i, Sigs; 5 a 16 tag, EO Nt Cte We Ra Be Gg a EEO A ess he a Gt Oleg, BN: GE ON, Be Eta ag, a lage BE 4 Ka ZELI SVIM SVOJIM POSLOVNIM PRIJATELJIMA I MUSTERIJAMA, KAO ISVIM CITAOCIMA “NASIH NOVINA” NOVOOSNOVANO JUGOSLOVENSKO-KANADSKO UDRUZENJE SVIM SVOJIM CLANOVIMA I PRIJATELJIMA, SVIM JUGOSLOVENIMA I JUGOSLOVENSKIM ORGANIZACIJAMA, | SVIM LJUDIMA KOJI SE ZALAZU ZA MIR |SLOGU U SVETU, ZELI SRETNU NOVU 1984 GODINU SVIM SVOJIM CLANOVIMA I PRIJATELJIMA I CELOM JUGOSLOVENSKOM ISELJENISTVU 209 Wellesley St. East, Toronto M4X 1J1 Tel: 924—5560—6590 1240 BLOOR STREET WEST TORONTO, ONTARIO TELEPHONE $37-2522 CESTITA BOZIC _ TNOVU 1984. GODINU Sent OM AE ER i RO ett ei EN ed i ER PM gl a BAe Bill BR Pi EE ite BE ge ett Fe Pt Pt te aE Rg SE Eig Ege Fall igs I ins Bg oO es Be 0 eet aE ON i eR eg EF ie FR a HE le Ee BP ik Ea a Rig ER ges Ei FB: "7 RE A Mtg Sy OO Le GO Hi Yay, Sy ig Sy, 5 ans, BON Se Fl, Sy Gt, 8 a GG ig, tg, BG Be BOO nH, GO ta Gg ing, BEF be Cc NASI U INOZEMSTU_ embar 21, 1983, NASE NOVINE —7 Socijalni problemi sve brojniji i slozeniji — Otpremnina od 10 tisuéa maraka — “Sareni financijski bombon” koji se daje s ocitom zZeljom, da se stranci vrate ku¢ama — I druge mjere s istim ciljem Iscrpljujuci viSegodignjl rad, losl stam- beni i Zivotni uvjeti naruSill su zdravije i donijeli invalidnost, ali sad i teSkoée u penzioniranju mnogih od 660.000 Jugosla- vena u Evropi, najvi8e u SR Njemackoj. To su rekli ovih dana i nasi socijalni radnici, okupljeni na ¢etvorodnevnom se- minaru u Opatiji, gdje je bilo rijeci o tome kako ubrzati povratak, ublaziti tegobe boravka u inozemstvu, zbrinuti mlade, a posebno kako brze rjeSavati socijalne probleme prve generacije. O njoj je ovd) rijec, Pritisci na strance staino rastu. U SR Njemackoj narocito. Tu oko 80, a u Zapadnom Berlinu Cak 90 posto nedavno anketiranih Nijemaca tvrdi da su stranci Krivi za sve nedace, da ih treba hitno Iseliti. zZato i sve rigoroznije mjere protiv njih nailaze na sve bolji prijam. Zaboravilo se, dakle, da su {| oni pridonijeli blagostanju Evrope | SR Njemacke. All, sada za sitnicu dobiju otkaz. Zakasne li na radno mijesto, odbiju li bilo kKakav ponudeni posao, ne prihvate li da rade u tvrtki do koje treba dva sata putovati, po novim proplsima kaZnja- va se otpuStanjem. Sve ovo kako-tako podnose 2zdravi. Mnogo teze je onima ¢lji zdravstveni | socijalni problemi izbijaju u prvi plan i po opsegu i po slozenosti. “LAKSI” POSAO Sve je viSe ljudi s naruSenim zdravijem, “Zrelih” za iInvalidsku penziju, ali se penzija sve teze dobiva, jer — kako kazu - nema para! Prazne su, kaZu, invalidske blagajne... Bolesnik koji bi prije pet godina “otprve” dobio penziju, danas se Salje na neki lakSi posao, koji se radi sjedeéi ili uz djelomiéno kretanje. Osim toga, za mnoge ozbiljno bolesne ljude se kaze da su hipohondri, zabuSanti, lifencine... Ima, istina, i takvih, ali analize socijainih radnika pokazuju drugaciju sliku. li, drugi problem — penzija na odredeno vriieme, do tri godine. Po pravilu, ova penzija je mala, iznosi 400 do 500 maraka mieseéno. Sto s njom uraditi, kad jedan skroman stan stoji 400 do 600 maraka mjesecno, a toliko treba i za hranu, Svi ovi ijudi, dakle, po zakonu imaju pravo na lakSi posao. Ali, gdje ga naci, kad ga trazi barem polovica od dva milijuna nezaposienih, medu kojima je najvise zena... Sindikatu, socijalnom radniku, viastima, zbog toga se radnici najéeS¢e Zale. All, propisi se ipak, najsstriktnije primjenjuju kad je o strancima rije¢, naravno, | Jugoslavenima. ZIVJETI ILI ZIVOTARITI Sto se radi u