cd oe ey oe es pe pe es NaSe novine, January 21, 1981 —9 é ? ? E ee | ? . & SA 2. KONGRESA KP KUBE ee Spanjolska spada u “vruéu zonu” americke obavjestajne sluzbe. Prvi sekretar CK KP Kube Fidel Kastro je medunarodnu situaciju ocijenio kao “izuzetno slozenu i opasnu”, tvrdeci da je to posijedica “agresivne i avanturisti¢ke imperi- jalisti¢ke politike’, prije svega sjedinjenih Orzava. OStro kritizira- juci vanjsku politiku SAD, Kastro je istovremeno, vrlo pozitivno govorio O snagama koje se bore za mir, imaju¢i prijeé svega u vidu politiku sovjetskog. Saveza, u suradnji sa socijalisti¢kim zemljama i uz po- moc progresivnih snaga svijeta. NaglaSavajudci u nekoliko navrata da je borba za mir i spreéavanje ratnih prijetnji danas prvorazredni zadatak, prvi sekretar CK KP Kube je ukazao na znaéajnu ulogu nesvr- Stanih zemalja. Po njegovom mi§- ljenju, to podrazumijeva prije svega jedinstvo pokreta, koje je doglo do izrazaja i na 6. samitu u Havani, U tom kontekstu on se zauzeo za obustavijanje sukoba izmedu poje- dinih nesvrstanih zemalja, po- sebno izmedu Irana i lraka, istiGuéi spremnost Kube dai dalje djeluje u tom pravcu, Posvecujuci u dijelu referata o medunarodnoj situaciji najveéu pa- znju odnosima Kube, odnosno Latinske Amerike sa SAD, posebno u kontekstu predstojecée smjene u Bijeloj kuci, Kastro je izjavio da izbor Regana moze imati “tegke posijedice za Latinsku Ameriku”, jer njegov koncept ohrabruje naj- + € 2 aw ioee ts eee, fe ‘ ete. PETS herd x Oh Ahan. ; AS § SOPRA. We tae ek a, SRR desnicarske i faSistiéke rezime na kontinentu. Mi smo spremni, medutim, da se branimo od imperijalisti¢ke inva- zije, precizirao je Kastro, ali ako nam VaSsington pruzi maslinovu grancicu — necéemo je odbiti, jer bi normaliziranja odnosa sa SAD pridonijelo poboljSanju- klime u Latinskoj Americi i Karibima, kao | IRSKE London, — Vedcéina Britanaca smatra da Sjeverna Irska ne bi trebala ostati u sastavu Velike Britanije. To je osnovni zakljuéak ispitivanja javnog mnijenja Sto ga je Izvrsio londonski “Sunday Ti- mes”. izuzimajuci one koji su saopéili da na eventualnom referendumu ne bi sudjelovali | neodluéne, éak 63 posto Ispitanih se izjasnilo za to da britanska pokrajina Ulster ne bi trebala ostati u Ujedinjenom Kra- ljevstvu, dok je 37 posto za to da se ostane pri sadasnjem stanju. Me- dutim, takoder vecina smatra da je ipak stvar stanovnika Sjeverne Irske da odluéuju o svojoj sudbini. Ovakav rezultat ispitivanja ja- ynog mnijenja primijen je ovdje kao svojevrstan i znacajan indikator, jer se u raznim politi¢kim sredinama cesto manipullra misljenjem jav- nosti u skladu s dnevnim politié- kim potrebama. Anketa “Sunday Timesa” koja odrazava raspolozenje Sire jav- nosti, medutim, sigurno pred- Stavija poraz za sve vrste ekstre- mizma u Sjevernoj Irskoj i u Britaniji uopée, a istovremeno poticaj onima koji traze dogovor svih strana i politiéko rjesenje ovoga dugovjetnog i teSkog pro- ‘od dvadeset | Kastro je, medutim, naglasio da se Kuba nikada nece odreci svojih principa da nece Ciniti koncesije imperijalizmu i da prego- vora nema sve dok je ameritke blokade. ‘ Osvréuci se na situaciju u AYt- ganistanu, Kastro je pravdao sov- jetsku vojnu akciju u toj zemiji tvrdnjom da je “situacija u njoj bila dosla dotle da je pomoé SSSR-a — kako ju je okvalificirao — bila neophodna”. Situaciju u Poljskoj Kastro je akvalificirao kao “eksplozivnu’’. Po njegovom miSsijenju, do toga je doSlo zbog “permanentno = sub- verzivne akcije imperijalizma protiv socijalistiékih zemalja”, s cillem da se “distabilizira i likvidira socijali- zam u Istoénoj Evropi i izolira SSSR” “i socijalizam u svijetu”. Kastro smatra da “socijalistitka zajednica ima pravo da brani svoj integritet po svaku cijenu”. On je takoder izrazio uvjerenje da ce poljski komunisti vilastitim sna- gama izvojevati pobjedu protiv “antisocijalistiékih i kontrarevolu- cionarnih elemenata”. Sef kubanske partije govario je | o odnosima s pojedinim zemijama u raznim dijelovima svijeta. U tom kontekstu on je istakao i ‘“Siroke i razgranate veze sa Jugoslavijom”’. Zbog hapSenja studentskog vode Patricije Torres STRAJK GLADU 26 CILEANCA Buenos Aires, (Tanjug) — Grupa Sest CGileanskih studenata Strajka gladu u katedrali u Santiago de Chileu u znak negodovanja zbog naredbe hun- tinih vojnih viastl da se uhapsi bivSi studentski rukovodilac Patri- cia Torres. Prema studentskim izvorima wu Santiago de Chileu, Strajk gladu u katedrali su prije devet dana pocela devetorica studenata sa pet ¢ile- anskihy sveucisti$ta, a od preksinoé im se pridruzilo joS sedamnaest studenata. Studenti smatraju da je Patricia Torres, koja je bila studentski rukovodilac na Sveuéili$tu druSt- venih nauka u Santlagu, neoprav- dano izbatena sa sveuéili$ta ped optuzbom da je predvodila proteste | nerede na Sveuéilistu. Madrid, (Od dopisnika Ta- njuga) — “Cambio 16” nije nikakva tajna Sifra. To je naziv, po svemu_ sudeci, najutjecajnijeg tjednika Spa- njolske. danas se o njemu govori prakti¢éno u_ svakoj Spanjolskoj obitelji. Evo ra- zloga: reporteri tog tjednika su objavili istinsku “anato- miju” ameriéke obavjestajne sluzbe CIA u Spanjolskoj. Veé je ranije napisano da CIA raspolaze sa 145.000 zaposlenih i da trosi oko 12,9 milijardi dolara godi- Snjie. Sirom svijeta kruzi njenih 16.500 tajnih agenata koji se vrbuju Gak i novin- skim oglasima u SAD, na koje se odazivaju stotine tisuGa Amerikanaca, dok se na “uzi izbor” pozove to¢no 50.000, a primi samo 500. “Cambio 16” je utvrdio da samo u Spanjolskoj djeluje oko 400 agenata CIE i da njih 30 ima “diplomatsko po- kriée’’. Medu placenim “su- radnicima” CIE u Spanjol- skoj se nalaze Cak — popovi, Ove ‘oéi i uSi” CIE dopiru do — vrha drzavne strukture Spa- njolske, crkve, sindikata, “sedme sile” ‘poslodavaca.. S panjolska je “vruéa zona” u shemi CIE, Sto znaéi da svaki tajni agent mora imati Deset godina iskustva prije nego kroci u ta kljutna podrucja Spijunskog posla. PAPA CE POSJETITI FILIPINE | JAPAN Tokio, — Papa Ivan Pavao Drugi u februaru iduée godine posjeti¢e Filipine, Japan i ameritki otok sacpcio je predstavnik katolicke biskupske konferencije u Japanu. Sluzbeno saopéenje o posjetu pogiavara rimokatoliéke crkve bit ¢e isto- dobno objavijeno u nedjelju u Guam na Pacifiku, Vatikanu i Tokiju, javija Reuter. Razlozi zasto je Spanjolska syrstana u “vruéu zonu” su saharski rat, giblartarski tje- snac, uloga komunista i socijalista, ulazak Spanjol- ske u NATO, njen strateski polozaj:.. Zadaci CIE u Spanjolskoj, kako ih fe otkrio “Cambio 16”, su na primjer “spreca- vanje da Komunisti¢ka par- tifa u Spanjolskoj dostigne snagu talijanske ili fran- cuske partije”. Ili, stvaranje neutralnih snaga sindikalnih centara “‘lijevih boja”. CIA je potrosila 20 mili- juna dolara za akcije unutar sindikata, a trosi mnogo vise, pise “Cambio 16”, da bi se “prisilila Spanjolska da ude u Atlantski pakt”. CIA