U Sarajevu je odrzan simpozijum (19- 22. novembra 1985.) na temu “Jugoslo- venski iseljenici u Drugom svetskom ratu i njihov doprinos narodno-oslobo- dilaékoj borbi u Jugoslaviji’, organizo- van od strane svih jugoslovenskih Ma- tica iseljenika. Posebna karakteristika bila je u tome Sto je na njemu oéestvo- vao i veci broj nekadaSnjih neposred- nih rukovodilaca iseljeni¢kog napred- nog pokreta u raznim zemljama i na raz- nim kontinentima. Podneto je tridesetak referata, u ko- jima je dat iscrpan pregled dugogodi- Snje patriotske i antifaSisti¢ke aktivno- sti jugoslovenskih iseljenika od Novog Zelanda i Australije, pa do Juzne i Se- verne Amerike, te Zapadne Evrope. U referatima opisana je angazovanost ogromne vecine progresivnih — iselje- nika, nasuprot nistavnoj Cetni¢ko-usta- Skoj manjini. Doprinos iseljenika borbi za novu, so- cijalisti¢ku Jugoslaviju bio je usvakom pogledu ogromna — politi¢ki, moralno i materijalno. Veoma zapazeni bili su referati nekih veterana pomenutog pokreta, a dana- Snjih saradnika “NaSsih novina”: dr Mirka Markovica, Nikole Drenovea, Strahinje Maletica i Luke Markoviéa. Cinjenica da je antifaSisti¢ki pokret ameri¢kih Hrvata, Srba, Slovenaca, Ma- kedonaca nasao svoju sintezu, vrhunac svoje organizovanosti iradau Ujedinje- nom odboru juznoslovenskih Amerika- naca, kao i to da je Strahinja Maleti¢ bio izvrSni sekretar toga odbora— sama po sebi ta ¢injenica govori koliku paz- nju je privukao njegov veoma sadrzajni referat. Mozda je pozadina Ujedinjenog odbora i njegovog rada bio referat. Mada je pozadina Ujedinjeog odbora i njegovog rada bio de fakto napredni radnicki pokret — ne samo jugosloven- skih doseljenika, veé i Sire — éitavi na- predni radniéki pokret SAD, nezame- njivu ulogu su u ovom Odboru odigrali jugoslovenski patrioti: Luj Adamié, Zlatko Balokovié, Franjo Petrinovié, Martin Bogdanovic¢, Nik Bez, Dzo Marti- nec... Osim Adamiéa, svi su oni, po svom drustvenom polozaju bili krupni kapi- talisti — Gak i za ameri¢ke pojmove. Njima treba dodati i ime Savice Kosa- novica, ministra kraljevske vlade. Drugim recima, jugoslovenski rad- ni¢ki pokret imao je dovoljno mudrosti i Sirine da angazuje ove ugledne (u Siro] americkoj javnosti) li¢énosti i patriote na liniju programa Ujedinjenog odbo- ra, na strani narodno-oslobodila¢ke borbe naroda Jugoslavije pod rukovod- stvom marsala Tita. U svakom sluéaju S. Maletié je usvom opsirnom referatu svestrano osvetlio rad UO. Moze se re¢i, da je to prva naucna analiza rada UO u jugosloven- skoj javnosti. A samim tim, Maleticev referat je dragocen doprinos pisanoj is- toriji antifaSisti¢ke aktivnosti jugoslo- venskih iseljenika. Uostalom, referati svih saradnika “NaSih novina” bili su zapazen dopri- nos simpozijumu. Takav je sluéaj i sa opsirnim referatom Luke Markoviéa: ‘“Doprinos iseljenika iz Australije i No- vog Zelanda naSoj socijalisti¢koj revo- luciji”. Referent je temeljito izlozio obradenu patriotsku aktivnost Jugoslo- vena u Australiji i na Novom Zelandu jos od Prvog svetskog rata i pre njega. Krajem 1934. godine u Australiji je osnovan Savez jugoslovenskih iseljeni- ka, ¢ciji rad je L. Markovié studiozno i detaljno izlozio u svom referatu. Srz toga rada bilo je svestrano angazovanje ogromne vecine naSih iseljenika u Au- stratijl ina Novom Zelandu. A 1936. go- dine Savez je pokrenuo novinu “Napre- dak”, koja je odigrala ogromnu ulogu na planu politi¢ke pomo¢ci NOB-i i ka- snije novoj Jugoslaviji. A u cilju pruza- nja materijalne pomo¢i osnovan je Cen- tralni odbor sa sedigStem u Sidney-u