ovakvoj situaciji? Ljudi se do- vijaju na razne nacine. Oni koji Cekaju godinu-dvije da steknu penziju, Zive, bolje reci Zivotare, malo u Jugoslaviji malo u inozemstvu, Cuvajuci da ostvare preostala prava. lako su Jugoslaveni, u prosjeku, medu najstruénijima, 40.000 ih je bez postia. Medutim, iduée godine, zbog naglog uvodenja automatizacije, bit ¢e ih, vjero- jatno, i vise. Nezaposleni su, istina, relativno zbri- | nuti. U prvoj godini oni dobivaju 65 posto posljednje place, u drugoj godini 50 posto, au trecoj], ako im se ne osigura posao, dobivaju skromnu socijalnu pomoé. All, sve ove naknade su zbog drasti¢ne Sskupoce postale male, pa je Ijudima bez | posla sve teze. Najteze je samohranim majkama ¢éljl su muzevi stradall na radu. Njih je sve vise. Sada, u vrijeme opcéih restrikcija, za | strance posebno, | tim Zenama, ako su im djeca u Jugoslavijl, smanjujeé se naknada, jer, navodno, ne brinu o djeci. Ako, pak | imaju imanje, ta je naknada jo$ manja, pa se i ukida. | imovinskl cenzus je dakle, postao predmet S8tednje, naravno, na ratun stra- naca. Da bi se ovi problemi rjeSavali brze, nai socijalni radnici, al domovina, preporucu- ju im dase uklijuéuju u odredene sindikate, koji mogu da im pruze pomod. Mnogi to | cine. Trazi se poveéanje broja socijalnih Savjetodavaca i savjetovali8ta, revizija, nekih konvencija i medudrzavnih sporazu- ma, bolje poStovanje onoga Sto je dogovo- reno jos prijé nekoliko godina. Nudenje otpremnine od 10 do 15 tisuéa maraka, koliko iznosi jednogodisnja zara- da, nasi radnici su veé nazvall ‘Sarenim financijskim bombonom" ili vjestom ob- manom, Ciji je krajnjl cil) Sto brie oslobadanje od stranaca. Ipak treba reci, a to je spomenuto | u Opatiji, dau SR Njemactkoj postoje mnoge Strukture i organizacije, sindikati | drugl koji Oo strancima govore na drugi naéin, trate tolerantni odnos prema nijima | njihovim brigama, jer su to zasluzili svojim visegodisnjim radom. S. RAJKOVIC (“Borba”) Peter Desbarats, dekan Zurnaliz- ma na Univerzitetu Zapadnog Onta- ria (London, Ontario) je bio élan komisije koja je vodila istragu o kanadskom novinarstvu i godine 1980. podnijela izvjestaj. IzvjeStaj sadrzi dosta dobrih preporuka, ali one su ostale na papiru, i Desba- rats je zbog toga nezadovoljan — on kaze da su prijediozi sada Nalaze u “cold storage” (skladiStu zamrzavanja). Zasto su prijediozi gurnuti u Stranu? Tko je kriv — komisija ili viada? Desbarats krivi komisiju, kaze da Je ona zakopana, zatrpana — nema je viSe. Komisija zaista nije smjela da se slozi S zapostavijanjem njezinih preporuka. _ Desbarats kaze da kanadsku Stampu kontroliraju “feudalni lor- dovi”. Ti “lordovi” jesu Thompson, Southam, Irwing... Zato kanadska javnost dobiva “krive” i nepotpune informacije o dogadajima, tvrdi on. Thompson, na primjer, ima 50 dnevnih listova — svi ti listovi pigu po njegovim direktivama. Treba razbiti ta} monopolizam! Stampa ne smije biti orude CaSica ljudi, sredstvo bogaéenja. Ona treba da iznosi istinu. Gospodinu Desbarats-u_ treba zahvaliti Sto je o tome nesto rekao. | Ali gdje je bio dosad? Narod treba da okrene leda “feudalnim” gospodarima Stampe. _ Nas list je malen u poredenju s listovima koje izdaju “feudalni lordovi’, ali unjemu ima vie istine nego u listovima koje “lordovi” izdaju. Sirimo svoju 8tampu! Stjepan MIOSIC KINA: SELO IZ KAMENOG DOBA Na ostrvu DaheiSan, na severu Kine, otkriveno je selo iz kamenog doba, staro preko Sest hiljada godina. Kako javija Hsinhua, ar- heolozi su u novom nalazistu otkopali ostatke viSe od 40 kuéa i dve velike grobnice.