je, dodaje tjednik, nastojala da osujeti put premijera Suareza u Havanu iu Alzir da bi se spremio njegov susret S emisarima pokreta “poli- sario”’. ; Stvorena je zamasna “ne- vidijiva mreza” za obavljanje preciznin poslova. “Cambio 16” je utvrdio da CIA ima danonoéno “promatracko mjesto” ispred ambasada nekih socijalisti¢ékih zemalja u Madridu, recimo sovjetske i kubanske. Spanjolska je, piSe tjednik, popriSte nevi- dijivog “Spijunskog — okr- Saja”. “Cambio 16” je uspio ob-: javiti €ak i biografiju Clanova Staba CIA u Spanjolskoj, navodeci njihcv polozaj u mrezi CIA, osnovne zadatke i sliéno. Svakako da su borci “sedme sile” zadali veliku glavobolju ovim Amerikan- cima, jer su im se i fotogra- fije pojavile u tjedniku, pod krupnim naslovom: “Ovo su Spijuni’. Sve upucuje na zakljucak da nad Spijunima postoje — Spijuni. ” Vioma PUDAR (Nastavak sa st. 1) strateSka jednakost i to sene smije poremestiti pokusSajima da se po- stigne nuklearna nadmoénost. On je svakako imao na umu da je to bilo isticano po novoizabranom predsjedniku Sjedinjenih Drzava Ronaldu Reaganu. Brandtov govor je sadrzao pri- kriveno upozorenje Reaganu da Evropa nije vi§e podlozna domi- naciji Sjedinjenih Drzava. To je primijetijivo iz slijedece opaske: “Oblicje sile vise ne odgovara onome &to je bilo odmah posiije rata. Niti bi sva iskustva kroz koja su Sjedinjene Drzave u medu- vremenu prosie vrijedna da se -oponaSaju. A Sto se tice Evrope, meni se Gini da bi ovaj na& stari kontinent mogao jos jednom smo- éi snagu da promice mirnije stanje u ovom svijetu”’. Brandt je takoder upozorio Sje- dinjene Drzave protiv raspaljivanja krize u Polsjkoj, rekavsi da to mora biti rijeseno “po samom narodu Poljske u okviru njihova drustve- nog sistema u geopolitickom pore- denju”’. Zapadne zemije, napomenuo je Brandt, “moraju izbjegavati stva- ranje laZnih utisaka i nada koje se ne mogu ostvariti’.’ Sliéno ocitovanje nezavisnosti i poziv za razoruzanje izrazio je holandski socijalisti€éki voda Wen Uy! rekavsi: “Holandska radni¢ka stranka bila je jedan od najodanijih i najuvjerlji- vijih branitelia NATO saveza. Od sredine 1960-ih godina, naSe Gla- novanje u NATO savezu bilo je popraceno kritiénim glasom — izrazenom u spremnosti Holandije da poduzme jednostrane korake za organicenje nuklearnih zadataka koje ispunjava u NATO savezu”. Holandija je, kako fe poznato, otvoreno odbila dozvoliti smije- Stenje ameriékih nuklearnih raketa tipa Pershing Il i Cruise na svome teritoriju, s niSanom na gradove Sovjetskog Saveza. Predsjednik Carter je poku§ao pritiskom natu- riti ta oruzja ¢itavoj zapadnoj Evropi. To je bio oditi cilj da se poremeti strateS$ko nuklearno ra- vnotezje i postigne nadmoénost Sjedinjenih DrzZava na tom polfu. Tony Benn, voda lijevog krila britanske ‘Radni¢ke partije (Labor Party) govorio je u istom smislu o potrebi mira. On je osudio na-— metanje volje ameri¢ckih militarista evropskim zemlijama, rekavsi da se je njegova partija opredijelila za otporratnim huSkacima i na poziv liievog krila usvojila odlucan pro- gram za mir. Taj program ukljucuje odstranjenje svih nuklearnih orudja s britanskog tla kao i pretvaranje Evrope u podrucje mira u kojem nema mijesta nuklearnom oruZzju (nuclear free zone). Partijska kon- ferencija se je takoder izjasnila za Pan-evropski sistem sigurnosti ko- ji bi zamijenio obadva vojna saveza — zapadno-evropski NATO i Var- Savski savez zajednice soci/jalistic- kih zemailja. Observer