London — Predsjednik Tanzanije Julius Njerere izjavio je u intervjuu listu “Guardian” da bitka za Angolu nije rat “za ili protiv komunizma”, vec nastavlja- nje bitke za nezavisnost ove afric¢ke zemlje koja se vodi od 1961. godine. Narod Angole se borio protiv portugalskog kolinija- lizma, kaze Njerere, i u to; bic} nacionalni pokret je dobijao vojnu§ ji drugu materijalnu pomoc od Sovije- tskog Saveza i drugih socija- listi¢kih i prijateljskin zema- lia. “Sjedinjene Drzave nisu podrzavale pokrete za neza- visrrost. Naprotiv, one su podrzavale Salazara i Kaeta- novu viadu u= njihovim pokuSajima da uguSe borbu za oslobodenje’, dodaje tanzanijski predsjednik. Priznanje antikolonijalnoj borbi MPLA Dajuci svoje misljenje o tome zasto se rat u Angoli | dalje nastavija, Njerere istice da su oni koji Su ranije podrzavali Portugal sada nasli “druge koji treba da brane njihove interese’. S tim u vezi predsjednik Tanzanije je odao najvece priznanje Narodnom pokretu za oslobodenje Angole (MPLA) kao pokretu “koji je podnio najteze udarce u antikolonijalnoj borbi . najteze udarce u aiitikolon'- jalnoj borbi’. NaglaSavajuci da se MPLA nije mogao_ boritt protiv Portugala “lukom | strelom", tanzanijski pre- dsjednik je rekao da Su “zapadne zemije odbile da eto ve ue Stokholm (Tanjug) —~ Izvjestioci $vedske Stampe | televizije iz Angole i susje- dnih afriékin zemalja tvrde da su trupe viade NR Angole prakti¢éno vec osigurale vo- jnu pobjedu. Preostale jedinice pokre- ta FNLA i UNITA zahvatila je panika i opce rasulo zbog neprekidnog napredovanja snaga Aghostina Neta na obje fronte. Reporteri Sve- dske televizije javijaju da je samo pitanje vremena kada ée u ruke viadinih jedinica pasti | posljednja uporista FNLA na sjeveru i UNITA na jugu zemlje | Prema informacijama gyedskih novinara, uskoro se moze oGekivati i povlacenje okupacioninh juznoafrickih trupa, koje se bore na Stran| pokreta UNITA. Cameran! x Jullus K. Nyerere mu pruze pomoc”. Podvia- ceci ponovo da je oruzje doslo sa druge strane, Njerere je rekao i da je bi tno da je to oruzje “dobijeno | koriS¢eno u borbi za nezavi- snost Angole”. Opasnost po sav svijet Ono Sto nije razumijivo, prema Niereru, to je zasto Amerika interveniSe na Stra- ni Juzne Afrike, a _ protiv slobodne Afrike i protiv angolskog naroda. ‘“‘Takva politika je opasna i Za Ameriku i za sav svijet. Zar Vijetnam nije bio dovoljna pouka. Koliko ljudi jos treba da pogine da bi preoviadao razum"’, pita se Njerere. NaglaSavajuci na kraju da Kuba optuzuje Kinu Havana (Tanjug) — U uvodniku ograna KP Kube “Granma’ isti€e se da su se u Angoli na jednoj strani naSli, zajeno s angoslkim patrioti- ma, herojski borci Kube i druge napredne snage, a s druge strane imperijalizam i rasizam i njihovi saveznici, “medu kojima i Kina”. U ovom najostrijem na- padu na kinesko rukovo- dstvo u nekoliko posijednjih godina “Granma” ukazuje da su Kinezi svojedobno poma- gali blokadu Kube i nastojali da na Kubi izazovu razdor medu pripadnicima oruzanih Afrika ne smije da “generali- Zuje inostranu prisutnost u Angoli’, Njerere kaze da Afrikanci ne zele da tamo bude bilo tko sa strane. Ali, Angola je sada napadnuta od Strane Juzne Afrike. “Afrika mora da pozdravi nastavlja- nje podrske | pomoci ango- Iskoj viadi koja se bori protiv “agresije Juzne Afrike”. “Momentalno sukob u Angoli nije borba izmedu komunista i antikomunista. to je borba za_ stvarnu nezavisnost, a protiv juznoa- frickog rasizma”, zakljucio je tanzanijski predsjednik. Sada je jasno, naglaSava Njerere, zasto je rezim aparthejda iz Juzne Afrike inrervenisao u Angoli. “Ju- 2na Afrika zeli sebi potcinje- nu drzavu u Angoli posto tamo vise nema portugalske saveznike. Ona Zeli, takoder, da oslabi ujedinjenu opozici- ju prema svom unutrasnjem rasizmu | eksploataciji” SAVEZ SOCIJALISTICKIH DRZAVA Berlin — Upravo obja- vijenim nacrtima novog pro- grama | plana razvoja DDR do 1980, pripreme za IX kongres JSP usle Su u- ZavrSnu_ fazu. Vriieme do kongresa, 18. maja ostavijeno je za raspa- vu u partijskim organizaci- jama, tvornicama, ustano- vama i drugdyje, jer izgradnja socijalizma kako je upozorilo glasilo CK “Neues Deutschland” nije samo stvar komunista nego | citave javnosti zemlje. Komunisti se, naravno, | dalje istiCu kao glavna snaga izgradnje druSstva. Prema programskim _definicijama, JSP je u unutraSnjoj politici “svjesna | organizirana pre- dhodnica radni¢ke klase | radnog naroda’, dok je na Sirem, vanjskom planu “od- red medunarodnoga radni- Ckog pokreta koji! Cvrsto sto}! na tlu proleterskoga inrerna- cionalizma’. Iz te dvije postavke proizlazi treéa: canned | socijalizam se u DDR moze graditi samo u_ najuzem | Savezu Sa KPSS i SSSR-om. Prema tome, uzor je KPSS kaze se u nacrtu programa — | kao “najiskusnija partija”. Istiée se da su rezultati i ‘riznica revolucionarnog ]| iskustva Sovjetskog Saveza” PATRICE LUMUMBA POUKA Patris Lumumba je bio voda oslobodilackog pokreta u Kongu i prvi predsjenik te zemlje nakon proglasenja nezavisnosti. Lumumbu su ubili i na njegovo miesto postavili Mobutua, zato je Kongo (danas Zair) ponovo pasaluk stranih korporacija, i baza za imperijalisti¢ku intervenciju u Angoli. Impe- rijalisti i kolonijalisti su namjeravali da isto urade u Angoli, ali Su se prevariti u racunu. Angolci su povukli pouke iz onoga Sto se svojevremeno zbilo u Kongu. | zato zrtva Patrisa Lumumbe nije bila uzaludna. . MOSKVA (Tanjug) — Cljelom Je sviletu pox | internaclonalnom dugu, daje 1 davat 60, ne pr | terljalan pomoé patriotskim snagama a0, INBTOO | Angole (MPLA), u borbi protiv a mae D £a, »Pravdes o pgs a Ig: an be pounate @ ea izvor snage citavoga | medunarodnog radniékog pokreta bitno znacajan | Za izgradnju socijalizma | uopce. U nacrtu. novoga partijskoga statuta, na pri- mjer, takvo je uvjerenje izrazeno i u obavezi svakoga | Clana partije da brani prijate- listvo i Suradnju sa Sovje- tskim Savezom. Logika novog programa | stvorila je i termin o Savezu | drzava, za koji se kaze da / pociva na zajednickim dru- Stveno-ekonomskim vama {| ideologiji. vama i ideologiji. To je “Savez potpuno novog tipa”, prozet proleterskim internacionalizmom na_ ko- jemu se stvara novi model medudrzavnih odnosa Sto efikasno spaja “zajedni- cke i nacionalne interese’”’. Nacrt programa najvaljuje cak mogucnost da socijali- sti¢ka zajednica postane uzor za ‘svjetsku zajednicu”, odnosno da se u _ bDilizoj buducnosti medu_ socijali- stickim zemlijama uspostave novi oblici politickih, privre- dnih | drugih odnosa. osno- To je Statuta partije te. Na takav pravac razvoja upucuje i nedavno zakljuceni sporazum DDR sa _ Sovije- tskim Savezom (o prijate- Ijstvu, Suradnji i uzajamno} pomoci), ekonomska_ inte- gracija koja vec prozima najvaznije dijelove naciona- Ini privreda, koordinirane akcije u vanjskoj politici i dr. Program kaze da se radnicka klasa konstituirala u DDR kao nacija — nacija socijalisti¢kih Nijemaca. Ra- zvija vilastitu. nacionalnu kulturu, koja sadrzi napre- dnu i humanu bastinu njemacke povijesti i svjetske kulture, posebno SSSR-a i drugih socijalistickih zema- ja. | . Na tome, tvrdi se, u DDR nastaje socijalisti¢ka naci- onalna svijest kao “organski Spo} socijalistickog patrioti- zma | proleterskog interna- cionalizma”’. U novom se nacrtu programa, za razliku od onoga iz 1963, ne spominje ponovno ujedinje- nje Niemacke. U unutrasnjoj politici istice se jos jaca rukovodeca uloga partije, (jer “radnicka klasa moze ispuniti Svoju povijesnu misiju samo ako njezina svjesna i organizira- na prethodnica bude na visini svoga zadatka”), a druSstveni odnosi u proizvo- dnji tumace se kao “odnosi drugarske suradnje | uzaja- mnog pomaganja zaposlenih | radnih kolektiva”. Prema tome Cini se da partija | drzava s njihovim “transmisijama” — sindika- tom, nacionalnom frontom i omladinskom organizacijom - OStaju glavni jamci puta DDR u razvijeno socijalisti- Cko druStvo. “Drzava razvija socijalisti¢ke proizvodne odnose, podize socijalisti- Cku svijest radnika i preuzi- ma sve vece druStveno-poli- ticke zadatke”’, kaze se u nacrtu novoga partijskog sdaiseeknabe Albanij ja postaje Narodna Socijalisticka Republika Beograd (Tanjug) — Us- stavna komisija na Cijem je Gelu prvi sekretar SK SPR Enver Hodza, predlozila je da Albanija promijent ime i da se, umjesto Narodna Repu- blika, zove Narodna Socijali- sti¢ka Republika. SadaSnji naziv Albanija je dobila u martu 1946. godi- ne, kada je donesen njen prvi Ustav. Kako javija Radio-Tirana, u albanskoj Stampi objavijen je nacrt novog uSstava, prema kome predstavnicke organe. Narodnu skupStinu i naro- dne odbore bira narod opcim, izrayvnim i tajnim glasanjem.