i Oklandu. Dr Mirko Markovie nastupio je sa re- feratom ‘‘Koreni 1 bazam antifaSisti¢- kog pokreta Jugoslovena u SAD i Kana- di.” Ogroman je bio doprinos antifaSisti¢- kog pokreta Jugoslovena iz Severna Amerike oslobodila¢koj borbi i pobedi revolucije u Jugoslaviji, naglasio je M. Markovié. Ali se ¢esto zaboravlja, da ta] masovni i snazni pokret tridesetih i cet- rdesetih godina ovoga veka nije planuo odjednom. Njegovi koreni gradili su se decenijama i to pre svega u vatri klasne borbe proletarijata — od Milana Glumea i pre njega, pa do Stjepana Zini- éa, Miloga Celoviéa i stotine drugih ak- tivista-radnika. Doktor Markovié je ukazao na tri osnovne etape razvoja naprednog rad- ni¢kog pokreta kod jugoslovenskih do- seljenika u SAD: 1) do Prvog svetskog rata; 2) posle tog rata odnosno posle Ok- tobarske revolucije i 3) posle Sedmog kongresa Kominterne 1935. g. U refe- ratu je data kraéa analiza svake od tih etapa. Ina¢e, u pokretu ogromnu ulogu odigrale su narocito dve novine — “Radni¢cki” odnosno ‘“Narodni glasnik”’ i ‘Slobodna ree”. | A kada je reé o naprednoj Stamp 1 buduéem radu M. Markovié je apelo- vao na sve Matice da svestrano Sa- raduju sa “Nasim novinama” iz Toron- ta, kao jedinom jugoslovenski orijenti- sanom naprednom glasilu u Kanadi 1 SAD. Nikola Drenovae podneo je referat: “Borba za istinu u iseljeniStvu o stvar- nim nosiocima antifaSisti¢ke borbe u Jugoslaviji.” On je u svom referatu po- sebnu paznju posvetio sprskim iseljeni- cima-radnicima, koji su dosta brzo uéili skolu kalsne borbe, (jer ih je zivot terao na to), kroz radniéke sindikate kao sa- stavni deo proletarijata SAD i Kanade. Tridesetih godina bas ovi, klasnosvesni radnici, bili su iniciajtori stvaranja $i- rokog antifaSistiékog pokreta. U januaru 1956. godine sastali su se prota Jovan Krajnovi¢, u ime pokreta samostalnih demokrata S. Pribiceviéa, i Bogoljub Popovié (pseudonim Mirka Markoviéa) u ije “Slobodne reci’, gde su se sporazumeli, da se srpski antifasi- stitki pokret najSirih razmera oformi u vidu kongresa. Takode su se sporazu- meli, da se kongres odrzi na sam Vidov- dan, povezujuéi tako tradicije srpskog naroda sa antifaSistickim programom. Tako je sazvan i odrzan (1936. godine) Prvi vidovdanski kongres — uz prisu- stvo nekoliko stotina delegata iz raznih srpskih organizacija i naseobina Sirom SAD. Na Prvom vidovdanskom kogresu, iz- medu ostalog, odluéeno je: 1) da se Vi- dovdanski kongres, kao forma sprskog antifasisti¢kog pokreta u Americl, od- rzava svake godine u Vidovdanu; 2) da se na svakom kongresu bira Vidovdan- ski odbor kao vodeéi organ pokreta do sledeéeg kongresa i 3) da “Slobodna reé” bude organ Vidovdanskog kon- gresa kao antifaSisti¢kog pokreta. Us- peh nije izostao kako medu srpskim | drugim jugoslovenskim doseljenicima, tako i Sire — u ameri¢koj javnosti. Na- primer, Rooseweltova viada je na Sedmi vidovdanski kongres poslala svog izaslanika, uglednog visokog fun- kcionera, a danasnjeg demokratskog se- natora u Washingtonu, Alena Krensto- na. Sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa urednik “Slobodne reéi’, Mirko Markovié, krajem 1936. godine otiSao je u Spaniju, gde je kao dobroboljac u In- ternacionalnoj :brigadi postavljen za komandanta ameri¢kog bataljona “George Washington”, da bi se 1939. go- dine odlukom Tita u Parizu vratio u SAD, gde je u Pittsburghu opet preuzeo svoje ranije duznosti. Ovde zelim da naglasim, rekao je Ni- kola Drenovac, da je “Slobodna reé” prva na ameri¢kom kontinentu objavila 1942. godine vesti o izdaji Draze Mihai- lovica. xk & Naveli smo samo referate i istupanja saradnika ‘“‘NaSih novina”, naglaSava- juéi da su ovi isti drugovi bili u toku Drugog svetskog rata u svojim sredi- nama nosioci doprinosa iseljenika na- rodnooslobodilacko} borbi i novo} Jugo- Slavijl. Medutim, od svrsetka Drugog svet- skog rata do danas tu nepobitnu istorij- sku éinjenicu, izvesni ‘‘istoriografi”’, sa- (Nastavak na strani 11) LOVLIVLIV LIV LI LOLI VST VAI VALI PLT oe Majka je sa zaprepaScenjem pri- mijetila da joj kei — pusi! Iz torbice su joj nestajale cigarete, a u zahodu se osje¢ao miris duhana. I jednog dana uhvatila je kéerku na djelu, s cigaretom u ustima. Cio joj se svijet srugio, ali ni jednog trenutka nije pomislila da 1 ona pusi, ponekad ¢ak i tridesetak cigareta dnevyno. . Sto djeluje na djecu da zapale pr- vu cigaretu? Uglavnom postoje dva vjerojatna razloga. Prvi — utjeca] vrsnjaka, Ako ne- koliko drugih uéenica ili uéenika u razredu pusi, onda se i ucenik koji ne puSi osjeti ponukanim da uzme cigaretu. To je pitanje ,,jednakosti” s drugima, nastojanje da se za nji- ma ,,ne zaostane”. Osim toga, prvo se puSenje obavlja kriomice, pomalo tajnovito. A tajnovitost je uvijek privlaéna. Zajednicke tajne povezuju one koji ih znaju. Tako se stvaraju skupine sa Gvrstim emocijalnim spo- nama. Drugi — poistovecivanje s nekom odraslom osobom-pusacem. Dijete zeli biti onakay kakav je njegov idol, osoba koju voli i cijeni. U ovom slu- éaju bismo rekli: ali ovdje se radi joS o djetetu, njemu duhan Skodi! Medutim, zaboravljamo da pusenje Skodi svakome, da Steti svatijem zdraviju. Ovdje postoji citi nesklad — rodi- telj trazi od svog djeteta da se odrek- ne onoga sto samom sebi dopuSta. Drugim rijecima, za dijete postoji jedno, a za roditelje drugo mijerilo. No, nesklad ne postoji samo izmedu roditelja i djece, to je krupni drustve- ni problem. Naime, pusi uéiteljica u sSkoli, pa i sam Tijecnik koji najbolje za koliko pusenje Skodi zdravlju! Stalno govorimo o naporima da se obezbijedi zdrava Govjekova okolina, a istovremeno je zagadujemo na sto- tinu nacina, izmedu ostalog 1 puSe- njem, a na najboljem poljoprivred- nom zemljistu uzgajamo duhan 1 pre- radujemo ga uw mnogim tvornicama. Nastojimo na djecu i mlade pozitiv- no odgojno utjecati, a i na televiziji gledamo filmove u kojima se glavni junaci prosto ne vide od duhanskog dima... Mozemo li se éuditi ako djeca Zele iGi naSim stopama? Ustvari, time bi se trebali ponositi. Zar ne bismo svo- joj djeci pruzili odligan primjer time Sto bismo — ukoliko pusimo — osta- vili cigarete? Zar je duhan jaci od éovjeka? Znam za sluéaj kada se jedan strastan puSaé obratio lijeéni- ku s pitanjem Sta bi trebalo uraditi da bi se odrekao puSenja. Odgovor je bio veoma kratak: — Ne treba zapaliti! Samo toliko. Nemojmo sami zapa- liti, pa Cemo moéi to zahtijevati od svoga djeteta. e™ @ Nova frizura vase devojcice I vasa devoitiea Zeli promene, napravite joj novu lrizuru. Za one devoitice koje imaiu dugu kosu donosime dve lepe i uredne frizure, Prva je za devojéieu koja ima duqu, alii prirodne kovrdZavu kosu. Podelite ioj kosu na sredini, izdignite krajeve visoko na (eme i veZite joj masnice, Na sliet se dobro vidi kako se to radi. Ako u Skoli zhog takve lrizure ima problema spletite joj ikikice, a kada se vrati jednostavno ih raspletite thosu ofeSiiaite udva ,.koniska repa”’ Drags lrizura je nameniena devoitieama koje tinaiu ravnu ine baS gustu kosu. wae Ako ie kosa dovolino duga napred napravite devojtiei SiSke, asa strane kosu uviite u ene ay puzice”, Lepo i uredne, zar ne?