 4 'AVIJI PARIZ — Francuski list ‘“Le Mon- de” procjenjuje da je jednoglasan izbor | dra Ive Margana Za predsjednika Izvr- snog vijeca UNESCO znacajno prizna- nje Jugoslaviji i njezinoj dosljednoj po- litici prema toy specijaliziranoj organi- zaciji UN. Podsjecajuci na to da je jugoslaven- ski kandidat izabran ‘“*u prvom krugu ares Ivo ievdult ; glasanja sa 46 od ukupno 48 glasova’’, list konstatira da je to ‘‘ocit uspjeh za Beograd, a potvrduje da Jugoslaviya moze u mjesecima koji dolaze, zahva- |jujuci nekim izuzetnim li¢nostima odi- grati bitnu ulogu u operaciji preporoda na koju je UNESCO od sada upucen’’. Ugledni pariski dnevnik dodaje da je dr Ivo Margan kao *‘licnost meduna- lake ugleda’’, doblo podrSku i *“‘Is- toka i Zapada, Sto u sada$njem kontek- stu, nije beznacajno’’. (Tanjug) November 28. Bere! Novog Sada smatraju da autor pamfletskog napisa u “Knjizevnim novinama”’ ne bi trebalodavaspitava omladinu Predsednistvo Gradskog odbora SUBNOR-a Novog Sada je najosgtrije reagovalo povodom ¢lanka dr Drago- ljuba Petrovica sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu koji je pod naslovom ‘*Pomirimo prijatelje — neprijatelji su smirent’’ objavio u ““Knjizevnim novi- nama’. U ovom napisu pamfletskog karaktera dr Petrovié ucesnike revolu- cijé naziva revolverasima. Clanovi PredsedniStva su istakli da neprijateljima ide na ruku i oportuni- zam komunista. Kako objasniti da se do danas niko nije oglasio sa Filozof- skog fakulteta u Novom Sadu protiv pisanja dr Petroviéa. Sliéno su se pona- Sali 1 komunisti u Becéeju, povodom knjige popa Telekija i u Srpskoj akade- miji nauka kada je bilo reti o knjizi Veselina Duretiéa. Borci Novog Sada su ukazali i na to da se sve CeSée potezZe teza da su pojave nacionalizma 1 druge neprijateljske de- latnosti stvar komunista i drugih snaga u sredini u kojoj dolazi do takvih poja- va. Takva teza vodi stvaranju regional- nog azila za nacionaliste i raéuna na idejno-politi€¢ko nejedinstvo u SK kada je rec o konkretnim pitanjima. Zato je ona neprihvatljiva i u¢esnici NOR-a je najostrije osuduju 1 odbacuju. U raspravi je bilo reci i o nekim ka- drovskim reSenjima u Stampii na fakul- tetima. Receno je da je dr Dragoljub Petrovic jos pre deset godina istupao Sa pozicija koje su suprotne SKJ. Ima .1 drugih primera da profesori deluju protiv politike SK, pa ipak im se dozvo- java da vaspitavaju omladinu. U zakljuccima koji su usvojeni, Predsednistvo Gradskog odbora SUB- NOR-a se zalaze da organi pravosuda i bezbednosti preduzimaju 1 najoStrije mere protiv onih koji pod plaStom de- mokratije pokuSavaju da rehabilituju cetnistvo ili da hortijevsku soldatesku prikaZu kao oslobodioce, a masakr srpskog zivlja kao kaznu za neposlu- sne. U slucaju dr Petroviéa borci No- vog Sada se nadaju da ¢e samoupravni i drugi organi fakulteta razmotriti ovaj slucaj a njihovo je miSljenje da on ne bi trebalo da vaspitava omladinu. ‘Politika’ 1985 NA ASE: NOV IND “3 Jugoslavija je 1 dalje pretezno se- ljacka zemlja: 53 odsto njenog stanov- nistva Zivi na selu, dakle vise od 11,5 miliona ljudi. Dovoljyno da se nedavno u Vrdniku, na FruSkoj gori, odrzi prvi Jugoslovenski naucni skup sa temom “Kultura sela’’. Organizovali su ga za- jednicki Marksisticki centar CK SK Srbiyje, Centar PK SK Vojvodine za po- liti¢ke studije i marksisti¢ko obrazova- nje ‘‘Stevan Doronjski’’ i Institut za ekonomiku poljoprivrede 1 sociologiju sela 1z Novog Sada. Mitsko-religijske transformacije na- Seg savremenog sela, problemi stvara- laSta u njemu, kultura svakodnevnog Zivljenja, recepcija sela u jugosloven- sko} kinematografiji, transformacija porodice na selu, kulturna politika sela | druge slicne teme bile su okvirna ori- jentacija vrdnickih razgovora pred oda- branim auditorijumom iz svih krajeva Jugoslavije. Po recima uvodni¢ara profesora dr Mladena Stojanovica, tradicionalno selo je bilo subjekat 1 objekat SVvoje au- tohtone kulture. Ono je proizvodilo 1 stvaralo sopstvenu kulturu, kao svoj svet. Profesor Stojanov kaze: ‘‘Kultura tradicionalnog sela ne mozZe se obnoviti ali valja tragati za nekim njenim trajnim vrednostima 1 njih treba Cuvati’’. Film- ski reditelj Aleksandar Petrovié veruje da u suStini postoji nepravedan odnos prema selu, da je premalo tema iz seo- skog zivota da je nedovoljno ucinjeno za filmsko predstavljanje sela. Izneo je i jedan paradoks: Slovenci imaju najur- baniju sredinu — a snimili su najvise filmova o selu. U nadahnutom izlaganju pesnik Do- brica Eri¢ je zamerio Sto na skupu koji raspravlja o Zivotu i problemima sela gotovo da nema seljaka sa brazde o cijoj sudbini ne raspravalja. Da li ste obnovili ¥ ibe tryin na Las hess | AND AGENCIES, BOARDS AND COMMISSIONS Scum. * Onta: HO ZAKONSKO ISPITIVANJE IMENOVANJA Komitet za drzavno poslovanje i agencije, odbore i komisije ¢e poéeti sa ispitivanjima metoda za koje vjeruje da se moraju primjenjivati pri imenovanju ¢lanova u agencije, odbore i komisije Ontarijske vlade 15-tog decembra 1985. Istrazivanja se odnose na sve polozaje za koje je zaduzen Predstavnik krune 1 za sve korporacije u kojima je viada Ontarija glavni dioniéar. Komitet poziva pojedince, grupe ili organizacije koji zele diskutovati o gore navedenom predmetu da poSalju svoje pismene preporuke i komentare ¢inovniku Komiteta do petka 6. decembra 1985. godine. MICHAEL J BREAUGH, M.P.P. Predsjednik A. SMIRLE FORSYTH Tajnik Komiteta Room 104, Legislative Building Queen’s Park Toronto, Ontario M7A 1A2 416/963-1462